Na Sveučilištu u Rijeci održava se dvodnevna međunarodna konferencija „Mir i sukobi – sadašnji i budući izazovi“, na kojoj sudjeluju brojni ugledni stručnjaci, diplomati i aktivisti iz Hrvatske i inozemstva.
Konferencija će se usredotočiti na stanje “zamrznutih sukoba”, uz obradu naravi političkog nasilja, političkog pomirenja, razrješavanje neslaganja i slično. Također, konferencija će se baviti još jednim uzrokom unutarnjih sukoba u našim društvima – migracijama i “balkanskom rutom”.
Rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija istaknula je kako je dugoročni cilj ove konferencije osnivanje Centra za istraživanje mira i rješavanje sukoba, kao institucionalne jedinice pri Sveučilištu u Rijeci koja bi se bavila pitanjima istraživanja konflikata i rješavanja sukoba te bila posvećena promociji mira.
„Regionalni, europski i svjetski trendovi ispunjavaju nas dubokim uvjerenjem da je mir doveden u pitanje te da je potrebno razvijati dugoročne i pouzdane mehanizme razrješavanja neslaganja i sukoba,“ kazala je rektorica Prijić-Samaržija, istaknuvši kako dugoročni mehanizmi razrješavanja sukoba i nošnje s neslaganjima, u što su do sada bili uključeni uglavnom predstavnici politike i organizacija civilnog društva, zahtijevaju znanstveno-istraživački pristup. Stoga je Sveučilište na kao sudionike konferenciju pozvalo ne samo članove znanstvene zajednice, već i predstavnike nevladinog sektora, diplomate te donedavne aktivne političare, poput bivšeg predsjednika RH Ive Josipovića.
Konačni cilj konferencije osnivanje Centra za istraživanje mira i rješavanje sukoba
Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel izrazio je podršku inicijativi osnivanja Centra za istraživanje mira i rješavanje sukoba, i to upravo u Rijeci, gradu burne prošlosti, koji je u proteklih 90 godina bio dijelom čak šest država.
„Unatoč tome ili baš zbog toga, Rijeka je izgradila specifičan način života, a njezini stanovnici su uvijek pokazivali visoku razinu otvorenosti, tolerantnosti i želje za suživotom i na taj način održavali mir i izbjegavali konfliktne čak i u najtežim situacijama, kao što je to bilo u početku Domovinskog rata,“ kazao je gradonačelnik Obersnel.
„Mislim da je Građanski odgoj i obrazovanje, kojeg smo kao izvannastavnu aktivnost uveli u riječke osnovne škole izvrsno sredstvo kojim se potiče međusobno razumijevanje, solidarnost, otvorenost i potreba za razgovorom, a to su upravo sredstva kojima možemo prevladati konflikt,“ zaključio je riječki gradonačelnik, dodajući kako će kroz projekt Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020, koji tematizira niz konfliktnih tema, od odnosa prema migracijama do odnosa prema burnoj povijesti Rijeke, Rijeka uspjeti prezentirati Europi naš način života, ali i našu kulturu.
Zamjenik primorsko-goranskog župana Petar Mamula izrazio je uvjerenje kako na području naše županije za vrijeme Domovinskog rata nije došlo do rasplamsavanja ratnih sukoba, jer su pojedinci poput Franje Starčevića uspjeli održati otvorenu komunikaciju.
Organizaciju konferencije na ovako važnu temu pozdravili su i direktor Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu Max Brändle te Henrik Urdal s norveškog Peace Research Instituta Oslo.
Međunarodnu konferenciju organizira Sveučilište u Rijeci uz suorganizaciju Instituta za istraživanje mira iz Osla, Međunarodnog centra za etiku u znanostima iz Tübingena, Centra za mirovne studije iz Zagreba i udruge CeKaDe iz Rijeke, dok su partneri konferencije zaklada Friedrich Ebert iz Zagreba, Centar za napredne studije JI Europe, Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija te Rijeka 2020, tvrtka osnovana s ciljem realizacije projekta Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020. godine.