Lars Svendsen objasnio je koju ulogu sloboda, ali i strah, igraju u liberalnim demokracijama. Život u slobodi, kao i slobodan život pretpostavljaju da ljudi pred sobom imaju mnoštvo alternativa koje im otvaraju mogućnosti odabira životnih stilova. No, danas živimo u kulturi straha koja je jedna od najvećih prijetnji slobodi jer u ime sigurnosti, prihvaćamo restrikcije prostora naše slobode i tako je sužavamo.

„Je li danas svijet puno opasnije mjesto nego što je bio prije? Ljudi kažu da jest, ali sve statistike kažu da je većina ljudi na svijetu sigurnija nego ikad do sada u povijesti. U literaturi se opisuje strah niskog intenziteta, koji se može opisati više kao raspoloženje, osjećaj da je svijet nesigurno mjesto,“ dio je predavanja Larsa Svendsena.

Opisujući razloge zašto smo stalno u strahu, Svendesen ističe kako u društvu postoji stalna svjesnost o opasnostima koje nas mogu pogoditi, a masmediji kao da se natječu koji će smisliti strašniju prijetnju. Naš strah pritom ne potječe iz osobnog iskustva, a često čak ni od saznanja da se nekom drugom nešto loše dogodilo, nego iz upozoravanja na ono što bi se MOGLO dogoditi.

I tu se upliće psihologija, odnosno naše ljudska priroda da imamo više povjerenja u osobu koja kaže da će se nešto negativno dogoditi, nego u nekoga tko kaže da će sve biti u redu.
„I unatoč svim statistikama ili zdravom razumu koje kažu suprotno, fokusiramo se na najgore moguće ishode, npr. da netko može otrovati svu hranu u našoj trgovini,“ kazao je Svendsen, ističući kako je glupo živjeti u strahu da bi se nešto moglo dogoditi – ne ići na predavanje jer bi meteor mogao pogoditi zgradu u kojoj se ono odvija ili ne voziti se zrakoplovom jer bi ga mogli oteti teroristi.

Predavanje održano u sklopu prvih Norveških dana u Rijeci

„Biti ubijen u terorističkom napadu ekstremno je rijetki način umiranja i veća je mogućnost da umremo od bilo kojeg drugog uzroka,“ Svendesenove su riječi.

Upravo je opsjednutost rizikom u današnjem društvu, odnosno prevencija opasnosti, jedan od glavnih razloga naše neslobode. A da smo jako smo loši u racionalnom odlučivanju o rizicima pokazuje i podaci da se nakon napada 11. rujna mnogi Amerikanci u strahu od letenja počeli više voziti automobilima, što je dovelo do povećanja broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama.

Naš strah od mogućih strašnih stvari vrlo lako mogu iskoristi političari ili masmediji, no ako vlast cijelo vrijeme naglašava da postoji opasnost od terorističkih napada, država stalno drži građane u strahu i ustvari terorizira vlastite građane.

Predavanje je moderirao prof. Nikola Petković s Filozofskog fakulteta u Rijeci, koji je Svendesnu predstavio pojavu neokonzervatizma u Hrvatskoj. Norveški filozof kazao je se da se radi o strahu od promjena i potpuno podcjenjivanje ljudske sposobnosti da se nosi s promjenama, odnosno strahu da promjene ne mogu donijeti ništa dobroga i inzistiranju da se ništa ne smije mijenjati, a što dovodi do unazađivanja društva.

Lars Fr. H. Svendsen je profesor filozofije iz Bergena koji raščlanjuje složene koncepte poput dosade, usamljenosti, zla, slobode, rada, čak i mode te ih uspijeva objasniti s lakoćom i razumljivošću. Na hrvatski je prevedeno njegovih desetak knjiga, a uskoro će biti objavljena i njegova nova knjiga o mentalnim stanjima i životu životinja.

Osim predavanja u strahu i slobodi, Svendsen je danas na Sveučilištu u Rijeci održao predavanje o tome od čega se sastoji smisao života i zašto upravo izostanak tog smisla generira dosadu.

Norveški dani u Rijeci održavaju se od 23. do 27. travnja, u organizaciji Grada Rijeke i Veleposlanstva Kraljevine Norveške. Cilj Norveških dana je kroz niz kulturnih, poslovnih i društvenih događaja građane upoznati s norveškom kulturom i načinom života, ali i osnažiti veze koje tradicionalno postoje između riječkog kraja i Norveške, naročito u pomorstvu i brodogradnji.