Tribinu su organizirali Savez antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije, Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke, Povijesno društvo Rijeka, Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija.

Na tribini koju je moderirala doc. dr. sc. Maja Polić, tajnica Povijesnog društva Rijeka, podnesena su dva izlaganja. Dr. sc. Milan Radošević, povjesničar iz Pule, govorio je o genezi općenarodnog ustanka u Istri 1943. godine, dok je prof.dr.sc. Željko Bartulović, pravnik iz Rijeke, govorio o državnopravnim aspektima Pazinskih odluka.

Pazinske odluke ili Rujanske odluke su manifestne odluke Narodnooslobodilačkog odbora za Istru usvojene u Pazinu, 13. rujna 1943. i Sabora istarskih narodnih predstavnika od 26. rujna 1943. godine o sjedinjenju Istre s maticom domovinom.
Okružni NOO za Istru kao nositelj nove vlasti objavio je Proglas o priključenju matici zemlji i proglašenju ujedinjenja s ostalom našom hrvatskom braćom. U proglasu pod nazivom Istarski narode stoji da je Istra oslobođena snagom vlastita oružja i masovnog dragovoljnog pristupanja partizanskim postrojbama te voljom naroda. Proglas poručuje da je Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati te označava kraj fašističke i talijanske vlasti na prostoru Istre, smjenu sustava i početak legalnog djelovanja nove izvršne narodne vlasti.
Predsjedništvo i Izvršni odbor ZAVNOH-a, koji je na I. zasjedanju naveo kao cilj borbe sjedinjenje otuđenih krajeva matici zemlji, potvrdili su 20. rujna odluku Okružnog NOO-a za Istru svojom Odlukom o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj. U Pazinu je zatim 26. rujna održan Sabor na kojem je izabran privremeni Pokrajinski NOO za Istru te potvrđena odluka o odcjepljenju od Italije i sjedinjenju s Hrvatskom i Jugoslavijom. Donesene su i odluke o ukidanju tal. fašističkih zakona, o promjeni nasilno potalijančenih prezimena, imena i toponima, o otvaranju hrv. škola, o hrvatskom jeziku u crkvi, o priznavanju nacionalnih prava tal. manjini u Istri te o vraćanju u Italiju Talijana doseljenih nakon 1918. radi odnarođivanja Hrvata. U listopadu je sjedinjenje Istre potvrđeno na II. zasjedanju ZAVNOH-a u Plaškom, a u studenom je akte ZAVNOH-a i Slovenskog narodnoosvobodilnog odbora sankcionirao AVNOJ na svojem II. zasjedanju u Jajcu.

O značaju Pazinskih odluka iz 1943. godine, ali i potrebi naglašavanja da antifašizam nema niti smije imati alternativu, jer Hrvatska u svom Ustavu ima zapisan antifašizam kao jednu od temeljnih odrednica na kojima se bazira cjelokupna politika i državna struktura moderne, nezavisne i demokratske Hrvatske, govorili su Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke, Erik Fabijanić, predsjednik Skupštine Primorsko-goranske županije, Dinko Tamarut, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije.

Kako je u svom govoru naglasio gradonačelnik Vojko Obersnel, u atmosferi kakva danas vlada u Hrvatskoj važno je obilježavati godišnjicu donošenja Pazinskih odluka.

Već prva rečenica Proglasa Okružnog NOO-a za Istru od 13. rujna 1943. godine o priključenju Istre Hrvatskoj koja glasi “Duh Istre ostao je nepokoren. Mi nismo htjeli postati poslušno roblje” sažela je smisao Proglasa i odluka o priključenju Istre matici zemlji.

– Mi koji živimo u Rijeci i Istri “kvalificirani” smo govoriti i o fašizmu i o antifašizmu i o tome što su ti pojmovi značili prije sedamdesetak pa i više godina, i što znače danas, kazao je Obersnel te dodao kako je na žalost danas sve više onih koji tvrde da je fašizam bio operetni spektakl, da su konc-logori bili mjesta gdje se ugodno živjelo i gdje nije bilo zločina, zaboravljajući pritom što su sve D’Anunzijevi arditi, kao prva prava prethodnica Mussolinijevih fašističkih crnokošuljaša već 1919. godine napravili u Rijeci, a što je bilo tako strašno da se svijet zgražao nad tim terorom, paležom i barbarstvom kojem je ovaj grad bio izložen.
Gotovo istodobno, s godinom-dvije odmaka, na Proštini se protiv fašista pobunilo lokalno stanovništvo (1921.), a u Labinu su ustali rudari i pružili prvi oružani otpor u povijesti fašističkim snagama koje su se tek pripremale za svoj krvavi pohod afričkim i europskim kontinentom.

“Upravo smo zato danas posebno osjetljivi kada pojedinci, pa i čitave dobro organizirane grupacije ljudi, u modernoj Hrvatskoj negiraju važnost antifašističkih odluka i antifašističke borbe koju su vodili partizani, a među njima Hrvati su bili možda i najbrojniji, u borbi za oslobođenje svoje zemlje.
Nema danas moderne europske države koja se tako neprimjereno odnosi prema svojoj prošlosti kao što je Hrvatska. Koketiranje aktualne vlasti s takvim snagama sramotno je za državu koja u svom Ustavu ima zapisan antifašizam kao jednu od temeljnih odrednica na kojima se bazira cjelokupna politika i državna struktura moderne, nezavisne i demokratske Hrvatske.
“Za nas koji živimo u Rijeci i Istri, kao i na područjima ostalih gradova i otoka koji su bili priključeni Italiji, ove odluke su iznimno važne.
Zbog toga ćemo i nadalje na ovim prostorima promicati antifašizam, suprotstavljati se modernim revizionistima i ljudima koji prekrajaju našu povijest, ali i pamtiti i odavati počast ljudima, koji su nam omogućili da živimo u svojoj zemlji, govorimo svojim jezikom i dišemo slobodno. Stoga antifašizam niti ima niti smije imati alternativu, posebno ne u zamjeni teza da je crno bijelo. Jer, crno ostaje crno i to nitko ne može promijenit”, kazao je Obersnel.