Izložbu su predstavili Vojko Obersnel, gradonačelnik Grada Rijeke, Ervin Dubrović, ravnatelj Muzeja grada Rijeke i Dinko Tamarut, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko – goranske županije

Ove godine navršava se točno 70 godina od potpisivanja Ugovora o miru u Parizu 1947. godine između vlada FNRJ i Republike Italije. Mirovna konferencija u Parizu bila je prva etapa u rješavanju spornih pitanja između dviju država, koja je okončana nakon 30 godina potpisivanjem Osimskih sporazuma 1975. godine. Bez obzira na ozračje u kojem je započela s radom Mirovna konferencija u Parizu i činjenicu da su obje strane potpisnice izrazile nezadovoljstvo njezinim sadržajem, za nas je imala veliko značenje, jer je Međunarodna zajednica donekle ispravila pogrešku iz prošlosti i priznala da se veći dio otuđenog teritorija, ustupljen Italiji nakon I. svjetskog rata, ima vratiti Hrvatskoj i Sloveniji, tj. FNRJ.

Ovom izložbom na dvadeset panoa bit će slikom i tekstom predstavljen Život Rijeke, tijek mirovnih pregovora u Parizu, pripajanje istre i Hrvatskog primorja matici zemlji.

Dinko Tamarut, Vojko Obersnel i Ervin Dubrović

Dinko Tamarut, Vojko Obersnel i Ervin Dubrović

Pariškim mirovnim ugovorima iz 1947., između država pobjednica u II. svj. ratu, prethodila je mirovna konferencija održana 1946. na kojoj je punopravno sudjelovala 21 država koje su vojnom suradnjom pridonijele porazu nacizma i fašizma među kojima je bila i Jugoslavija.Privremene granice, koje su najvećoj mjeri i postale konačne nakon Osimskog sporazuma, između tadašnje Federalne Narodne Republike Jugoslavije i Republike Italije, dogovorene su Mirovnim ugovorom iz Pariza 1947. godine.

Kako je naglasio gradonačelnik Obersnel, slučajno se pogodilo da se govori o 70-oj obljetnici  potpisivanja Ugovora o miru u Parizu 1947. godine između vlada FNRJ i Republike Italije, dan uoči odluke Zagrebačke skupštine kojom će se ukloniti ploča s nazivom trga Josipa Broza Tita čijom je odlučnošću, čvrstim stavom i diplomatskim nastojanjima tijekom Pariške mirovne konferencije, Ugovorom o miru s Italijom Jugoslaviji je vraćen dio Julijske Venecije s većim dijelom Istre, Zadar s obližnjim otocima te Cres, Lošinj, Unije, Lastovo i Palagruža. Ukinute su u Istri dotadašnje Zona A i Zona B, a na području koje je i dalje ostalo sporno osnovan je Slobodni teritorij Trsta. Mirovni ugovor stupio je na snagu 15.IX.1947., a sljedećeg dana Prezidijum Narodne skupštine FNRJ donio je Ukaz o širenju ingerencija Ustava, zakona i drugih pravnih propisa na područja pripojena Jugoslaviji.

Gradonačelnik je kazao da je za dio crkvenih vlasti koji Josipa Broza Tita smatraju sotonom, potrebno naglasiti da je u komisiji koja je rješavala pitanje jugoslavensko-talijanskog graničnog spora važnu ulogu imao i msg. Božo Milanović koji je sudjelovao na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1946., i koji je zajedno s još 43 svećenika 945. g, u franjevačkom samostanu u Pazinu potpisao izjavu u kojoj se traži priključenje Istre Jugoslaviji navodeći kako istarsko hrvatsko svećenstvo smatra da Istra iz etnoloških, geografskih, i ekonomskih razloga mora biti priključena demokratskoj, federativnoj Jugoslaviji, kako bi nakon dugotrajnog narodnog tlačenja i teške borbe za oslobođenje istarski Hrvati i Slovenci dobili pravo da žive  u slobodi u zajednici sa svojom istokrvnom braćom, kako to odgovara stoljetnoj narodnoj želji.

U pitanju su bila teritorijalna razgraničenja, odnosno pitanje pripadnosti Istre, Slovenskog primorja, Krasa i Trsta, krajeva koji su u najvećoj mjeri po etničkom principu pripadali tadašnjoj Jugoslaviji, odnosno Hrvatskoj i Sloveniji.
Autor izložbe je Mladen Grgurić. Organizatori izložbe “Mirovni ugovor između FNRJ I Italije, Pariz 1947.” su: Grad Rijeka, Muzej grada Rijeke, Udruga antifašističkih boraca i antifašista (UABA) Grada Rijeke I Savez antifašističkih boraca i antifašista (SABA) Primorsko-goranske županije.

Skip to content