
U Gradskoj vijećnici održana je jednodnevna Konsenzus konferencija o zdravlju Grada Rijeke, tijekom koje je podnesen izvještaj o radu projekta „Rijeka – Zdravi grad“ u proteklom razdoblju te su odabrana prioritetna područja djelovanja projekta za narednih pet godina.
Grad Rijeka principe projekta Zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije slijedi još od 1990. godine, a projekt “Rijeka – Zdravi grad” već je više od 20 godina okvir za rješavanje problema s kojima se suočavaju moderni europski gradovi poput socijalne zaštite, brige za osjetljive skupine, zaštite okoliša, odnosno svega što utječe na zdravlje građana, a na što bi trebalo obratiti pozornost pri donošenju političkih odluka na lokalnoj razini.

Sudionike konferencija pozdravio riječki gradonačelnik Obersnel
Sudionike konferencije pozdravio je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, koji je istaknuo kako u ostvarivanju dosadašnjih ciljeva projekta zdravih gradova, nisu bile važne samo političke odluke i rad gradske uprave, već upravo sinergijski rad svih institucija, udruga i pojedinaca usmjeren postizanju veće kvalitete života u Rijeci. Jedan od najboljih primjera projekta koji je nastao u zajedničkom radu sudionika iz svih sektora je Festival stvaralaštva i postignuća djece s teškoćama u razvoju – iFesta, koji će se ove godine održati 15 godinu zaredom.
Koordinatorica Hrvatske mreže zdravih gradova prof.dr.sc. Selma Šogorić istaknula je kako je upravo Rijeka, svojim predanim i kontinuiranim radom na prioritetima zdravog grada, grad primjer svim ostalim sredinama u Hrvatskoj. Projekti poput Plaže za osobe s invaliditetom Kostanj, prve takve vrste u Hrvatskoj, Vodiča za osobe s invaliditetom ili spomenutog festivala, postali su primjeri dobre prakse za ostale gradove u Hrvatskoj.

Cilj konferencije je odabrati prioritete zdravog grada u narednih pet godina
Izvještaj o dosadašnjem radu Projekta „Rijeka – Zdravi grad“ podnijela je koordinatorica projekta i pročelnica Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Karla Mušković, napominjući kako su brojni projekti postali uzor ne samo za hrvatske, već i mnoge europske gradove uključene u Europsku mrežu zdravih gradova.
Za razvoj grada u smjeru zdravije i sretnije zajednice te poželjnog mjesta za život ključna je suradnja sudionika iz područja zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi, urbanizma, uprave, politike, kao i građanskog, gospodarskog i nevladinog sektora. Stoga su na konferenciju pozvani predstavnici mnogih relevantnih ustanova, udruga, komunalnih društava, gradskih poduzeća, odjela gradske uprave, privatnih poduzeća i skupina građana.
Sudjelovanjem i zajedničkim radom svih prisutnih, a pod vodstvom koordinatorice Hrvatske mreže zdravih gradova šogorić, postignut je konsenzus oko prioriteta rada projekta za buduće razdoblje. Tako će se u narednih pet godina projekt prioritetno baviti osobama s invaliditetom i osobama starije životne dobi, ali i usmjeriti na potrebe obitelji, djece i mladih. Među prioritetnim područjima nalazi se i zaštita mentalnog zdravlja te ekologija i zdravo urbano planiranje. Na kraju konferencije svi prisutni su pozvani da se predbilježe za sudjelovanje u radu radnih skupina koje će se oformiti oko svakog od prioriteta.

Prioriteti prvo raspravljeni u malim grupama
Projekt „Rijeka – Zdravi grad“ vrlo je aktivan i na razini Hrvatske, kao i Europe. Grad Rijeka jedan je od osnivača Hrvatske mreže zdravih gradova (1992. godine) te jedan od njezinih najaktivnijih članova. Od 1998. godine Grad Rijeka kroz članstvo u Europskoj mreži zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije, svojim radom i prenošenjem iskustava s lokalne razine predstavlja Rijeku i u Europi. Kao rezultat predanog rada Grada Rijeke na unapređenju kvalitete života i zdravlja građana slijeđenjem prioriteta zdravih gradova, gradonačelnik Obersnel protekle je godine izabran je za člana Grupe za političku viziju Europske mreže zdravih gradova, čiji je cilj lokalne vlasti uključiti u usmjeravanje strateškog pristupa Zdravim gradovima.