Online susret organizirali su  Odjel za poduzetništvo Grada Rijeke u suradnji sa Zavodom za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) te Hrvatskim zavodom za zapošljavanje.

Zainteresiranim poslodavcima i ostalim dionicima predstavljeno je sadašnje stanje mladih nezaposlenih osoba s invaliditetom u Primorsko-goranskoj županiji. Također, predstavljena su im i rješenja, pozitivni učinci i dobrobiti koje poslodavci mogu ostvariti zapošljavanjem mladih osoba s invaliditetom.

Iva Ribarić iz Odjela za poduzetništvo Grada Rijeke pozdravila je sudionike sastanka  i istaknula kako je ovaj online event nastavak aktivnosti Grada Rijeke na promociji zapošljivosti osoba s invaliditetom. To je, naime,  još jedna od  aktivnosti u sklopu Akcijskog plana za mlade grada Rijeke za 2020. godinu, točnije cilja „Olakšati mladima pristup tržištu rada i jačati konkurentnost mladih na tržištu rada“ i mjere „Provođenje promidžbenih i informativnih aktivnosti prema dionicima na tržištu rada, usmjerenih na poticanje zapošljavanja mladih, pripadnika ranjivih skupina“.

Najveći broj osoba s invaliditetom dugotrajno nezaposlen

Predstojnik riječkog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Željko Marković kazao je kako je prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, udio nezaposlenih osoba s invaliditetom u listopadu je iznosio 4,3%, što je nešto više od hrvatskog prosjeka, koji iznosi 4%. Što se tiče vrste invaliditeta, najveći broj osoba prijavljenih u evidenciju ima tjelesni invaliditet i intelektualne teškoće.

Najveći broj osoba s invaliditetom po zanimanju je administrativni službenik i uredski namještenik, a slijede osobe koje su po zanimanju čistačice, vrtlarski, skladišni i trgovački radnici. U evidenciju HZZ-a prijavljene su i osobe sa sljedećim zanimanjima – knjigoveža, upravni službenik, pomoćni cvjećar, telefonist, prodavač, radnik u održavanju, ekonomski službenik, dostavljač, vozač lakog dostavnog vozila te diplomirani ekonomist.

Nažalost, najveći broj osoba je dugotrajno nezaposlen (duže od godinu dana). Broj osoba s invaliditetom u ukupnom broju zaposlenih u prvih deset mjeseci ove godine na području PGŽ-a iznosi 1,2%, dok je hrvatski prosjek 1,7%. U prvih 10 mjeseci ove godine, kada je tržište rada obilježila i epidemija koronavirusa, u neki od oblika aktivne politike zapošljavanja, kao što su javni radovi ili pak poticaji za zapošljavanje koristile su tek 22 osobe s invaliditetom s područja PGŽ-a.

Ana Marinović istaknula tko sve može ostvariti poticaje

Hrvatski poslodavci zadovoljni svojim zaposlenicima – osobama s invaliditetom

S druge strane, Ana Marinović iz Službe za zapošljavanje i poticaje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom istaknula je kako njihovo iskustvo govori da iz godine u godinu sve veći broj poslodavaca koristi poticaje, ali su često nedovoljno informirani o pogodnostima koje mogu ostvariti za zaposlenu osobu s invaliditetom.
„Poslodavci koji zaposle osobe s invaliditetom često govore: ‘da sam znao, nikad se ne bih bojao zaposliti osobu s invaliditetom’. Poslodavci nam govore o svojim pozitivnim iskustvima, govoreći kako su osobe s invaliditetom jednaki kao i svi ostali zaposlenici, i što se tiče socijalizacije i što se tiče mogućnosti izvršavanja posla“, posvjedočila je Marinović.

Poslodavcima i osobama s invaliditetom na raspolaganju je niz poticaja, a mogu ih ostvariti poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, osobe s invaliditetom koje se samozapošljavaju te zaštitne i integrativne radionice, dok javna uprava može ostvariti samo sufinanciranje troškova za prilagodbu uvjeta rada i financiranje troškova stručne podrške.

Poticaje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom poslodavac može ostvariti za osobe s invaliditetom koje su upisane u Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom.

Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom na otvorenom tržištu rada te osoba s invaliditetom koja se samozapošljava može ostvariti subvenciju plaće osobe s invaliditetom; sufinanciranje troškova obrazovanja osobe s invaliditetom; sufinanciranje troškova prilagodbe radnog mjesta ili uvjeta za osobu s invaliditetom; naknadu u visini uplaćenog doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje; sufinanciranje troškova stručne podrške; posebna sredstva za razvoj novih tehnologija i poslovnih procesa u cilju zapošljavanja i održavanja zaposlenosti osoba s invaliditetom kod poslodavaca na otvorenom tržištu rada, odnosno kod osoba s invaliditetom koje se samozapošljavaju; potporu za održivost samozapošljavanja osoba s invaliditetom te novčanu nagradu za zapošljavanje izvan kvote.

Također, s primjenom novog pravilnika od 2021. godine, poticaji će biti još povoljniji.

Detaljne informacije dostupne su na stranici Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.