U prostorijama Akvarija na sveučilišnom Kampusu, održana je javna sjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije.

Tematska sjednica Nacionalnog vijeća, koje djeluje pri Hrvatskom saboru, zbila se pod nazivom „Etički izazovi u visokom obrazovanju i znanosti“, a na njoj je bilo riječi o odgovornosti institucija u očuvanju akademskog integriteta i metodama iskorjenjivanja korupcije u visokom obrazovanju i znanosti. Događaju je među brojnim akademicima, predstavnicima akademske zajednice i drugim gostima nazočio i gradonačelnik Vojko Obersnel.

Sjednicu je predvodio predsjednik Nacionalnog vijeća Željko Jovanović, koji je istaknuo kako je Rijeka odabrana kao mjesto susreta upravo zbog čvrstog i istaknutom stava riječkog Sveučilišta po pitanju važnosti etičnosti te ulozi akademske zajednice u predvođenju društva koje funkcionira bez korupcije. Također, Jovanović je istaknuo kako je Rijeka najdalje domakla u promoviranju demokratskog znanja i kompetencija kroz osmišljavanje i provedbu programa Građanskog odgoja i obrazovanja kojem je cilj stvaranje aktivnih članova društva, što je posebice vrijedno u kontekstu recentnih istraživanja koja pokazuju negativne trendove korupcije i percepcije korupcije u našem društvu.

Održana sjednica antikoruptivnog vijeća naziva „Etički izazovi u visokom obrazovanju i znanosti“

Sjednici antikoruptivnog vijeća prisustvovao je i gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel

O važnosti teme akademske etičnosti i nezainteresiranosti građana za istu koja proizlazi iz rezignacije sustavom govorila je rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija, kazavši kako je korupcija širok pojam čije prakse nadilaze pitanja regulirana zakonskim regulativama, no koje svejedno uništavaju društvene vrijednosti. Prijić Samaržija istaknula je oblike nečasnog ponašanja kao što su diskriminacija, onemogućavanje zasluženih napredovanja, nagrađivanje nezaslužnih, nepotizam, sukob interesa, ali i problem zviždača čiji angažman u ukazivanju na koruptivne prakse često završava samo osobnim gubitkom. Rektorica je naglasila i duboku, strukturnu korupcije sistema koja se pokazuje postojanjem interesnih skupina, napredovanjem povezanim uz poznanstva, razne netransparentne procedure i financiranja, pristrane neznanstvene evaluacije te odlučivanje bazirano na kriteriju novca i ugleda, a ne kvalitete. Kao sofisticirani, ali i moralno kompleksan način korupcijskog djelovanja izdvojeno je falsificiranje i namještanje znanstvenih istraživanja i njihovih rezultata s ciljem dobivanja financijskih sredstava, što je fenomen koji se javlja pod pritiskom za hiperprodukcijom novih radova.

Vlatko Silobrčić, bivši predsjednik Odbora za etiku u visokom obrazovanju i znanosti, vrhovnog savjetodavnog i stručnog etičkog tijela na nacionalnoj razini, predstavio je metode kojim se europska akademska zajednica nastoji boriti protiv korupcije u znanosti, kazavši kako je najveći problem u Hrvatskoj nedostatak sankcija i akata prema kojima se procesuira korupcija u znanosti. Spomenuvši kako sustav otkrivanja plagijata, najjednostavnijeg primjera korupcije u visokom obrazovanju, može biti dobro napravljen, Silobrčić je zaključio kako on nema prevelike koristi ako nije razvijena metoda sankcioniranja, što dovodi do situacija kojima svjedočimo, a to je da u vrhu nacionalne politike postoje dokazani plagijatori. Referirajući se na korupcija kao najčešći način karijernog uspona u Hrvatskoj, Silobrčić je naveo problematiku znanstvenih časopisa kojima je korupcija inherentna u djelovanju, budući da se za objavljivanje redovito odabiru autori kroz poznanstva, a ne nužno kvalitetu radova.

Tijekom programa sjednice, svoje izlaganje predstavio je i državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Tome Antičić koji je rekao kako se, kada je u pitanju korupcija, stanje u akademskom sektoru preslikava na ostale sektore društva, a problem pri suzbijanju korupcije predstavlja i otpor akademske zajednice na promjene u visokom obrazovanju i znanosti s obzirom na hijerarhiziranost struktura.

Skip to content