Članove Koordinacije uvodno je pozdravio zamjenik gradonačelnika Rijeka Marko Filipović.
„Vjerujem da će Koordinacija zajedničkim naporima doprinijeti poboljšanju svih aspekata brige za bolesnike te pružiti jedan nadstandard kojim će se potaknuti udruge koje djeluju na tom polju na snažniju aktivnost u smislu poboljšanja kvalitete života bolesnika. Grad Rijeka će dati sve od sebe kako bi doprinio radu Koordinacije te će pružiti svu logističku i drugu potporu njenom radu, u nadi kako će ova inicijativa zaživjeti na dobrobit svih građana Rijeke, ali i šire.,“ kazao je zamjenik gradonačelnika Filipović.

Dvostrana komunikacija između pacijenata i KBC-a Rijeka

Ravnatelj KBC-a Rijeka, prof. dr. sc. Alen Ružić zahvalio je svima na odazivu i suradnji ukazavši na veliku odgovornost koju ima KBC Rijeka, najveća i središnja bolnička ustanova ovog dijela RH koja skrbi za izuzetno velik broj pacijenata. Kao najvažniji zadatak Koordinacije vidi otvaranje KBC-a prema zajednici i rad na dvostranoj komunikaciji između pacijenata i ustanove. Trenutno ustanova surađuje s više od sedamdeset udruga. Činjenica da u radu Koordinacije sudjeluju i predstavnici lokalne i regionalne samouprave te Sveučilišta u Rijeci pokazatelj je važnosti njezina djelovanja i uspješne buduće suradnje sa zajedničkim ciljem otvaranja dijaloga u zdravstvu.

Kao glavne ciljeve nove Koordinacije Ružić je naglasio poboljšanje suradnje s bolesnicima i udrugama bolesnika, podizanje kvalitete zdravstvene zaštite i ukupne skrbi, razvoja svijesti i poticanja svih da bez iznimke sudjeluju u brizi za oboljele. Koordinacija neće biti služba za prigovore već aktivni model za intenziviranje dijaloga udruga bolesnika, ali i pojedinačnih bolesnika i njihovih bližnjih s KBC-om Rijeka, uz uključivanje drugih relevantnih društvenih dionika.

Koordinacija će biti korektivno tijelo za utvrđivanje i komuniciranje problema, predlaganje rješenja i nadzor provedbe, a po potrebi će upućivati na prava bolesnika, pružati savjete i podupirati aktivnosti pojedinaca, udruga, ustanova i drugih tijela. Članovi će promovirati pravo na povjerljivost i privatnost, pravo na pristup medicinskoj dokumentaciji, pravo na zaštitu pri sudjelovanju u kliničkim ispitivanjima i pravo na pritužbu.

Članove Koordinacije pozdravio zamjenik gradonačelnika Marko Filipović

Koordinacija osnovana sa željom da klinički sustav bude otvoreniji i humaniji prema pacijentima

Koordinaciju za bolesnike i udruge bolesnika čine Sandi Bujan Cvečić, dipl. oec. i urednica emisije Rijeka zdravlja kao predsjednica Koordinacije, prof. dr. sc. Sanja Barić, dipl. iur., kao predstavnica Sveučilišta u Rijeci, izv. prof. dr. sc. Đulija Malatestinić, dr. med., kao predstavnica Primorsko-goranske županije, Karla Mušković, dr. med., kao predstavnica Grada Rijeke, Sanja Matijević Rončević, dr. med., pomoćnica ravnatelja KBC-a Rijeka za kvalitetu, Snježana Juričić, dipl. med. techn., pomoćnica ravnatelja KBC-a Rijeka za sestrinstvo i Dragan Lovrović, dr. med., kao predstavnik Zavoda za palijativnu medicinu KBC-a Rijeka.

Predstavljajući Koordinaciju, predsjednica Sandi Bujan Cvečić istakla je želju da bolesnicima život pokuša učiniti boljim, a klinički sustav otvoreniji u komunikaciji i human u odnosu prema pacijentima. Pravodobne i jasne informacije, dobra komunikacija i suosjećanje djeluju na povjerenje i osjećaj sigurnosti pacijenata. Bujan Cvečić je naglasila da će djelovanje Koordinacije predstavljati nadstandard u odnosu prema pacijentima koji do sada, kada govorimo o kliničkom bolničkom sustavu, nije postojao u RH.

Prvi korak bit će dopuna postojećeg popisa udruga koje djeluju na području Primorsko-goranske županije, slanje upitnika kojima će se detektirati ključni problemi te organizacija sastanaka s predstavnicima udruga. Koordinaciji bolesnika i udruga bolesnika cilj  je potaknuti snažniju aktivnost udruga, aktivniju participaciju, a sve u cilju poboljšanja liječenja i kvalitete života bolesnika čije interese određena udruga zastupa.

Sastavnice Koordinacije pomagat će u rješavanju problema te pružati podršku pri realizaciji projekata, što je u skladu sa Zakonom o pravima pacijenata koji se bazira na načelima humanosti i dostupnosti.

“Kada govorimo o humanosti i dostupnosti, vodit ćemo se dobrim primjerima iz koronapandemije, poput dežurnog call centra za informacije o pacijentima,” istakla je Bujan Cvečić.

Izravni oblik suradnje s bolesnicima i udrugama bolesnika značajan je iskorak u unaprjeđenju njihove skrbi, prava i dobrobiti

Prof. Sanja Barić, predstavnica Sveučilišta u Rijeci, među ostalim je navela da treba utvrditi postojeće stanje u udrugama i okupiti njihove predstavnike kako bi se mogao procijeniti njihov dosadašnji angažman i pronaći način za poboljšanje suradnje.

Đulija Malatestinić, pročelnica Upravnog odbora za zdravstvo PGŽ-a, podsjetila je da je Županija i sama osnivač osam zdravstvenih ustanova koje skrbe za velik broj korisnika. Primorsko-goranska županija je, temeljem Zakona o zaštiti prava pacijenata, osnovala Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata koje aktivno pridonosi zaštiti i unaprjeđenju prava pacijenata pa stoga, s porukom da je pacijent na prvom mjestu, PGŽ podupire uspostavu Koordinacije za bolesnike i udruge bolesnika, kao posebno tijelo koje okuplja sve relevantne sudionike u procesu pružanja zdravstvene zaštite, s ciljem unaprjeđenja komunikacije, a time i osiguranja većeg zadovoljstva pacijenta i boljeg ishoda liječenja.

Osnovana prva Koordinacija za bolesnike i udruge bolesnika u RH (foto: KBC Rijeka)

Jadran Mandekić, predstavnik Grada Rijeke koji je mijenjao odsutnu članicu Koordinacije Karlu Mušković, istaknuo je da je poboljšanje kvalitete života te povećanje razine zdravlja i blagostanja građana jedan je od glavnih ciljeva Grada Rijeke, a upravo ovaj izravni oblik suradnje s bolesnicima i udrugama bolesnika značajan je iskorak u unaprjeđenju njihove skrbi, prava i dobrobiti, kao i u borbi protiv bilo koje vrste stigmatizacije i diskriminacije. Uz navedeno, Grad Rijeka od 1996. godine okuplja brojne predstavnike ustanova i udruga s riječkog područja u okviru projekta „Rijeka – Zdravi grad“, a kao član Europske mreže zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije od 1998. godine, Grad Rijeka posjeduje i međunarodno iskustvo u postizanju navedenih ciljeva.

Udruge pacijenata mogu pružiti zdravstvenim djelatnicima vrijedne informacije o aktualnim potrebama i nedostatcima u zdravstvenom sustavu

Sanja Matijević Rončević, pomoćnica ravnatelja KBC-a Rijeka za kvalitetu, poručila je kako je osnivanje ovakvog tijela jedini put za podizanje i održanje kvalitetne komunikacije između pacijenta, udruga i zdravstvenih ustanova.

Snježana Juričić, pomoćnica ravnatelja KBC-a Rijeka za sestrinstvo, naglasila je da je cilj Koordinacije poticanje komunikacije između pacijenata i njihovih udruga sa zdravstvenim djelatnicima, kako bi se uočile i otklonile prepreke s kojima se pacijenti ponekad susreću prilikom boravka u KBC-u te  kako bi se unaprijedilo ostvarivanje prava građana na zdravstvenu zaštitu, omogućila obostrano korisna razmjena iskustava i time otvorile mogućnosti za poboljšanje kvalitete pružanja zdravstvene skrbi. Udruge pacijenata mogu pružiti zdravstvenim djelatnicima vrijedne informacije o aktualnim potrebama i nedostatcima u zdravstvenom sustavu, dok zdravstveni djelatnici mogu u suradnji s udrugama bolesnika pružiti kontinuitet zdravstvene skrbi, posebno bolesnicima s kroničnim i dugotrajnim bolestima.

Psihijatar Dragan Lovrović, predstavnik Zavoda za palijativnu medicinu KBC-a Rijeka, dodaje kako će ovakav pristup pridonijeti destigmatizaciji pacijenata te utjecati na humanizaciju medicine, dati zdravstvenoj skrbi humaniju dimenziju. Zbog napretka medicine i sve užih specijalizacija zdravstveni radnici ponekad ne sagledavaju pacijenta kao cjelinu, primijetio je Lovrović dodajući da pacijent treba dobiti sve informacije o svojoj bolesti i opcijama liječenja na njemu razumljiv način i on treba biti taj koji će donijeti krajnju odluku o načinu provođenja svog liječenja, a i odluku o odbijanju provođenja pojedinih medicinskih postupaka ili zahvata.

(tekst i foto: KBC Rijeka)