Sveučilište u Rijeci i istaknuti znanstvenici: prof. dr. sc. Nenad Ban, prof. dr. sc. Ivan Đikić, akademik Stipan Jonjić, prof. dr. sc. Ivana Novak Nakir, prof. dr. sc. Igor Rudan, prof. dr. sc. Igor Štagljar, prof. dr. sc. Iva Tolić i dr. sc. Adrijana Vinter – organiziraju simpozij CROSCIENCE 2024, s vizijom da započnu novu tradiciju godišnjih okupljanja istaknutih hrvatskih znanstvenika i znanstvenica, afirmirajući suradnju akademske zajednice u Hrvatskoj i dijaspori.

Otvaranju su prisustvovali i uvodnim riječima su se obratil prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, Marko Filipović, gradonačelnik Rijeke, Vojko Braut, zamjenik primorsko-goranskog župana, dr. sc. Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske .
Voditelj Simpozija je dr. sc. Saša Ceci, viši znanstveni suradnik u Institutu ”Ruđer Bošković” u Zagrebu.

Uvodno se na otvaranju Simpozija obratila rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija uputivši zahvalu članovima Organizacijskog odbora, jer bez njihovog entuzijazma i ustrajnog promoviranja, održavanje ovog Simpozija ne bi bilo moguće. “Iznimno smo zadovoljni odzivom; prijavilo se gotovo 300 sudionika. Želimo ovdje raspraviti o tome kako osnažiti hrvatski zdravstveni sustav i kako prenijeti javnost da znanost shvati ozbiljno. Hrvatska se znanost mora snažnije povezati sa europskom i svjetskom znanošću, a to neće moći biti moguće ako su ugrožene akademske slobode. Ne možemo prihvatiti tezu da su napadu na znanost vrhunac iskazivanja slobodnog mišljenja. Nadamo se da će ovaj skup postati tradicionalan”, rekla je rektorica.

Marko Filipović, gradonačelnik Rijeke u svom je obraćanju rekao: “Znanstvena zajednica suočava se i s mnogim izazovima: od osiguravanja adekvatnog financiranja, pozicioniranja mladih znanstvenika do jačanja suradnje između akademskih institucija, industrije i društva, kao i prilagodbe na globalne promjene koje oblikuju naš svijet. Sveobuhvatni cilj jest, ili svakako treba biti, izgraditi društvo temeljeno na znanju i inovacijama te konkurentno gospodarstvo, uz doprinos održivom razvoju. Istraživanje i inovacije pružaju nova znanja i inovativna rješenja za prevladavanje globalnih društvenih, ekoloških i ekonomskih izazova. Grad Rijeka se, za to odavno opredijelio i započeo sa stvaranjem nužnih i potrebnih preduvjeta za razvoj inovativnih tehnologija, znanosti i istraživanja. Počevši od Start-up programa, preko Proizvodnog parka Torpedo, pa do  inkubatora kreativnih tehnologija i IT industrija – Sinergane čije opremanje uskoro kreće, koja je svojevrsna inovacija u Hrvatskoj sama po sebi. Uz propulzivno, prepoznato Sveučilište koje imamo, uspjeh na ovom području, ne može izostati”.

Simpozij je službeno otvorio predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović naglasivši kako mu je čast biti pokroviteljem ovog Simpozija. “Vi, znanstvenici koji ste ga organizirali, nalazite se u rezervoaru elite! Dobra stvar je i ta što dolazite iz javnih škola. Vaša izvrsnost i ustrajnost dovela vas je na pozicije na kojima jeste i to nije slučajnost. Varaju se oni koji misle da se diplomu danas može kupit ili steći nekom kraticom i da će to rezultirati bilo čim dobrim. Ne može svatko biti dobar znanstvenik, dobar profesor, dobar liječnik, dobar sudac, a kamo li vrhunski i ovo nije elitističko stajalište. Lijepo je rektorica Prijić Samaržija prije nekoliko dana na dodjeli počasnog doktorata Rajku Grliću kazala da treba biti patriot, ali etički patriot i voljeti svoju zemlju radom, trudom, znanjem Ovo je sjajan koncept, želim vam još mnoge godine uspješnog rada”.

Simpozij CROSCIENCE 2024 prilika je za i mlade znanstvenike i znanstvenice da izlože svoje postere koji će poslužiti kao platforma za razgovor i razmjenu ideja s uglednim stručnjacima i stručnjakinjama iz različitih područja znanosti. Ideja je da CROSCIENCE 2024 započne novu tradiciju godišnjih okupljanja istaknutih hrvatskih znanstvenika i znanstvenica, afirmirajući suradnju akademske zajednice u Hrvatskoj i dijaspori.
Simpozij se sastoji od niza panela koji će poticati konstruktivnu raspravu o ključnim izazovima s kojima se znanstvena zajednica suočava te će obuhvatiti širok spektar tema poput:

• Poticanje i mentoriranje sljedeće generacije znanstvenika u njihovim karijerama
• Diseminaciju i popularizaciju znanosti
• Razvijanje i jačanje suradničkih mreža među znanstvenicima u Hrvatskoj i inozemstvu
• Analizu i izradu strategija za prevladavanje prepreka u znanstvenoj komunikaciji
• Razvoj karijernih i financijskih prilika
• Politike zapošljavanja mladih znanstvenika
• Promociju popularne znanosti kroz znanstvenu literaturu
• Znanstvenu komunikaciju