Pokretanje Centra za podršku beskućnicima dio je inovativnog program socijalnog uključivanja beskućnika „Novi put“ za koji su osigurana EU sredstva. Projekt je vrijedan 1.483.984,74 kune, a sredstva su u potpunosti osigurana kroz natječaj „Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici – Faza I.“ iz Europskog socijalnog fonda, Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.
Prostor ima 32 m² i sastoji se od jedne prostorije i sanitarnog čvora. Na samo uređenje i opremanje ovog prostora izdvojeno je 210 tisuća kuna.

Otvorenju Centra prisustvovali su gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, voditeljica projekta „Novi put“ Maja Pudić iz Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke, zamjenik gradonačelnika Rijeke Marko Filipović, pročelnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke Karla Mušković, Sunčica Zgrablić iz Centra za socijalnu skrb Rijeka, voditeljica Follow up tima, Dean Travica, voditelj prihvatilišta OAZA, Pjer Orlić, voditelj prihvatilišta Ruže sv. Franje.

Govoreći o projektu, gradonačelnik Obersnel je kazao kako on s financijske strane, jer je riječ o malo manje od 1,5 milijuna kuna, nije spektakularan poput nekih drugih koji se financiraju iz Europskog socijalnog fonda, ali je izuzetno važan.

Brojni gradovi u svijetu suočavaju se s problemom beskućnika i njihovom resocijalizacijom i uključivanjem u društvo. U Rijeci smo uspjeli zbrinuti oko 400 pojedinaca i obitelji u nužnom smještaju. Ideja da se beskućnicima pruži mogućnost uključivanja u društvo kroz njihovu socijalizaciju ostvarena je uređenjem ovog prostora u kojem će osim Centra za podršku biti ponuđene i druge aktivnosti usmjerene boljoj društvenoj i socijalnoj integraciji korisnika, odnosno ohrabrivanju da svoj problem riješe na drugačiji – primjereniji način, kazao je gradonačelnik.

Voditeljica projekta „Novi put“ Maja Pudić kazala je kako je prostor opremljen informatičkom i drugom opremom pa će se u njemu moći provoditi edukacijske radionice i predavanja, a moći će ga koristiti i djeca iz nužnog smještaja za pomoć u školskim obavezama. Upravo zato smo Centar za podršku beskućnicima otvorili u naselju gdje su smješteni beskućnici. U njemu ćemo pokušati naći odgovor na pitanje kako izaći iz kruga beskućnika ali i kako još bolje naučiti raditi s njima budući da će Centar poslužiti i za edukaciju i radionice za stručne suradnike koji s beskućnicima rade, kazala je Pudić te dodala kako projekt „Novi put“ traje dvije godine i negdje je na polovici svoje realizacije.

Naime, beskućništvo po svojoj težini i složenosti spada u sam vrh socijalnih problema. Europski savez organizacija koje rade s beskućnicima (FEANTSA) je razvio tipologiju beskućništva, prema kojoj se definiraju osnovni oblici ove pojave – osobe bez krova nad glavom, osobe bez stana/kuće, osobe koje nesigurno i neadekvatno stanuju. Ovakvo definiranje pojma beskućništva povećava broj evidentiranih beskućnika u Republici Hrvatskoj na više tisuća građana. Mnogi među njima nisu doslovce na ulici, ali borave u nedostojnim, nesigurnim i neadekvatnim uvjetima.
Iako u Rijeci postoji dobro organizirana skrb za beskućnike u smislu osiguravanja privremenih smještaja, ujedno postoji i prostor za daljnju skrb o njima u vidu socijalne i društvene integracije ovih osoba. Projekt „Novi put“ usmjeren upravo tome.

Sunčica Zgrablić iz Centra za socijalnu skrb Rijeka, kazala je kako ovaj projekt jača kompetencije ljudi koji rade s beskućnicima. U sklopu projekta je za 15 stručnih osoba omogućena dodatna edukacija, razni tečajevi te kontinuirana supervizija tijekom trajanja projekta. Oni će unaprijediti svoje kompetencije i moći dalje raditi na razvoju i unapređenju projekata namijenjenih beskućnicima i osobama u riziku od beskućništva.

O projektu „Novi put“
Projekt „Novi put“ osim ovog novouređenog prostora i Centra za podršku beskućnicima, obuhvaća još i tzv. FollowUp program kojem je cilj omogućiti beskućnicima stjecanje znanja i vještina za aktivno uključivanje u život zajednice te promjenu svog socijalnog statusa. Program provodi mobilni tim stručnjaka koji djeluje na tri lokacije, prvenstveno onih koji pružaju psihosocijalnu podršku, provode edukacijske radionice i pružaju pomoći u školskim obvezama za djecu iz nužnog smještaja Grada Rijeke. Procjena je da će kroz FollowUp program proći 80 beskućnika i osoba u riziku od beskućništva. Riječ je o onima koji su izrazili interes za sudjelovanjem projektu za koje se očekuje da će iz projekta izaći osnažene kako bi aktivno mogle promijeniti svoj socijalni status u društvu.
Podjednako važan i zanimljiv dio ovog programa je i realizacija kazališne predstave koju će uz pomoć profesionalca, osmišljavati i izvesti sami beskućnici, odnosno osobe u riziku od beskućništva. Naime, svjetska iskustva pokazuju da je sudjelovanje u umjetničkim programima vrlo učinkovit način osnaživanja marginaliziranih skupina. Kroz iskustvo rada na predstavi, sudionici će usvojiti vještine, radne navike i nova znanja te steći povjerenje i uspostaviti svoje socijalne veze. Istovremeno, ova će predstava postaviti i izazov pred publiku u smislu povećanja svjesnosti i senzibiliziranosti prema ovoj društvenoj skupini koju definira niz specifičnosti.
Dio projekta je i kampanja s ciljem osvještavanje problema beskućništva tijekom koje će se održati dva okrugla stola i dvije javne tribine, završna manifestacija projekta i tiskati Vodič za beskućnike.

Ove godine broji se 20 godina otkad je Grad Rijeka osmislio i realizirao projekt „nužnog smještaja“ kao jedinstveni oblik zbrinjavanja beskućnika i osoba u riziku od beskućništva. Čak i nakon 20 godina ovaj projekt i program zbrinjavanja jedinstven je u Hrvatskoj i primjer je najkonkretnije pomoći te predstavlja socijalno najosjetljiviji i najsnažniji odgovor na problem s kojim se susreće ova specifična skupina građana i obitelji u riziku od beskućništva. Naravno, uvjeti života nužnom smještaju, gledani očima sviju onih kojima egzistencija nije do te mjere ugrožena, daleko su od idealnih, no valja imati na umu da Grad Rijeka osiguranjem nužnog smještaja ovim osobama ne rješava samo doslovno pitanje krova nad glavom, već im otvara i mogućnost korištenja niza socijalnih prava i pomoći koja ne bi mogli ostvariti kada ne bi imali adresu na kojoj borave, odnosno kada ne bi bili evidentirani u sustavu i kada bi doista živjeli samo na ulici.

Grad Rijeka svake godine izdvaja oko 1,35 milijuna kuna za različite programe skrbi vezane uz beskućnike i osobe u riziku od beskućništva.