U prostoru željezničkog skladišta na Žabici – otvorenom depou Muzeja grada Rijeke, otvorena je izložba Prvi na svijetu – 150 godina riječkoga torpeda, u povodu 150. obljetnice izuma torpeda, jednog od najvećih tehničkih dostignuća 19. stoljeća. Na izložbi, koja će biti otvorena do 21. prosinca 2016., među pedesetak originalnih predmeta, prikazana su i nova torpeda izvučena iz mora te makete Luppisovog čuvara obale, prvog Whiteheadovog torpeda i lansirne stanice.
Slavna povijest riječkog torpeda počinje suradnjom riječkog izumitelja Giovannija Luppisa i inženjera Roberta Whiteheada, koja je dovela do prvog uspješnog probnog lansiranja torpeda pred Riječki m tehničkim zavodom (Stabilimento tecnico fiumano) na kraju današnje Baračeve ulice. Zavod nakon toga prerasta u prvu Tvornicu torpeda na svijetu, onu istu u kojoj je stoljeće potom, 1965. godine proizveden i posljednji riječki torpedo. Ove godine obilježava se 150 godina od ovog svjetski značajnog tehnološkog izuma.
Na izložbi su prikazana nova torpeda izvučena iz mora i novopronađeni prototipovi – jedinstveni na svijetu primjerci motora koji pokazuju visoku razinu istraživačkog laboratorija riječke tvornice.
Osim pedesetak originalnih predmeta – torpeda, lansirnih cijevi, različitih tipova žiroskopa, dubinskih sprava, upaljača, indikatora smjera i brzine, opreme za ispitivanje torpeda i raznih instrumenata – dijelova torpeda, na izložbi su predstavljene i maketa Luppisovog čuvara obale, maketa prvog Whiteheadovog torpeda, kao i maketa lansirne stanice, te brojne projekcije.
Prikazani su i iznimno atraktivni animirani prizori rada i lansiranja torpeda različitih proizvođača, koji će i onima koji nisu stručnjaci i koji nisu skloni tehnici, moći približiti složenost torpeda i visoke tehničke i znanstvene domete riječke tvornice. Isto tako, u izložbu je uklopljena i izložba o povijesti torpeda koja se već mogla vidjeti u Muzeju grada Rijeke 2010. godine.
Za ovu su izložbu mnogi predmeti restaurirani naročito složenim i zahtjevnim postupcima, te su istražene brojne donedavna nepoznate ali važne pojedinosti. Uz već postojeći hrvatski, objavljen je i vrlo pregledan i temeljito ilustriran katalog na engleskom jeziku.
Autori izložbe su satnik Goran Pernjek, dugogodišnji suradnik Muzeja grada Rijeke i specijalist za povijesni razvoj torpeda, te Ivo Mileusnić, viši kustos Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. Atraktivan dizajn izložbe i svih publikacija autorski je rad Klaudija Cetine, profesora na Nuova Accademia di Belle Arti u Milanu.
Izložba ostaje otvorena do 21. prosinca 2016. godine, na dan 150. obljetnice prvog službenog predstavljanja riječkoga torpeda. Organizatori izložbe su Muzej grada Rijeke i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, uz suradnju Grada Rijeke i Primorsko goranske županije.
Ovaj će program, kao i cijela 2016. sa svim prigodnim programima biti obilježena učvršćivanjem suradnje na svim razinama, a tu je i nastavak suradnje u smjeru ideje “muzeji zajedno” s ciljem unapređenja muzejske djelatnosti te čim bolje prezentacije građanima Rijeke, Hrvatske i stranim posjetiteljima. Na prvom mjestu to je približavanje kulturne-industrijske baštine grada njenim stanovnicima te proširenje turističke ponude.
Oba muzeja su u stvaranju ove izložbe imala potporu brojnih ustanova i ljubitelja, a naročito podršku Hrvatske vojske i Specijalne policije koji godinama pronađenu građu doniraju Muzeju grada Rijeke. Izložba će građanima i turistima moći prikazati razvoj od prvih Luppisovih zamisli do razvitka Whiteheadovog torpeda sve do kraja proizvodnje u Rijeci šezdesetih godina prošlog stoljeća.
Obilježavanje godišnjice izuma torpeda temelji se na tadašnjim tehničkim dostignućima i na činjenici da se taj u svjetskim razmjerima značajan tehnološki uspon dogodio upravo u Rijeci. U tvornici torpeda uvedene su brojne tehničke inovacije, izumljene i prvi put iskušane brojne naprave i instrumenti, a riječki znanstvenici su u Whiteheadovoj tvornici izvodili rana akustička istraživanja i ovdje dokazali proboj zvučnog zida te provodili najranija istraživanja na području dinamike plinova.
Muzej grada Rijeke te Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Udruga pro Torpedo kao i brojne druge baštinske organizacije u Rijeci, uz Grad Rijeku, Primorskogoransku županiju, Konzervatorski odjel u Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Lučku upravu Rijeka te turističke zajednice već niz godina rade na valorizaciji industrijske baštine i tehničkih dostignuća koji su obilježili Rijeku 19. stoljeća. Tako je obilježavanje ove godišnjice nastavak tih aktivnosti te je Grad Rijeka podržao niz inicijativa za programe kojima će se, uz izložbu Prvi na svijetu – 150 godina riječkoga torpeda, tijekom 2016. godine obilježiti obljetnica izuma torpeda.
Ideja torpeda, izuma koji je izazvao revoluciju u mornaričkoj strategiji i taktici, pripada Riječaninu Giovanniju Biagiju Luppisu (Johann Blasius Luppis, lvan Blaž Vukić), časniku Austrijske ratne mornarice, koji se nakon umirovljenja šezdesetih godina 19. stoljeća vratio u svoj rodni grad i pokušao realizirati svoju zamisao. Njegov cilj bio je razviti maleno nadvodno plovilo kojim se upravljalo uzicama s kopna i koji je bio pogonjen oprugom, u novo pomorsko oružje. Ideja je konačno zaživjela nakon što se u projekt razvoja uključio iskusan i inovativan brodograđevni stručnjak i rukovoditelj Riječkog tehničkog zavoda (Stabilimento tecnico Fiumano) Robert Whitehead koji je uz pomoć suradnika dvije godine radio na usavršavanju prototipa da bi 1866. javnosti predstavio novo autonomno podvodno oružje nazvana torpedo. Whitehead je pronašao originalno rješenje da pogonski stroj na stlačeni zrak može raditi i ispod površine mora te izumio uređaj nazvan tajna komora koji automatski regulira dubinu urana torpeda, tj. njegovu vertikalnu putanju. Uskoro je nakon toga u torpedo ugrađen i pomoćni servo-uređaj koji je korištenjem stlačenog zraka omogućavao efikasnu regulaciju dubine putanje. Riječki torpedo stalno se inovirao i poboljšavao. Povećavali su mu se domet i brzina, rasla je eksplozivna punjenje, a uporabom žiroskopa, novoga originalnog izuma Lodowica Obrija, zaposlenika tvornice, postao je puno precizniji na putanji po azimutu, tj. po horizontalnom pravcu.