Sveučilište u Rijeci prvo je i jedino hrvatsko sveučilište sa službenom oznakom Age-Friendly University (AFU), odnosno primljeno u međunarodnu asocijaciju dobno osjetljivih sveučilišta Age-Friendly University Global Network (AFU-GN). To je mreža koja spaja sveučilišta diljem svijeta koja su u svojem redovitom djelovanju i poslovanju posvećena stvaranju inkluzivnih i poticajnih okruženja tijekom cijeloga životnog vijeka. AFU-GN služi kao kolektivna platforma za visokoobrazovne institucije koje pokazuju predanost i rad na promicanju politika, istraživanja, usluga i inicijativa prilagođenih osobama starije životne dobi.

Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unaprjeđenje kvalitete života Grada Rijeke Karla Mušković

Pozdravnim riječima obratili su se rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržiju, predsjednik Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu Aleksandar Maršalevski, pročelnica Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade Primorsko-goranske županije Dragica Marač te pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unaprjeđenje kvalitete života Grada Rijeke Karla Mušković. Upravo je suradnjom Sveučilišta u Rijeci i Grada Rijeke još 2009. godine pokrenut projekt “Sveučilište za treću dob”. Jedinstven u Hrvatskoj, glavni cilj projekta je podizanja razine individualne i društvene svijesti, podizanja razine opće motivacije i mentalnoga zdravlja te poboljšanja socijalne inkluzije i kvalitete života.

Organizacijom ove panel-rasprave željelo se ukazati na vrijednost srebrne i zlatne generacije u kreiranju dobno inkluzivnih politika i inovativnih pristupa. Ujedno je to bila prigoda za razgovor o strategijama i ključnim smjernicama za provedbu 10 načela mreže Age-Friendly University Global Network temeljenih na znanstvenim istraživanjima o starenju, postulatima cjeloživotnog učenja i međugeneracijske suradnje.

U raspravi je konstatirano da je u doba tzv. ‘srebrne’ ekonomije potrebno više vrednovati doprinos starijih osoba i umirovljenika, posebno onih koji mogu i žele raditi, a najviše zbog njihova velikog iskustva, koje je često ne moguće nadomjestiti. Sveučilište u Rijeci kroz tri točke djeluje u tome području: Sveučilište za treću dob, Klub Academicus te Vijeće professora emeritusa, koje je svoje mjesto dobilo i u Statutu Sveučilišta. Od uvaženih gostiju iz Slovenije moglo se čuti o njihovim primjerima dobre prakse, gdje kroz Modru fakultetu Univerze v Ljubljani i Center za zaslužne profesorje in visokošolske učitelje Univerze v Mariboru unaprjeđuju brigu o starijim članovima zajednice.

Starije osobe već danas u mnogim zemljama i gradovima u Europi čini oko 30 % stanovništva i zato njihov potencijal ne smije i ne može biti zanemaren. Sveučilište u Rijeci uskoro će preuzeti upravljanje programima inkluzivnosti saveza YUFE pa se tu otvara prostor za snažniju borbu protiv ageizma, odnosno diskriminacije osoba starije životne dobi i povećanje njihove uključenosti u društvo. Zaključeno je i kako Sveučilište u Rijeci nije ovu titulu, odnosno oznaku dobilo trajno, već na određeni period u kojem mora donijeti i kvalitetno ispuniti akcijski plan. Neki od prijedloga bili su usmjereni da se s regulacijskim prijedlozima primjerice rada umirovljenih osoba ide i prema Rektorskom zboru RH.

U raspravi su uz rektoricu Snježanu Prijić Samaržiju i pročelnicu Marač sudjelovali i član AFU radne skupine i član izvršnog odbora kluba Academcus Bruno Grbac, iz Centra za zaslužne profesorje in visokošolske učitelje Univerze v Mariboru prof. emerit. dr. sc. Peter Glavič, zamjenica voditelja Centra za zaslužne profesorje in visokošolske učitelje Univerze v Mariboru Lučka Lorber, Anamarija Kejžar, s ”Modra fakulteta” i Fakulteta za socialno delo, Univerza v Ljubljani, voditeljica ”Sveučilišta za 3. dob” Sanja Smojver Ažić te v. d. predsjednice Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Ela Novosel. Moderirala je savjetnica rektorice, predsjednica Kluba umirovljenih profesora Sveučilišta u Rijeci Academicus Jasna Krstović.

(foto: Sveučilište u Rijeci)