Tema kojom se bavi ova Javna rasprava tiče se pružatelja usluga u telekom poslovnom sektoru (telekom operatori) ali i svih građana kao korisnika usluga. To su ujedno i zainteresirane javnosti koje se pozivaju na uključivanje u ovu Javnu raspravu.

Javna rasprava provodi se na stranicama e-županije koja je preuzela obavezu provođenja rasprave o ovoj temi za sve jedinice lokalne samouprave.

Što je širokopojasna tehnologija?

Širokopojasna tehnologija naziv je za skup tehničkih standarda, standardiziranih sučelja i propisa koji omogućuju pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga u tri skupine ovisno o ostvarivoj brzini pristupa: osnovni pristup – 2 do 30 MBit/s, brzi pristup – 30 do 100 MBit/s, ultrabrzi pristup – iznad 100 MBit/s. Pod pristupom sljedeće generacije (NGA – New Generation Access) smatra se brzi i ultrabrzi pristup koji su i cilj razvoja širokopojasnog pristupa Internetu na području grada Rijeke u skladu sa Strategijama Europske Unije (Digital Agenda for Europe), Republike Hrvatske (Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine, srpanj 2016.) i Grada Rijeke (Strategija razvoja 2014. – 2020.).

Širokopojasni pristup u Rijeci

Trenutno stanje širokopojasnog pristupa u Rijeci iznad je prosjeka Republike Hrvatske međutim, prema podacima HAKOM-a, za 23,40% objekata u Gradu Rijeci dostupan je brzi žičani širokopojasni pristup koji pruža samo jedan telekom operator, dok je za 16,33% objekata brzi žičani pristup moguć u usluzi više operatora. Ultrabrzi žičani širokopojasni pristup u usluzi koju pruža samo jedan operator u Rijeci dostupan je za 14,42% objekata, dok je za 2,05% objekata dostupan ultrabrzi pristup više operatora. Nacrt PRŠI-ja za Rijeku pokazao je da je prostorno na 43,46% površine Rijeke nemoguće osigurati brzi i ultrabrzi širokopojasni pristup. Cilj je NGA pristup omogućiti na čitavom području grada Rijeke, građanima kao krajnjim korisnicima usluga i posredno putem konteksta Rijeke kao pametnog grada koji će širokopojasnim pristupom poboljšati kvalitetu života u gradu i usluga građanima.

Financiranje iz fondova EU

Po provedenoj javnoj raspravi i očitovanju telekom operatora o planovima izgradnje NGA mreže te verifikaciji boja područja svi Nositelj projekta( NP) koji žele sufinanciranje izvođenja njihovih projekata otvorene širokopojasne mrežne infrastrukture iz fondova Europske unije dorađuju i proizvode dokument Plan razvoja širokopojasne infrastrukture (PRŠI) koji odobrava Nositelj operativnog programa (NOP).  Nositelj projekta odabire investicijski model i pokreće projekt izgradnje elektroničke komunikacijske mreže nove generacije na području na kojem nije iskazan interes telekom operatora.

Ova širokopojasna mrežna infrastruktura financira se iz fondova EU u Okviru nacionalnog programa Konkurentnost i kohezija, Investicijskog prioriteta 2a, specifičnog cilja 2a1, a sukladno strukturnim pravilima Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (ONP).

Cilj Javne rasprave

Osim pribavljanja mišljenja, cilj ove Javne rasprave je upravo izrada konačne verzije Plana razvoja širokopojasne infrastrukture.

Konačna verzija će u sebi sadržavati dorađene i potpuno točne podatke o stanju i planovima izgradnje ove infrastrukture te točnu verifikaciju boja područja:

• bijela područja – područja gdje ne postoji odgovarajuća širokopojasna infrastruktura i niti jedan operator ne planira graditi širokopojasnu infrastrukturu u iduće tri godine;
• siva područja – područja gdje postoji širokopojasna mreža jednog operatora te niti jedan drugi operator ne planira graditi dodatnu mrežu u iduće tri godine;
• crna područja – područja gdje postoje barem dvije širokopojasne mreže koje pripadaju dvama različitim operatorima ili će prema iskazanom interesu operatora barem dvije mreže biti izgrađene u iduće tri godine

Ona će sadržavati i mapiranja (prostornog prikaza područja s podacima o stanju dostupnosti osnovnog i NGA širokopojasnog pristupa od svih operatora, sa svrhom određivanja područja u kojima je opravdano temeljem pravila i smjernica provoditi individualne projekte u sklopu Okvirnog nacionalnog programa)

Konačna verzija PRŠI-ja treba sadržavati sve podatke i cjeline definirane Okvirnim nacionalnim programom (ONP – Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja) odnosno programom državnih potpora za izgradnju širokopojasne infrastrukture u smislu važećeg pravnog okvira na razini Europske unije (EU) i Republike Hrvatske. ONP je razvijen kao krovni program te čini polazište za pokretanje pojedinačnih projekata poticane izgradnje širokopojasne infrastrukture na lokalnoj razini gradova i općina, odnosno područnoj (regionalnoj) razini županija.  Nositeljem Okvirnog programa (NOP) imenovana je odlukom Vlade Republike Hrvatske Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM).

Konačnu verziju PRŠI-ja NP-ovi su dužni dostaviti NOP-u nakon provedene javne rasprave. NOP je u roku 30 dana dužan napraviti provjere konačne verzije PRŠI-ja i ako je projekt opisan PRŠI-jem sukladan sa strukturnim pravilima ONP-a, odobriti PRŠI u navedenom roku.
Nakon primitka odobrenja od strane NOP-a, NP-ovi mogu donijeti odluku o odabiru investicijskog modela i pokretanju projekta.