U sklopu projekta “Brini o sebi – Budi dobro – ProŽivi COVID” mladima iz cijele Hrvatske pruža se besplatna telefonska psihološka podrška.

Telefonske linije za savjetovanje mladih pokrenute su u 20 hrvatskih županija i gradu Zagrebu.

Mladi iz Primorsko-goranske županije mogu se stručnim osobama obratiti pozivom na besplatni telefon 095 701 7920, SMS porukom te putem WhatsAppa.

Frustracija zbog ograničavanja socijalnih kontakta i izlazaka, osjećaj usamljenosti, zabrinutost oko završetka školske godine i mature, prevelik stupanj kritike odraslih u odnosu na odgovornost mladih, ali i strah od zaraze za članove svojih obitelji samo su neki od problema s kojima se susreću mladi u Hrvatskoj tijekom pandemije koronavirusa.

Brini o sebi Budi dobro ProŽivi COVID

Telefonski brojevi otvoreni u svakoj županiji i Gradu Zagrebu

Saznanja su to dobivena putem video konferencija, te kontaktom s predstavnicima mladih srednjoškolske dobi, koje su zajedničkim angažmanom proveli Središnji državni ured za demografiju i mlade i Hrvatska psihološka komora.

Namjera je bila saznati s kojim se poteškoćama susreću mladi u ovom vremenu, kako se mentalno nose s ograničenjem socijalnih kontakata, kako oni vide svoju ulogu u sprječavanju širenja koronavirusa, te što im je potrebno za savladavanje trenutne situacije.

Mladi iz srednjih škola iz raznih dijelova Republike Hrvatske istaknuli su i kako imaju  potrebu za razgovorima o mentalnom zdravlju sa stručnom službom škola na satovima razrednika, ali i da im većini nije ugodno tražiti izravnu pomoć za svoja psihička stanja. Većina ih je navela kako bi se anonimno javili i potražili psihološku pomoć stručnjaka jer među prijateljima osjete kako se mladi teško nose u okolnostima izazvanim koronavirusom.

„Svjesni situacije koje je pred mlade u Hrvatskoj stavila pandemija koronavirusa te izazova koje je donijelo “novo normalno” željeli smo doznati koji su njihovi najveći problemi, te dobiti izravna saznanja o utjecaju pandemije na njihove živote i mentalno zdravlje. Uvidjeli smo potrebu za sustavnom i stručnom podrškom mladima, te se u suradnji s Hrvatskom psihološkom komorom pokreću linije za telefonsko savjetovanje mladih. Mladima želimo poručiti kako ih razumijemo, te se nadamo da će im ovaj vid podrške biti jedan od načina za lakše prebrođivanje trenutačne situacije”, poručila je državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.

Projekt čiji je cilj pružanje psihološke podrške mladima u Hrvatskoj i očuvanje mentalnog zdravlja mladih za vrijeme pandemije koronavirusa pokrenuli Središnji državni ured za demografiju i mlade i Hrvatska psihološka komora.

Sve je OK portal

Sve je OK portal

Psihološko savjetovanje za mlade i putem mrežne stranice Grada Rijeke svejeok.hr

Nedostatak anonimne, besplatne i lako dostupne psihološke pomoći mladima uvidio je i Grad Rijeka, koji je u listopadu protekle godine pokrenuo mrežnu stranicu www.svejeok.hr. Mrežna stranica za besplatno psihološko online savjetovanje mladih nastala je suradnjom timova predstavnika Grada Rijeke i vanjskih stručnih suradnika.

Usluge savjetovanja putem ovoga portala potpuno su besplatne i anonimne za korisnike u dobi od 15 do 30 godina starosti. Uslugu pružaju psiholozi/psihoterapeuti ovlašteni za pružanje psihološkog savjetovanja, profesionalci zaposleni u KBC Rijeka, obrazovnim ustanovama, u vlastitim psihološkim praksama ili udrugama, koji se i profesionalno bave problemima mladih i rade s mladima.

Grad Rijeka ujedno poziva mlade u dobi od 18 do 30 godina života na uključivanje u istraživanje koje provodi Grad Rijeka sa suradnicima s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Ispitivanje se provodi putem online ankete na portalu www.svejeok.hr i potpuno anonimno, a sudjelovanje u istraživanju, u trajanju od cca 15 minuta, dobrovoljno.

Ovim ispitivanjem pokušat će se saznati u kojoj su mjeri mladi Riječani usamljeni, jesu li tjeskobni, depresivni ili pod stresom, koliko su otporni na stres, koliko su skloni agresivnosti i osjećajima ljutnje i neprijateljstva prema drugima, osjećaju li socijalnu podršku važnih osoba, jesu li više optimisti ili pesimisti, te koliko su općenito zadovoljni svojim životom.