Sudionike radionice pozdravio je načelnik Općine Lovran Alan Sanković, dok je informacije o aktivnostima vezanim uz Urbanu aglomeraciju Rijeka, mogućnosti korištenja sredstava iz EU-fondova putem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) te prijedlog projekata vezanih za razvoj iznijela koordinatorica izrade Strategije razvoja Urbane aglomeracije Rijeka dr.sc. Nataša Zrilić.

Tematska radionica posvećena projektima iz pomorsko-ribarske tradicije nastavak je radionice posvećene financiranju kulturne baštine u cilju razvoja turizma održane u Kastvu. Za projekte predložene na obje radionice putem dijela ITU mehanizma kojim se podupire povećanje zapošljavanja i turističkih izdataka kroz unaprjeđenje kulturne baštine
moglo bi se povući oko 8,3 milijuna kuna.

Popis projekata prezentacije pomorske baštine bio je zaista dug, no svi su se predstavnici gradova i općina – članova aglomeracije, predstavnici civilnog sektora te stručnjaci složili kako svi prijedlozi mogu uklopiti u jedan integrativni projekt – Muzej mora. Kako je pojasnio prof. Robert Mohović kao predstavnik Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre, Muzej mora bi objedinio sve elemente koji čine život uz more i na moru, od pomorstva preko brodogradnje do ribarstva, integrirajući kao jedinstveni proizvod već postojeće manifestacije, inicijative i projekte očuvanja pomorske baštine, ali i stvarajući neke nove.

Tako bi se budući Muzej mora uklopio neke već pokrenute projekte, poput niza regati tradicijskih barki, manifestacije Fiumare ili reinterpretacije niza izložbi vezanih uz more, od „Merike“ do izložbe posvećene Titanicu i Carpathiji, ali i neke nove, kao što su uređenje interpretacijskog centra u Rijeci, sa zbirkama diljem Kvarnera, akvarija u Rijeci, potopljenih brodova te prezentacije svih elemenata pomorske baštine u Rijeci, kao što su svjetionik na Mlaki, hotel Emigranti, lazareti, nekadašnja brodogradilišta ili pak zgrade vezane uz pomorstvo.

Također, u projekt Muzeja mora uklopili bi se i projekti predloženi od strane gradova i općina, članova Urbane aglomeracije, i to uređenje kuće iznad Rive u Mošćeničkoj Dragi u svrhu prezentacije ribarske tradicije, nastavak projekta valorizacije lovranskog guca kroz poticanje obrtništva vezanog uz obnovu i proizvodnju barki, prikaz brodograđevne tradicije Kraljevice, manifestaciju Tunolov u registriranoj etno-zoni Bakarac te projekt uređenja Trga sv. Nikole i Rive s multimedijalnim centrom u Kraljevici. Također, radna grupa je predložila obnovu ex-škole u kostrenskom naselju Sv. Barbara uz audio vizualni prikaz tradicionalnog načina života, postavu tradicijskih brodova i barki na plažnom pojasu na području grada Rijeke te obnovu broda Galeb.

Sudionici rasprave istaknuli su kako se Muzej mora ne smije promatrati kao zgrada s postavom, već kao razgrnutu mrežu međusobno povezanih projekata, zaokruženi proizvod koji će sinergijski uključiti rad javne uprave, stručnjaka i civilnog sektora. Ono što će u budućnosti biti potrebno detaljno analizirati jest model upravljanja tako razgranatim sustavom. Tijekom rasprave predloženo je kako valja razmišljati u smjeru osnivanja koordinacijskog tijela, čiji će glavni cilj biti ne samo koordinirati rad sastavnica Muzeja moja, već i voditi računa o ravnomjernom razvoju svih njegovih dijelova, nalazili se oni u Rijeci ili Mošćeničkoj Dragi.

Ujedno je naglašeno kako o ITU mehanizam treba razmišljati samo kao o jednom načinu financiranja tako sveobuhvatnog projekta kao što je Muzej mora. Naime, taj jer projekt ujedno i jedna od okosnica riječke kandidature za Europsku prijestolnicu kulture, a u najavi je i otvaranje niza natječaja kojim će se otvoriti mogućnost da se sredstva iz različitih europskih fondova koriste upravo za projekte posvećene pomorskoj baštini.

Sudionici tematske radionice posjetili su Kuću lovranskega guca, muzejski prostor posvećen tradicijskoj brodogradnji Lovrana, otvoren u svibnju u lovranskoj gradskoj Kuli. Projekt započet 2007. godine inicirao je Silvano Raffaelli, član Udruge u kulturi „Naš Lovran – Lovrana nostra“ – sekcija Lovranska lantina.

Odlukom ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branka Grčića početkom listopada ustrojena je urbana aglomeracija Rijeka koju uz Grad Rijeku čine i gradovi Kastav, Kraljevica te Opatija i općine Čavle, Klana, Kostrena, Lovran, Mošćenička Draga te Viškovo. Urbana aglomeracija je formirana s ciljem učinkovitijeg planiranja, usklađivanja i provedbe politike regionalnog razvoja, a ciljem učinkovitijeg povlačenja sredstava iz fondova EU.

U prosincu 2015. godine Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije raspisat će natječaj za izbor četiri grada koji će do 2020. godine moći koristiti EU-sredstva putem mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU). Kriterij odabira gradova za korištenje ITU-mehanizma bit će vezani sa pripremljenosti Strategija urbanih područja do razine analize stanja putem prikupljenih podataka uz obveznu izradu baze projekata/programa, te dokaze o pokrenutoj Strateškoj procjeni utjecaja na okoliš.

Za ITU mehanizam planirano je 345.351.269 EUR, a koji iznos je najvećim dijelom predviđen iz Europskog fonda za regionalni razvoj (73,36%), dok je iz Kohezijskog fonda planirano 14,48% i iz Europskog socijalnog fonda 12,16%.
(S.R.L.)