Idejni projekt riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti koji će se graditi na lokaciji bivše tvornice Rikard Benčić predstavili su u Gradskoj vijećnici autori projekta, arhitekti Saša Randić i Idis Turato.

Temeljem Ugovora o izradi idejne, glavne i izvedbene dokumentacije Muzeja moderne i suvremene umjetnosti te trga i javne garaže koji je Grad Rijeka potpisao s Arhitektonskim biroom Randić – Turato 18. lipnja 2003. godine, dovršena je prva faza izrade dokumentacije, odnosno idejni projekt Muzeja moderne i suvremene umjetnosti.

Projekt Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci nastao je koncem 2001., u sklopu natječaja za Idejno rješenje prenamjene T građevine industrijskog kompleksa Rikard Benčić u MMSU Rijeka. Idejni projekt, izrađen temeljem ugovora s Gradom Rijeka, predstavlja daljnju razradu osnovne koncepcije iz idejnog rješenja.

Sama građevina je izgrađena 1867. godine, uz današnju ulicu Viktora Cara Emina, kao novi pogon za proizvodnju “Virginia” cigara, historicističkih obilježja, koja se zbog karakterističnog trlocrta naziva “T – objektom”.

Osnovni pristup autora proizlazi iz razumijevanja uloge muzeja. MMSU kao i svaki drugi muzej ima naravno svoj osnovni muzeološki program, no s obzirom da prati i organizira suvremena zbivanja on je nužno i njihov aktivni protagonist. Zbog aktivnog odnosa prema suvremenim zbivanjima bilo je potrebno zgradu muzeja zadržati neutralnom, kako u pogledu unutarnje organizacije prostora, tako i u pogledu prisutnosti zgrade u gradskom tkivu.

Druga važna tema jest sama lokacija muzeja. Naime Riječki MMSU se ne gradi kao nova građevina, on je smješten u industrijskom kompleksu “Rikard Benčić” unutar postojeće zgrade bivše tvornice cigara, tzv. T-građevine. Urbanističkim konceptom uređenja bloka Rikard Benčić predviđeno je da se u sjevernom dijelu Muzej postavi u otvoreni prostor, gdje se predviđa uklanjanje postojećih građevina osim ciglenog skladišta. Očuvanje izvornosti mjesta i karaktera T-građevine bit će moguće jedino zahvatima na građevini i okolišu koji su primjerenog materijala i duha novoj suvremenoj namjeni prostora.
Vanjski prostor je tretiran kao prostor dijela događanja u samom muzeju, odnosno kao njegova nadopuna.

U tretmanu partera koristit će se materijali koji će omogućiti aktivno korištenje same plohe trga za zadržavanje. Tako će prolaz kroz zgradu i dio partera oko muzeja biti prekriven velikim drvenim pragovima, a ispred izložbenog prostora u prizemlju postavljen je gumeni pod kojim je obložena i galerija, tako da se unutrašnji i vanjski prostor pretapaju. Namjera autora je bila napraviti ugodan prostor gdje se može i leći. Ispod trga, na razini današnjeg terena, nalazit će se garaža sa 286 parkirnih mjesta s prilazom iz Tesline ulice.

T-građevina je zadržana u izvornom obliku, a s južne strane pridodana su joj dva volumena u kojima se nalaze izložbeni prostori, koji s vanjske strane imaju ophode iza staklenog pročelja. Novi dio u obliku slova “U” zatvara prostor oko “T- nožice”, a rezultat je jedno novo tijelo unutar kojeg se prožimaju staro i novo. Fasada je prozirna, a iza staklene opne nalaze se pasaži i stubišta koji vode u izložbene dvorane koje su smještene u “kutije” koje izvana podsjećaju na rebraste brodske kontejnere. Te se “kutije” nalaze na raznim dubinama i tako ćemo ih vidjeti izvana, a na vrhu zgrade je dizalica, kao još jedan hommage industrijskoj arhitekturi.
Prostori trga predstavljaju proširenje unutarnjih sadržaja muzeja: na ovakav način je aktivirano pročelje građevine prema neposrednom javnom prostoru, a s jednakim su pristupom locirani i ostali sadržaji muzeja unutar zgrade. Ulazni hall provučen je kao javni pasaž kroz prizemlje zgrade do krova gdje su smješteni otvoreni sadržaji (biblioteka, muzejski café itd.). Izložbeni prostori nalaze se u prizemlju i prvom katu postojeće zgrade te u dogradnji građevine, a spremišta muzeja smještena su u unutarnjem dijelu građevine.

Krov je zadržao izvornu geometriju ali je zamijenjen staklenim pokrovom, čime se dobila nova urbana vizura ali i u isto vrijeme naznačila nova uloga zgrade u urbanoj matrici. Namjera je autora bila čim snažnije naglasiti činjenicu da je muzej generator javnih događanja. Ukupna površina muzeja iznosit će 9.479 m2, trga 8.575 m2, a garaža će imati ukupno 286 parkirnih mjesta.