U izložbenom prostoru Glagoljice Sveučilišne knjižnice u Rijeci predstavljen je pretisak izvornika “Misala hruackog”, tiskanog u riječkoj glagoljskoj tiskari Šimuna Kožičića Benje 1531. godine, s transliteracijom i komentarima u izdanju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Sveučilišne knjižnice Rijeka.

Šimun Kožičić Benja rođen je u Zadru oko 1460. godine, a nakon školovanja u Zadru i Rimu postaje zadarskim kanonikom i upraviteljem crkve Sv. Ivana. Modruškim biskupom postaje 1509. godine, a nakon što su Turci upali u Modruš i razorili biskupski dvor, Benja odlazi u Rijeku gdje osniva glagoljsku tiskaru. Preminuo je u Zadru 1536. godine.

Pretisak Misala

 

 

 

 

 

 

“Misal hruacki” glagoljski je misal koji svjedoči o razdoblju kada je Šimun Kožičić Benja, tada već modruški biskup, zbog nemirnih ratnih zbivanja i prodora Osmanlija nekoliko puta odlazio u Rim i tražio pomoć Svete Stolice za hrvatske župe i krajeve. Pod pritiskom Osmanlija Benja je bio primoran napustiti Modruš te se 1529. nastanio u Rijeci. Zahvaljujući iskustvu boravka u Veneciji 1530., tadašnjem središtu svjetskog tiskarstva, Benja pokreće vlastitu tiskaru u kojoj je u manje od godinu dana na glagoljici dao otisnuti šest važnih knjiga, među kojima je i “Misal hruacki”.

Izdavački projekt Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Sveučilišne knjižnice Rijeka predstavile su ravnateljica Sveučilišne knjižnice Rijeka Senka Tomljanović i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Tatijana Petrić, a pretisak Misala prezentirali su urednik izdanja Mateo Žagar, akademkinja Anica Nazor i Sanja Zubčić, profesorica s Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Pretisak Misala Recenzentica pretiska Misala, akademkinja Anica Nazor, napomenula je kako je ovo izdanje napravljeno prema rijetkom primjerku koji je potpuno očuvan, a koji se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Uz faksimil čitavog Misala objavljeno je i latiničko preslovljavanje, čime je povećana čitateljska dostupnost Misala.
Projekt su novčano potpomogli Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, Grad Rijeka – Odjel gradske uprave za kulturu, Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Zaklada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U ime Grada Rijeke, događaju je nazočio pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu Ivan Šarar.