Projekt će, uključujući ne samo povjesničare već i kulturne djelatnike te stručnjake iz drugih područja, prikazati razvoj industrije i ekonomije grada, ali uravnoteženo identificirati i ostale elemente urbanog identiteta koji su širi od gospodarstva i industrije.

Naime, zadnja Povijest Rijeke datira iz 1988. godine te je projekt nove sinteze pokrenut zbog potrebe da se napravi sinteza povijesti Rijeke koja bi uključivala i brojne teme koje su itekako važne no do sada nisu uzimane u obzir i nisu obrađivane.

Sinteza povijesti Rijeke biti će istodobno znanstveno utemeljen tekst ali i popularno izrečen narativ, razumljiv svakom zainteresiranom čitatelju.

Glavni urednik projekta je izv. prof. dr. sc Marko Medved sa Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta u Rijeci, a projekt podupiru Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija i Sveučilište u Rijeci.

Gradonačelnik Filipović: Generacijama ostaviti kapitalno djelo o riječkoj povijesti

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović izrazio je zadovoljstvo što se prof. dr.sc. Medved prihvatio ovog nimalo jednostavnog zadatka – sintetiziranja zanimljive i bogate povijesti grada na Rječini. Projekt je predstavljen upravo na sam Dan sv. Vida, dan zaštitnika grada Rijeke.
„Bit će to prilika da generacijama koje dolaze ostavimo jedno kapitalno djelo o riječkoj povijesti. Pred inicijatorom i cijelim timom je studiozan rad i nadam se da ćemo dobiti knjigu koju Rijeka definitivno i zaslužuje, jer ako naša povijest ne ostane ukoričena, onda je i mi imamo tendenciju zaboraviti“, poručio je gradonačelnik Filipović, izrazivši nadu da će ova knjiga doprinijeti i tome da nešto naučimo iz naše bogate povijesti.

Zamjenik župana Vojko Braut istaknuo je kako Primorsko-goranska županija stoji iza ovog hvalevrijednog projekta o povijesti grada koji je sjedište i žila kucavica županije.
„Mislim da je najgore kada ljudi ne poznaju povijest svoga grada“, kazao je Braut.

U ime Sveučilišta u Rijeci prorektor za financije i poslovanje prof. dr. sc. Davor Vašiček čestitao je prof. Medvedu na hrabrosti što se odlučio ući u jedan takav zahtjevan projekt.
„Sveučilište u Rijeci, kao okosnica znanstveno-istraživačke djelatnosti, izuzetno je zadovoljno što velik broj naših znanstvenika i nastavnika sudjeluje u ovom vrlo značajnom, rekao bih povijesnom projektu te ćemo pružiti svu moguću podršku u njegovoj realizaciji“, kazao je prorektor Vašiček, izrazivši zadovoljstvo što na projektu zajednički surađuju Sveučilište, Grad i Županija.

Marko Medved, Vojko Braut, Marko Filipović i Davor Vašiček

Projekt nove knjige o povijesti Rijeke nesumnjivo potreban

Prof. dr.sc. Marko Medved kazao je kako je svjestan da projekt u koji se upušta sa svojim suradnicima zahtjevan i težak, ali bez ikakve sumnje potreban.
„Činjenice da je on nužan, povjesničari su odavno bili svjesni. Naime, zadnja sinteza povijesti Rijeke objavljena je daleke 1988. godine, dakle prije 34 godine, u drugačijem društvenom kontekstu u kojem su neke teme relevantne za riječku prošlost još bile tabuizirane. To da je projekt nove sinteze povijesti Rijeke potreban proizlazi i iz društvenog aspekta. To je osobito očito onda kada se iz različitih interesa, često i dnevno-političkih, manipulira riječkom prošlošću, selektivno koriste događaji iz prošlosti, generirajući tenzije i nezadovoljstvo, kako među povjesničarima tako i među građanima. Dakle, potreba za novom sintezom dolazi i iz onoga što povjesničari nazivaju public history, javna povijest, povijest izvan akademskih krugova, s čim je povezana politika identiteta, kultura sjećanja itd“, kazao je Medved.

Ova sinteza nastat će trudom veće grupe suradnika, u prvom redu povjesničara. No ona neće biti isključivo plod historičara, već bi trebala biti rezultat interdisciplinarne suradnje. Struktura sinteze povijesti Rijeke odražavat će dvostruki kriterij. Autori-suradnici pripadaju akademskoj zajednici, ali mjesto će u toj sintezi imati i oni izvan tih krugova; autori su iz Hrvatske ali i izvan nje. Ključno za suradnika je da se bavi Rijekom i riječkim temama, te da su njegovi objavljeni radovi – bilo znanstveni bilo stručni – relevantni. Trogodišnji projekt pisanja riječke povijesti realizirat će se uz financijsku podršku Grada, Županije i Sveučilišta, no autori su u pisanju autonomni i neovisni. Medved je podsjetio kako su i poznata Koblerova povijest Rijeke s kraja 19. stoljeća i sinteza povijesti iz 1988. godine, naširoko prepoznate i citirane, nastale uz financijsku podršku grada.

Prve dvije godine projekta temelje se na pribavljanju relevantnog materijala, istraživanju i pisanju priloga, a treća godina na recenziranju i objavi monografije. Suradnja će se ostvariti s izdavačkom kućom Ex libris iz rijeke, na čelu sa Željkom Međimorcem, s planom da se monografija objavi 2025. godine.

„Među izazovima i poteškoćama u pisanju nove sinteze svakako je činjenica da ima još neistraženih aspekata prošlosti našeg grada. Nadam se da ćemo u ovom projektu to obraditi ili barem potaknuti one koji će u budućnosti posezati za ovom monografijom kako bi krenuli u dodatna istraživanja“, kazao je Medved.

Sinteza kao doprinos u definiranju identiteta našeg grada

„Ova sinteza povijesti trebala bi dati doprinos u definiranju identiteta našeg grada. Identitet nikad nije do kraja definiran i podložan je promjenama. Valja slijediti princip po kojemu, ne odričući se vlastitog identiteta, treba ostati otvoren prema drugima, uključujući i suočavanje s drugačijim povijesnim narativima od našeg. Pridjevi koje naše Sveučilište u Rijeci koristi opisujući viziju svojeg djelovanja, vidim i kao primjerene za ovaj projekt sinteze povijesti: otvorenost, inkluzivnost, inovativnost, različitost, uključivost.

Identitet Rijeke i Riječana mijenjao se od srednjovjekovnog gradića od tri tisuće stanovnika unutar gradskih zidina, preko dobivanja statusa slobodne luke u 18. st. I potom njezina velika razvoja u narednim stoljećima, zajedno sa industrijalizacijom, što je sve dovodilo u grad poduzetne pojedince, trgovce, industrijalce iz bliže i dalje europske okolice. Tu je, uz današnju katedralu sv. Vida, uspostavljena prva isusovačka gimnazija i visoka škola, koje su kulturno uzdigli ovaj grad u 17. i 18. st. To je sve mijenjalo gradski identitet, broj stanovnika je rastao, a mentalitet Riječana, generalno gledajući, bio je oblikovan kako srednjeeuropskim i primorskim utjecajima lučkog grada. Pomalo se stvarao specifični riječki identitet.

Identitet Riječana obilježen je dakako nacionalnom pripadnošću, ali se u Rijeci više nego drugdje osjećalo da čovjeka obilježuju i neki drugi identiteti i da se etnička pripadnost ne smije apsolutizirati. Podsjetio bih da je prosječni Riječanin govorio više jezika te da je bilo puno mješovitih brakova“, kazao je Medved.

Podsjetio je također kako je nakon Drugog svjetskog rata došlo je do velikog egozodusa, uvelike Talijana, ali i drugih građana. Mogućnosti zapošljavanja dovele su u grad brojne nove stanovnike iz bliže i dalje okolice, iz Hrvatske i cijele Jugoslavije. Otvaranja radnih mjesta privlačila su ljude, a toga ne bi bilo bez velikih riječkih tvrtki i tadašnjeg razvoja gospodarstva. U povijest Rijeke ulazi i istočna obala, odnosno Sušak, Trsat, iako su dvije cjeline spojene tek od sredine 20. st.

„Ova sinteza povijesti želi nadići ideološke podjele, ali bez falsifikacije procesa vezanih uz borbu za državnu pripadnost grada te zasluga onih koji su doveli do pripajanja Rijeke Hrvatskoj de facto 1945., de iure 1947. Posebna kompleksnost očituje se u prikazu 20. st., pri čemu treba uključiti i do sada tabuizirane teme poput egzila Talijana i njihova udjela u riječkom identitetu. Povijest Rijeke treba prikazati gospodarski razvoj grada, ali uravnoteženo identificirati i ostale elemente urbanog identiteta, koji su širi od ekonomije i industrije. Sinteza riječke povijesti treba valorizirati i povijest umjetnosti, povijest školstva, medicine, glazbe, književnosti, crkvene povijesti itd.“, zaključio je Medved.