Publikacija i prateća izložba, pripremljeni u suradnji Grada Rijeke i Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba, nastali su kao rezultat opsežnih istraživanja provedenih od 2003. do 2007. godine.

Autori knjige su Krasanka Majer i Petar Puhmajera iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, a opsežno dvojezično izdanje, hrvatsko-englesko i hrvatsko-talijansko, uredili su voditeljica Službe za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara pri Odjelu gradske uprave za kulturu Nikolina Radić Štivić te Mario Braun iz Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Uz njih, o knjizi su govorili gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda Ferdinand Meder.

Knjiga se u potpunosti temelji na zaključcima iznesenim u peterosveščanom Elaboratu konzervatorsko-restauratorskih istraživanja na upravnoj zgradi bivše rafinerije šećera kojeg je izradio Hrvatski restauratorski zavod, pod vodstvom akademika Vladimira Markovića. Program zaštite i očuvanja vrijednog zdanja obuhvatio je povijesna i arhivska istraživanja, ispitivanja fizičkih stanja i statike zgrade, konzervatorsko-restauratorska istraživanja arhitektonskih elemenata, štuko dekoracija, zidnih slika, obojenja prostorija, kalijevih peći, keramike, stolarije, kamena i metala. Konzervatorsko-restauratorska istraživanja financirana su sredstvima Grada Rijeke u iznosu od 3,5 milijuna kuna, dok je Program zaštite sufinanciralo Ministarstvo kulture s iznosom od 700 tisuća kuna.

Kako bi se široj javnosti predstavio ovaj izuzetno vrijedan objekt te na taj način razvila svijest o potrebi njegove zaštite, Grad Rijeka je kao sažetak elaborata publicirao monografiju “Palača šećerane u Rijeci – konzervatorska i restauratorska istraživanja”. Knjiga sadrži sljedeća poglavlja: Upravna zgrada šećerane u povijesnim izvorima, Lokalitet prije izgradnje šećerane, Osnivanje povlaštene tršćansko-riječke kompanije, Doba direktora Arnoldta, Kennedyja i Wellensa (1752.-1759.), Doba direktora Ignacea Verpoortena (1760.-1776.), Doba direktora Petera de Vierendeelsa (1777.-1803.), Gašenje kompanije, Vojarna u zgradama šećerane (1834.-1851.), Tvornica duhana (1851.-1949.) i Tvornica strojeva “Rikard Benčić” (1949.-2000.).

Sa slojevitošću, bogatstvom i spoznajama do kojih je došlo tijekom istraživanja, zainteresirani se mogu upoznati i kroz izložbu, koja će do 15. travnja biti postavljena u Malom salonu.

Na predstavljanju knjige Palača Šećerane u Rijeci

Gradonačelnik Obersnel je izrazio zadovoljstvo izdanjem monografije, podsjetivši kako je prije dvanaest godina, kad je Poglavarstvo donijelo odluku o otkupu prostora bivše tvornice Rikard Benčić, dio koje je Palača Šećerane, bilo puno onih koji su smatrali da se radi o rasipnom trošenju proračunskih sredstava.
“Kupovinom zgrade Šećerane i čitavog niza objekata sačuvat ćemo ih od urušavanja i trajnog zaborava. Na ovaj način javnost želimo upoznati s riječkom prošlošću i bolje planirati riječku budućnost. Vjerujem kako će iz suradnje s Hrvatskim restauratorskim zavodom proizići još niz sličnih edicija, ali i puno važnije – uređenje objekata industrijske i arheološke baštine,” kazao je Obersnel.
U knjizi se obrađuje povijesni pregled i rezultati konzervatorskih istraživanja s nizom ilustracija koje prikazuju arhitektonske nacrte, fotografije, arhivske materijale, tabelarne prikaze, kronološki pregled vlasnika i zahvata na zgradi sa popisom inventara prijašnjih vlasnika kao i prijedlog obnove i prezentacije zgrade. Posljednje poglavlje knjige odnosi se na valorizaciju arhitektonskih vrijednosti u kontekstu regionalne arhitekture.

Naime, nove spoznaje su omogućile revalorizaciju vrijednosti palače te su istraživanja dovela do zaključka kako bivša upravna zgrada tvornice šećera svojom arhitekturom i interijerima predstavlja jedno od najistaknutijih djela kasnobarokne umjetnosti u Hrvatskoj. Kako je kazao ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda Meder, proučavanjem arhivske građe i poduzetim istraživačkim radom pokazalo se da Upravna zgrada Šećerane u Rijeci nije sagrađena osamdesetih godina 18. stoljeća, kako se do sada smatralo, već 1752. godine, dakle odmah nakon osnivanja kompanije.

Sa izložbe o Upravnoj zgradi Palače Šećerane

Napomenuvši kako je vrlo rijetko da ustanova, koja je naručila istraživanja, rezultate želi ukoričiti u zasebnu publikaciju, urednik Mario Braun istaknuo je kako je usporedo s istraživanjima, u sklopu Konzervatorskog odjela u Rijeci osnovana restauratorska radionica, vrlo važna za obnovu riječke kulturne baštine.

Monografija “Palača šećerane u Rijeci – konzervatorska i restauratorska istraživanja” prva je u nizu u sklopu edicije koju će činiti naslovi koji se odnose na programe koje na kulturnim dobrima u vlasništvu Grada Rijeke, koji se trenutno provode, kao i o onima na kojima će se s radom tek započeti. U svrhu popularizacije i približavanja zaštite i očuvanja kulturne baštine, široj javnosti javnosti će se predstaviti knjige o arheološkom lokalitetu Principije u Starom gradu kao i o arheološkom lokalitetu ispred crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije. Slijedit će knjige o obnovi mauzoleja Gorup na groblju Kozala, o obnovi zgrade Filodrammatice, Dominikanskog samostana te prenamjeni T-objekta u sklopu bivšeg industrijskog kompleksa Rikard Benčić.