Predstavljanje monografije održano je u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke, a o knjizi su govorili zapovjednik Ratnog štaba TO Općine Rijeka Šime Radulić, pomoćnik zapovjednika za sigurnost Jasenko Kolić, pomoćnik zapovjednika za obavještajne poslove Ljubomir Mičetić, načelnik inženjerije Zdravko Turk i izdavač Franjo Butorac.

Okupljenima su se uvodno obratili zamjenica riječkog gradonačelnika Sandra Krpan i pročelnik Ureda županije primorsko-goranske Goran Petrc.

„Sam pogled na knjigu, punu izvornih dokumenata, fotografija i svjedočanstava govori o njezinoj vjerodostojnosti, čija je glavna svrha sačuvati od zaborava uspomenu na jedno herojsko vrijeme, na pobjedu zajedništva, domoljublja i povijesne pravde, koje će svim budućim generacijama biti svjedočanstvo o značaju i ulozi Ratnog štaba Teritorijalne obrane Općine Rijeka“, rekla je u uvodnom govoru zamjenica Krpan. Dodala je kako su to bila teška vremena, kako je nedostajalo naoružanja te kako je svaki nepromišljen potez mogao dovesti do potpunog uništenja Rijeke.

„Teški zadaci stavljeni su pred zapovjednika Teritorijalne obrane. Misija je bila sačuvati Rijeku od mogućih razaranja pod svaku cijenu. Danas znamo da su prisebnost i mudri potezi Ratnog štaba Teritorijalne obrane doveli do mirnog razoružanja ondašnjih vojarni te odlaska Jugoslavenske narodne armije iz Rijeke. Kada govorimo o ulozi Rijeke u tim ratnim vremenima, svakako moramo naglasiti da je Rijeka bila iznimno važna logistička zona i podrška bojišnici, u svakom pogledu. Rijeka je čuvala i gospodarske pričuve države. Ovdje se proizvodila važna oprema, a tu industriju je svakako trebalo zaštiti mirnim razvojem situacije pokušavajući izbjegavati konflikte. Tu zadaću vršila je Teritorijalna obrana. Svakako je potrebno istaknuti kako je Rijeka pružila utočište mnogim izgnanim građanima iz cijele države pruživši im smještaj i osjećaj prihvaćenosti i zbrinutosti”, kazala je Krpan i dodala kako je zadaća i moralna obveza svih govoriti o ovim važnim događajima, svjedočiti o istini, otrgnuti zaboravu događanja koja su utkana u temelje naše države i neumorno ih prenositi na buduće generacije. Zahvalila se na kraju svima onima koji si dali svoj doprinos u izradi ove knjige, a posebno užem krugu pripadnika Ratnog štaba.

Govoreći o knjizi zapovjednik Ratnog štaba TO Općine Rijeka Šime Radulić rekao je kako se  s prikupljanjem materijala i pisanjem knjige počelo na poticaj bivšeg riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela. „On nam je na neki način dao zadatak da napravimo ovu knjigu kako mrak zaborava ne bi pokrio naše sudjelovanje u Domovinskom ratu. Knjiga je namijenjena svima, posebno stanovnicima nekadašnje Općine Rijeka, kao dokument jednog vremena, sa željom da niti jedna generacija s ovih prostora nema više potrebu pisati o ratnim razaranjima. Ova knjiga posveta je svih nas koji smo sudjelovali u tom burnom vremenu na naš grad i prostor tadašnje Općine Rijeka“, rekao je Radulić.

S obzirom na sporost u obrambenim pripremama, Krizni štab Izvršnog vijeća Općine Rijeka, donio je 24. 08. 1991.godine odluku da se aktivira Štab TO koji je već dulje vrijeme bio van funkcije. Tom odlukom, Šime Radulić, imenovan je zapovjednikom Ratnog štaba TO Općine Rijeka.

Već 25. 8. 1991. godine počelo se s organizacionim pripremama na formiranju jedinica po ustroju Teritorijalne obrane, koja je, po tada važećem Zakonu o obrani bila republička (Hrvatska) vojska. Istoga dana u suradnji s tadašnjim Sekretarijatom za narodnu obranu započeto je slanje poziva vojnim obveznicima, pripadnicima postrojbi TO.

26. 8. 1991. obavljen je razgovor sa časnicima koji su ranijih godina bili raspoređeni u brigadi TO „Vitomir Širola – Pajo“, a nakon njihova pristanka da se uključe u obranu RH raspoređeni su na dužnosti u jedinicama koje su se formirale.

U noći 27.8./28.8.’91. održan je prvi sastanak zapovjedništva Ratnog štaba TO Općine Rijeka (u potkrovlju na adresi Riva 10).

Na tom sastanku, članovi Zapovjedništva su se međusobno upoznali, priopćena im je dužnost koju će obnašati u Zapovjedništvu, upoznati su s planom rada i narednim zadacima te im upućen zahtjev da svoje članstvo (u bilo kojoj političkoj stranci) „zamrznu“ dok su raspoređeni u Zapovjedništvu ratnog štaba.

Dana 28. 8. 1991. godine u 17 sati izdana je prva pisana zapovijed Zapovjedništva ratnog štaba Općine Rijeka za upotrebu jedinica TO u obrani grada Rijeke.

U periodu od 26. do 28. 8. ’91. u Ratni štab TO pozvani su predstavnici većih radnih organizacija, kojom prilikom im je uručen zahtjev da odmah izvrše sigurnosnu procjenu u svojim sredinama i da istu dostave Ratnom štabu u roku od dva dana.

Podijeljeni su im nacrti za izradu „ježeva“ sa zahtjevom da se ježevi izrade do 03. 9. ’91.

Pored toga zatraženo je da radne organizacije u pisanom obliku dostave Ratnom štabu svoje mogućnosti u logističkoj podršci novo nastalim postrojbama.

Paralelno s navedenim aktivnostima u Ratnom štabu su se vršile pripreme za formiranje obavještajne službe i službe sigurnosti.

Dana 29.8.1991.godine Krizni štab Primorsko-goranske regije (general D. Puhar, Biondić, I. Juričić) odobrio je upotrebu jedinica TO po zapovijedi od 28. 8. ’91., a 30. 8. ’91. u sjedištu Ratnog štaba (prisutni: general D. Puhar, S. Rabar, Z. Jurčić, Š. Radulić) imenovao je Šimu Radulića Zapovjednikom obrane Rijeka. Do tada formiran bataljun ZNG (A bojna) pod zapovjedništvom S. Rabara podređen je Ratnom štabu za izvršenje zadataka u Zoni Klana. Istog dana, do zaključno 31.8.’91. u zonu upotrebe (po planu zaprečivanja izrađenog u Ratnom štabu) razmješteno je 444 komada čeličnih ježeva i drugih elemenata za zaprečavanje putnih pravaca.

U periodu od 04. do 12. 9. ’91. izvršen je pregled i smotra jedinica TO prema pozivima upućenim 26., 27. i 29. 9. ’91.

Postrojavanje i smotra jedinica izvršeno je u Omladinskom naselju „Lovorka Kukanić“ na Rujevici. Nakon smotre, a prema analizi i uočenim nedostatcima jedinice su popunjene do punog sastava prema ustroju TO. Odaziv, po poslanim pozivima, bio je od 92 – 98 %.

Pred postrojenim vojnim obveznicima, njih 6.700 ljudi, stao je Zapovjednik ratnog štaba TO i obratio im se riječima: „ Dragi prijatelji, većina od vas me poznaje iz sastava Brigade TO „Vitomir Širola -Pajo“, a sada vam se obraćam pitanjem: Da li ste spremni , sa mnom i našim Zapovjedništvom ratnog štaba stupiti u obranu samostalne, demokratske Republike Hrvatske?“

Tko ne želi, neka bez straha, istupi iz vrste. Od 6700 ljudi iz stroja je istupilo 12 vojnih obveznika ili 1,75 ‰, koji su bez dodatnih pitanja napustili „zborno mjesto“.

Dana 15. 9. ’91. Ratni štab TO Općine Rijeka imao je jedinice u punom sastavu, formirane po ustroju Teritorijalne obrane i to – Zapovjedništvo Ratnog štaba, Riječku brigadu TO (s četiri bataljuna), sedam radničkih baterija PZO, samostalnu četu za antidiverzantsku borbu, dva prateća voda (mitraljezi i minobacači), dva diverzantska voda, dva odreda za podvodna djelovanja, zaštitnu četu Vojne policije, jedinice za kontrolu teritorija u rajonima: Zamet, Kastav, Kozala, Brajda, Sušak, Škrljevo, Cernik, Čavle, Hreljin, Klana i Kraljevica.

Ministarstvo obrane RH  dobilo je obavijest 15. 9. ’91. da su jedinice u punom sastavu opremljene intendantskom opremom 74% SMB (koju ne žele nositi) i bez naoružanja.

Naoružanje je u tom periodu bilo najveći problem. Ratni štab je započeo s 20 pištolja TT 7.62 dobivenim pod poduzeća „Sigurnost“, a sve postrojbe Ratnog štaba naoružale su se tek 09. 11. 1991.g, kad je vojnom akcijom osvojeno skladište naoružanja i vojne opreme u Dragi.

Nakon odlaska JNA iz Rijeke vlastitim je snagama izvršeno razminiranje, čišćenje i uništenje MES zatečenim u preuzetim vojarnama i kontaminiranih površina nakon eksplozija skladišta na Pulcu i Zahumu 13. 10. 1991. Preuzeti su svi vojni objekti i pripremljeni za prihvat naših vojnika.

Od rujna ’91. do porinuća (21. 03. 1992.) čuvana je i sačuvana u Brodogradilištu Kraljevica Raketnu topovnjača Kralj Petar Krešimir.

Dana 27. 11. 1991. „proradila je“ logistička baza u vojarni Klana gdje je organiziran „Nastavni centar“ u kojem su naši časnici obučavali pripadnike HV iz drugih sredina te organizirali prihvatni centar za vojne obveznike iz dijela Slavonije i BiH.

Na osnovu Zakona o obrani RH, zapovjednik Operativne zone Rijeka, Antun Rački, donio je odluku 26. 10. 1991. godine da se Ratni štab TO preimenuje u Zapovjedništvo pričuvnog sastava ZNG.

Dana 27. studenog 1991. godine uslijedila je ponovna promjena naziva, ovaj put u Zapovjedništvo pričuvnog sastava Hrvatske vojske Općine Rijeka. Bez obzira na promjenu naziva, početni sastav zapovjedništva, nije se mijenjao.

Knjigu Ratni štab teritorijalne obrane Općine Rijeka u Domovinskom ratu izdala je Naklada Kvarner pod pokroviteljstvom Grada Rijeke.