Koordinator projekta bilo je Planinarsko društvo Tuhobić, a kako je objasnio Damir Konestra iz društva, u projektu su sudjelovali OŠ Turnić, OŠ Zamet, planinarska sekcija Malih planinara PD Tuhobić i DV Podmurvice, kao i dječji vrtić „Play“ iz Srbije te nekoliko slovačkih osnovnih škola.

Kako je objasnio Konestra, ovaj je edukativni projekt nastavak projekta TD Tuhobić „Dan u prirodi“ koji je za cilj imao poticanje nastavnika i odgajatelja da organiziraju izlete u prirodu za svoje učenike.

“Tema zelene tranzicije po važnosti je danas gotovo iznad svih drugih tema”, rekla je Sandra Krpan

U sklopu projekta nastao je Informativni Kurikulum Zelene škole namijenjen provedbi u osnovnim školama i dječjim vrtićima, a kako je pojasnio Konestra cilj je nastavom u prirodi djecu zainteresirati i educirati o važnosti ekologije i zaštite prirode, na način koji bi im bio zanimljiviji i pristupačniji od samog učenja u učionici.

Zahvaljujući sinergiji partnera i stručnom radu nastavnika i odgajatelja uz neformalne Kurikulume za osnovne škole i vrtiće nastali su i Priručnik za razvoj zelenih vještina kao i Digitalni herbarij, kao jedan od primjera edukativnog i istraživačkog rada na izletu i kasnije u razredu. U stvaranju herbarija sudjelovala su i djeca i to na način da su tijekom izleta u prirodu fotografirali biljke svojim pametnim telefonima i nakon toga istraživali pojedinosti i značajke određenih biljaka i stabala.

Partneri iz Slovačke prenijeli su svoja iskustva predmeta „Zelena škola” koji je sastavni dio školskih kurikuluma (za škole koje to odaberu) u Slovačkoj, a partneri iz Srbije donijeli su korisna iskustva svog koncepta „vrtić u prirodi”. Prema riječima Tijane Savić iz dječjeg vrtića „Play“ s djecom su se izrađivale razne rukotvorine nastale uz pomoć materijala koji su djeca pronalazila u prirodi nakon čega je na završnoj priredbi u vrtiću organizirana i prodaja tih rukotvorina. „Prikupljeni novac namijenjen je Agenciji za zaštitu životne sredine“ koja će njime kupiti sadnice divljeg kestena u čijoj će sadnji i kasnije ubiranju plodova sudjelovati i djeca iz vrtića. Na taj način vjerujemo kako ih učimo o važnosti zaštite okoliša“, objasnila je Savić.

Važnost teme kojom se ovaj projekt bavi istaknula je i zamjenica riječkog gradonačelnika Sandra Krpan koja je došla poslušati prezentaciju istaknuvši kako je odgovornost za prirodu na svima nama te kako su ovakvi projekti koji uključuju rad s djecom izuzetno važni. „Kao zajednica pozvani smo brinuti se za prirodu, zelenilo, za zelenu infrastrukturu. Sve su to važne teme prilikom čijeg promišljanja se moramo zapitati, što ja mogu učiniti. A često, naizgled i male stvari čine veliku razliku. Kada se nakon noćnog izlaska pojede burek ili hamburger, omot treba baciti u kantu za smeće, a ne na pod. Prilikom zabave na plaži, ispred škole ili vrtića ne smiju se razbijati boce, jer doći će nakon vas vaš mali susjed koji se može ozlijediti. Nakon što bacimo smeće u kontejner, istog valja zatvoriti, jer on nije prirodno stanište i boravište galebova, iako se to nekada tako čini. I tu je važna sinergija svih nas, i građana i predstavnika vlasti. U čistom gradu žive zdravi ljudi, u čistom gradu žive sretni ljudi“, rekla je Krpan i dodala kako je važno od najranije dobi omogućiti djeci da odrastaju sa svijesti o važnosti zaštite prirode, da treba mijenjati negativne trendove.

Projekt “Zelena škola – Green School” provodili su partneri iz Hrvatske, Slovačke i Srbije

„Uz obvezni školski kurikulum djeci je potrebno ponuditi i druge i drugačije sadržaje koji će ih naučiti nekim novim životnim vještinama i sposobnostima. Učiti o zaštiti prirode, istraživati o zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama, o odnosu čovjeka i prirode, odgovornom korištenju prirode, prirodnim pojavama koje utječu na naš okoliš. Sve to ima važno značenje i utjecaj na odgoj i obrazovanje. Zato je ovaj projekt  „Zelena škola“, usmjeren učiteljima, nastavnicima i odgajateljima, koji će na kreativan način, izvan učionica, negdje daleko od ploča i ekrana, u zelenilu i planinama koje nas okružuju stvoriti nove obrazovne poticaje i nove spoznaje za generacije koje će nas, uvjerena sam, sve zajedno vratiti životu u skladu s prirodom“, rekla je Krpan.

Partneri u projektu iznimno su zadovoljni provedbom i rezultatima projekta koji je trajao 18 mjeseci i čija je vrijednost 60.000,00 eura.

Za sudjelovanje u nastavku projekta već su pokazale interes neke osnovne škole i udruge s područja Primorsko-goranske županije, a vrlo pozitivnu ocjenu provođenja projekta dala je i hrvatska Agencija za mobilnost.