Gradonačelnikova savjetnica za razvoj, Nataša Zrilić, predstavila je danas pročelnicima gradske uprave Grada Rijeke dosadašnje aktivnosti na projektu Urbane aglomeracije Rijeka. Riječ je o integriranom teritorijalnom razvoju, tzv. ITU-mehanizam, koji predstavlja osnovu za realizaciju sredstava iz fondova EU i koji je potreban i zbog prilagodbe ciljevima i kriterijima EU po pitanju regionalnog razvoja, te prema Zakonu o regionalnom razvoju RH.
Procedura ustrojavanja Urbane aglomeracije Rijeka uključuje suglasnost predstavničkih tijela svih jedinica lokalnih samouprava (općinska ili gradska vijeća) koje su pozvane da se uključe u aglomeraciju, no konačnu odluku o ustroju donosi resorni ministar.
U urbanu aglomeraciju Rijeka predloženi su Grad Opatija, Grad Bakar, Grad Kastav, Grad Kraljevica, Općina Čavle, Općina Jelenje, Općina Klana, Općina Kostrena, Općina Lovran, Općina Matulji, Općina Mošćenička Draga, Općina Omišalj i Općina Viškovo. Svi su predloženi temeljem obveznog kriterija dnevnih migracija zaposlenih više od 30%, te dodatnog kriterija koji se odnosi dostignutu suradnju putem komunalnih društava kao i suradnje u razvoju prometne i komunalne infrastrukture.
Suradnja svih gradova i općina urbane aglomeracije Rijeka treba se temeljiti na dosadašnjim iskustvima u suradnji, te zajedničkom razvojnom konceptu. Upravo takva suradnja na tragu je europske politike u stvaranju partnerstva na regionalnoj razini, a što će doći do punog izražaja pri kandidiranju projekata za EU-fondove.
Suglasnost za uključivanje u riječku aglomeraciju do sada su donijela predstavnička tijela svih predloženih jedinica lokalne samouprave, izuzev Grada Bakra, Općine Kostrena, Općine Jelenje, Općine Omišalj i Općine Matulji, a Općina Klana ovu temu nije još uvrstila na svoje općinsko vijeće. Stoga će se s ovim jedinicama ponoviti susreti i razgovori.
U cilju donošenja Strategije razvoja razvoja urbanog područja, u narednom razdoblju prikupit će se niz relevantnih statističkih podataka koji se odnose na Rijeku te općine i gradove koji će ući u sustav aglomeracije. Savjetnica za razvoj tako je najavila slanje upitnika za prikupljanje podataka te radionice i konzultacije s općinama i gradovima partnerima. Strategiju razvoja potrebno je donijeti do studenog i to do razine ciljeva koje je Hrvatska ispregovarala u pristupnim pregovorima EU.
Radi se o sljedećim ciljevima:
- Napredna poslovna infrastruktura i odgovarajuće usluge
- Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva
- Korištenje kulturne baštine u funkciji turizma
- Korištenje zapuštenih prostora (industrijska i vojna zemljišta)
- Čisti urbani promet
- Aktivnosti za mlade nezaposlene
- Deinstitucionalizacija socijalnih i zdravstvenih usluga
- Osmišljavanje i provedba obrazovnih programa za razvoj grada(L.S.M.)