U Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku svečano je obilježena 70. obljetnice Slovenskog doma – Kulturno-prosvjetnog društva “Bazovica”, osnovanog s ciljem s ciljem njegovanja jezika, kulture i običaja Slovenaca u Rijeci i okolici.
Čestitku na značajnom jubileju svim članovima društva na čelu s predsjednikom Zvonimirom Stipetićem uputio je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.
„KPD Bazovica osnovano je kako bi pripadnicima slovenske nacionalne manjine u Rijeci omogućilo njegovanje svojih običaja i jezika, no postalo je mnogo više od toga. Bazovica u svom radu nije ostala zatvorena u okvirima slovenske kulture, već je duboko je utkana u vrijednosti našeg grada i njegovih stanovnika, na što smo izuzetno ponosni,“ kazao je gradonačelnik Obersnel.
Gradonačelnik je izdvojio fotografsku izložbu i kuharicu tradicionalnih jela, kojima je KPD Bazovica okupila pripadnike drugih nacionalnih manjina na projektima koji različitosti slave kao bogatstvo. Na bogatstvo različitosti ukazao je i projekt „Razlike među ljudima“, koji je rezultirao izradom slikovnice „Različiti, a isti“, te je proglašen za jednu od Naj-akcija za djecu u 2016. godini u sklopu akcije Gradovi i općine – prijatelji djece.
„Zajedno smo krenuli u veliki poduhvat, projekt Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020. godine koji se odvija pod motom „Luka različitosti“ te vjerujem da ćemo kroz njega najbolje predstaviti naše različitosti koje doživljavamo kao bogatstvo,“ poručio je gradonačelnik.
U svom radu KPD Bazovica ima veliku podršku ne samo Grada Rijeke već i drugih institucija, pa su svečanosti prisustvovali i ministar Slovenije za Slovence izvan granica i po svijetu Gorazd Žmavc, veleposlanica Republike Slovenije u Hrvatskoj Smiljana Knez, zamjenik župana Primorsko-goranske županije Petar Mamula te predsjednik Saveza slovenskih društava u Hrvatskoj Darko Šonc.
U kulturno-umjetničkom programu nastupile su sekcije KPD Bazovica – Mješoviti pjevački zbor te folklorna i glazbena skupina, a publiku su Kekčevom pjesmom razveselili najmlađi članovi društva. U atriju HKD-a ovom je prilikom bila postavljena izložba o društva.
U Rijeku su se nakon Drugog svjetskog rata i priključenja Zone B Jugoslaviji u potrazi za poslom i boljim životom doselili brojni Slovenci iz pograničnih krajeva Primorske i Notranjske. Želja za očuvanjem jezika i običaja okupila ih je i na inicijativu Zore Ausec osnovali su kulturno-prosvjetno društvo i izborili se za četverogodišnju osnovnu školu na slovenskom jeziku.
Društvu su nadjenuli ime Bazovica, u spomen na mjesto kraj Trsta gdje su 1930. godine ubijena četiri mlada antifašista, koji su žarko željeli da se slovenski krajevi ispod fašističkog jarma udruže u slobodi.
Od 1950. godine do danas društvo Bazovica djeluje u prostoru Slovenskog doma na Podpinjolu. Dobrovoljnim radom i donacijama zgrada sa okolicom se kroz godine pretvorila u pravu ljepoticu, a aktivnim članovima omogućuje uspješan rad. U društvu danas djeluje već treća generacija Slovenaca u Rijeci, čiji se službeni broj s dvadesetak tisuća smanjio na nešto više od tisuću. U društvu danas aktivno djeluju i domaći ljudi, Hrvati kojima je bliska slovenska kultura.
Nacionalni identitet, jezik i običaji te kulturni i drugi interesi Slovenaca izražavaju se kroz djelovanje različitih amaterskih skupina. Od osnivanja društva do danas, cijelih 70 godina, djeluje mješoviti pjevački zbor. Druge sekcije, poput glumačke i folklorne grupe ii glazbenih sastava, gasile su se i bivale ponovno osnivane.
U prostorima Slovenskog doma djeluju savjeti slovenske nacionalne manjine za Rijeku i Primorsko-goransku županiju te riječka podružnica instituta za etničke studije, koja se bavi istraživanjem povijesti i položaja nacionalnih manjina u društvu.
Slovenski dom ujedno je i mjesto dugogodišnjeg izvođenja nastave slovenskog jezika i kulture, a mladima se omogućuju i druge aktivnosti koje je ih povezuju sa Slovenijom. Zajedno sa savjetima za manjine u gradu i županiji u školama i vrtićima izvodi se nastava i programi na slovenskom jeziku.