• U situacijama krize prvi pomagači su: članovi obitelji, susjedi, članovi šire zajednice, te volonteri i članovi hitne medicinske pomoći, policajci, vatrogasci i slično.
  • Za bolje suočavanje sa stresom i očuvanje psihičke stabilnosti važna je socijalna podrška, a za one kojima je potrebno i psihološka prva pomoć.
  • Psihološka prva pomoć (PPP) je humani ljudski odgovor na drugo ljudsko biće koje pati i kome je potrebna pomoć. Usmjerena je na praktične oblike pomoći kroz procjenu potreba na osobnoj razini i šire.

Kako pružiti psihološku prvu pomoć?

  • Pri pružanju psihološke prve pomoći trebate se pridržavati četiri osnovna principa:
    • Pripremite se: Budite što bolje informirani o svim relevantnim informacijama koje daje Nacionalni stožer civilne zaštite i Ministarstvo zdravstva o epidemiji; raspitajte se o dostupnim uslugama i podršci; saznajte što više o sigurnosti.
    • Gledajte: Pratite razinu sigurnosti, kome treba hitno zadovoljiti osnovne potrebe i tko ima ozbiljne stresne reakcije
    • Slušajte: Uspostavite kontakt s ljudima kojima treba pomoć, pitajte ljude o njihovim potrebama i problemima, slušajte ljude i pomozite im da se smire.
    • Povezujte: Pomozite ljudima da izraze svoje osnovne potrebe i da pristupe važnim uslugama, pomozite ljudima da se nose sa svojim problemima, pružajte informacije, povezujte ljude s njihovim bližnjima i sustavima društvene podrške

 

Ključni elementi psihološke prve pomoći

  • Sigurnost povećajte neposrednu i daljnju sigurnost i primjenu mjera zaštite od zaraze korona virusom – poštujete ih kao i najnovije preporuke Nacionalnog stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
  • Kontakt i uključenost – odgovorite na kontakt koji je potaknula traumatizirana osoba ili sami potaknite kontakt na nenametljiv, suosjećajan i pomažući način. Kad god je moguće koristiti suvremene komunikacijske tehnologije (telefon, mobitel, Viber, Skype…) Dajte osobi do znanja da čujete što ona govori, na primjer, kimajte glavom i zadržite pozornost. Budite strpljivi i smireni.
  • Stabilizacija (ako je potrebno) – Umirite i usmjeravajte preživjele koji su emocionalno preplavljeni ili izbezumljeni. Primjećujte i uvažavajte njihove osjećaje, gubitke i važne događaje koji oni dijele s vama, npr. izolaciju, bolest ili smrt voljene osobe.
  • Prikupljanje informacija o aktualnim potrebama – prepoznajte neposredne potrebe, skupite informacije i prilagodite intervencije psihološke prve pomoći
  • Informiranje i praktična pomoć – ponudite praktičnu pomoć preživjelom u zadovoljenju neposrednih potreba Liječnička pomoć, informacije, hrana, sklonište. Pružajte činjenične informacije AKO ih imate. Budite iskreni o onome što znate i onome što ne znate. Informacije pružate tako da ih osoba razumije – na jednostavan način.
  • Povezivanje sa socijalnom podrškom – pomozite da se uspostavi brzi i dalji kontakt sa primarnom suportivnom skupinom uključujući članove obitelji, prijatelje, pomoć u zajednici
  • Pomozite osobi u suočavanju sa stresom – Omogućite informacije (o reakcijama na stres i načinima suočavanja) kako biste smanjili razinu stresa i povećali adaptivno funkcioniranje (Epidemija korona virusa (SARS-CoV-2) i duševno zdravlje – upute za samopomoć)
  • Povezivanje sa službama – Povežite preživjele sa potrebnim službama i informirajte ih o raspoloživim sužbama koje će možda trebati ubuduće
  • Podrška – Pohvalite snagu traumatizirane osobe, pružite utjehu, nadu i koliko je god moguće zaštitu od daljnje povrede

Priredile:

Doc.dr.sc. Marina Letica Crepulja,  dr.med. – voditeljica Referentnog centra za posttraumatski stresni poremećaj Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske

Dr.sc. Aleksandra Stevanović, prof. psih. Referentni centar za PTSP MIZ RH

Prof.dr.sc. Tanja Frančišković, dr.med. – prethodna voditeljica Referentnog centra za PTSP MIZ RH

Izv. prof.dr.sc. Ika Rončević Gržeta, dr.med. – predstojnica Klinike za psihijatriju KBC Rijeka

Doc. dr. sc. Jasna Grković, dr. med. – voditeljica Regionalnog centra za psihotraumu u Rijeci

 

Datum izdavanja: 21. 3. 2020. godine
Referentni centar za posttraumatski stresni poremećaj
Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske
Klinka za psihijatriju
Klinički bolnički centar Rijeka
Krešimirova 42
51 000 Rijeka

Skip to content