U prostorijama Gradske vijećnice održan je niz predavanja povodom premijerne manifestacije „Riječki zeleni tjedan“, čije aktivnosti promoviraju Rijeku kao zeleni grad koji teži stvaranju što ugodnijeg ambijenta za boravak i rad.

Zaposlenici Odjela gradske uprave za razvoj urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem predstavili su osam parkova u različitim fazama planiranja i izgradnje i to na lokacijama: Dukićevo naselje i Strmica na Trsatu, Štranga (u blizini riječkog KBC-a), Minakovo (Pehlin), Park Katice Mittel Katinke na Škurinjama, park na Krnjevu te dva parka na Kantridi. Neki su parkovi tek u fazi planiranja, a za neke, poput parka Šparić na Kantridi te tzv. “crvenog niza” na Krnjevu, već je izrađeno arhitektonsko rješenje.

Prijedlog budućeg izgleda jednog od riječkih parkova

Slijedilo je predstavljanje projekta „Neboderi – grad među oblacima“ koje su održali članovi Sekcije mladih društva arhitekata Rijeke. Na ovom projektu koji se bavi uređenjem krovova nebodera sudjeluje desetak studenata arhitekture i dizajna, a projekt je ušao i u programske aktivnosti Europske prijestolnice kulture 2020. godine. U sklopu prošlogodišnjeg trodnevnog festivala pod istim imenom, uspostavljen je kontakt sa stanarima riječkih “eševa” i još ponekih riječkih nebodera, a u planu je postavljanje uvjeta za sadnju urbanih vrtova na ovim neiskorištenim površinama.

Završno predavanje održao je Slavko Suzić iz Udruge Milutin Barač, koja okuplja pčelare riječkoga prstena, na temu urbanog pčelarenja u Rijeci. Suzić je naglasio ugroženost pčela u svijetu zbog negativnih posljedica djelovanja čovjeka kao što je upotreba otrovnih pesticida te monokultura i jalovost ruralnih površina, što ih prisiljava na selidbu u gradove zbog privlačnosti parkova s medonosnim biljem. Budući da pčele oprašuju čak 80% biljaka, nesklad u ovom odnosu često dovodi do bolesti i krize pčela, ali i neoprašenih biljaka, a planski zasađeni parkovi s raznolikim biljem i cvijećem postaju oaza za pčele u potrazi za nektarom. Pčela u gradu znak je kvalitetnih uvjeta za život, a kvaliteta ovih pčelinjih proizvoda nimalo ne zaostaje u usporedbi s proizvodima dobivenim tradicionalnim, ruralnim pčelarenjem. Istaknute su uspješne prakse urbanog pčelarenja, toliko usavršenog da ljudi u gradovima često ne vide niti znaju prisutnost njihovih košnica u blizini – krovovi nebodera savršeni su za postavljanje manjeg broja košnica, a pčelinjaci na tlu mogu se ograditi visokim ogradama pa pčele nemaju potrebe letenja ispod dva metra visine.

Kao uspješan primjer urbanog pčelarenja istaknut je Zagreb koji za to posjeduje pogodnu prirodnu konfiguraciju, a istaknuti su i pčelinjaci u Bruxellesu, Berlinu, Londonu, Kopenhagenu te nekolicini gradova američkog kontinenta, što je omogućeno donošenjem posebnih zakona koji reguliraju držanje pčela u definiranim urbanim sredinama. Kao veliki uspjeh pčelara, Suzić je istaknuo zabranu najštetnije kategorije pesticida na razini Europske unije koja će za posljedicu imati smanjivanje alarmantnog trenda globalnog ugibanja pčela te olakšanje posla pčelarima.

Rijeka ima bogatu povijest urbanog pčelarenja zahvaljujući riječkom inovatoru i pčelaru Milutinu Baraču, koji je svoje košnice držao u nizu ovdašnjih gospodskih vila, a upućen je i apel gradonačelniku da činovima kao što su rezervacija prostora namijenjenog za urbano pčelarenje te ciljanom sadnjom iznimno medonosnog bilja, cvijeća i stabala u parkovima održi ovu tradiciju.

O Riječkom zelenom tjednu

Od 21. do 26. svibnja održava se prvo izdanje Riječkog zelenog tjedna, manifestacije koje se odvija u sklopu europskog programa koji potiče stvaranje zelene politike na lokalnoj razini pod nazivom EU Green Week. Teme tjedna koji se održava pod motom „Zeleni gradovi za zeleniju budućnost“ su zelena infrastruktura, bioraznolikost, kvaliteta zraka, vode, gospodarenje otpadom, recikliranje i aktivni angažman građana, a ideja je da se kroz raznolike programe ukaže na čitav niz mogućnosti kojima se može unaprijediti briga očuvanje okoliša, bioraznolikosti riječke flore i faune i opća kvaliteta života.