Sjednici Gradskog vijeća nazočili su i članovi Gradskog vijeća učenika Zdravi grad Rijeka i članovi Poglavarstva učenika koji su se tijekom aktualnog sata mogli upoznati s načinom rada “pravog” Gradskog vijeća.

Novi Prostorni plan

Prostorni plan razmatran je na sjednicama Poglavarstva 27. svibnja i 28. listopada 2003., a prije upućivanja na Gradsko vijeće ishodovane su suglasnosti Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje te suglasnost Ureda državne uprave – Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko- pravne poslove.

Prostorni plan je jedan od strateških dokumenata grada temeljem kojeg se određuje koncepcija budućeg razvoja Rijeke. Predstavljajući plan gradonačelnik Obersnel je naglasio da on obuhvaća rekonstrukciju Delte, Sveučilišni kampus na Trsatu, uspostavu kvalitetnije prometne mreže i unapređenje sustava javnog prijevoza, proširenje pješačkih zona, razvijanje rezidencijalnih stambenih zona na Gornjoj Drenovi, Brašćinama i Turnju. Što se tiče Dječje bolnice na Kantridi ona ostaje tamo gdje je i sada i može se čak i proširiti do 5% svojih sadašnjih gabarita. Odluku o njenom ukidanju ili preseljenju može donijeti samo nadležno ministarstvo, a ne Grad Rijeka, rekao je gradonačelnik.

Rijeka dobila novi Prostorni plan

O planu je govorila i prof. dr, Sonja Jurković, koordinator izrade plana iz Zavoda za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, koja je naglasila da Plan obvezuje na zakonsko ponašanje svih koji po njemu budu donosili odluke. Plan je trebao uravnotežiti razlike između potreba, predodžbi i mogućnosti.

U datim je okolnostima zadaća bila usuglasiti razvojni i ekonomski interes kao i interes zaštite okoline kako bi se na prostoru grada Rijeke stvorili preduvjeti za nesmetano odvijanje života i rada stanovnika grada. Stoga je trebalo pretpostaviti i stimulaciju očekivanih gospodarskih aktivnosti u dužem razvojnom ciklusu (u ovom slučaju 20 godina), a cjelokupni urbani sustav sa svim unutarnjim podsistemima (promet, komunalna infrastruktura, gospodarstvo i društvene djelatnosti) povezati s brojnom i neprekidnim interakcijskim tokovima na svim razinama: lokalnoj, regionalnoj i državnoj.

U praktičnom smislu, to je za lokalnu samoupravu značilo obvezu izrade, usvajanja i provođenja adekvatno usuglašenog i verificiranog Prostornog plana uređenja grada Rijeke u skladu s prostorno planskim dokumentima višeg reda kao što je Prostorni plan Primorsko-goranske županije te Strategija i Program prostornog uređenja Države.

U raspravu o Prostornom planu uključili su se brojni vijećnici. Prvo je Ognjen Crnković u ime HDZ-a tražio da se ta točka skine s dnevnog reda, jer je po njegovim riječima trebalo dati više vremena za razmatranje prijedloga Plana. Njegove su primjedbe bile na planiranu širinu ceste koju on smatra nedovoljnom, tražio je da se planom predvide i rezervne lokacije za autobusni kolodvor i zatvor, a tražio je i više lokacija za vjerske objekte.

Najviše se kroz raspravu politiziralo budućnošću Dječje bolnice na Kantridi u čemu je prednjačio vijećnik Dušan Sekulić iz PGS-a čiji amandman o statusu Dječje bolnice na Kantridi nije usvojen jer je pitanje bolnice na Kantridi ostavljeno za rješavanje nadležnim državnim tijelima. Prema planu ona do tada ostaje na toj lokaciji, a iznad postojeće lokacije bolnice predviđena je građevinska zona pravilnijeg oblika predviđena za zdravstvenu izgradnju ukoliko se odluči graditi novu bolnicu. Kod glasovanja jedino su vijećnici HDZ-a i HKDU-a bili protiv donošenja Prostornog plana.

Izmjena Odluke o načinu financiranja djelatnosti mjesnih odbora

Gradsko je vijeće prihvatilo izmjenu Odluke o načinu financiranja djelatnosti mjesnih odbora na području Grada Rijeke kojom će se sredstva poravnanja rasporediti onim mjesnim odborima u kojima je stupanj opremljenosti objektima i uređajima komunalne infrastrukture ocijenjen nedostatnim. Ubuduće će se 50% iznosa rasporediti razmjerno broju stanovnika (do sada 100% iznosa), a 50% iznosa razmjerno stupnju opremljenosti. Na taj će način svakom od mjesnih odbora, od ukupnih sredstava poravnanja, biti dodijeljena sredstva proporcionalno učešću u ukupnim sredstvima mjesnih odbora čiji je stupanj opremljenosti objektima i uređajima komunalne infrastrukture nedostatan.

Izmjenom Odluke, naknada za rad predsjednika vijeća mjesnih odbora iznosi 150 kn neto, a naknada za rad njegova zamjenika i članova vijeća mjesnog odbora 100 kn neto.

U kratkom roku i bez rasprave prihvaćena je odluka o izboru osoba kojima se povjerava obavljanje komunalnih poslova održavanja javnih površina na području grada Rijeke te Izmjena i dopuna pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića “Rijeka”.

Aktualni sat

Vijećnika HDZ-a, Ognjena Crnkovića je zanimalo zašto je na press konferenciji koja je nedavno održana u Energu objavljeno da će se plinifikacija izvoditi do 2006, a gradonačelnik je izjavio da će to biti gotovo ranije, hoće li biti plin jeftiniji i zašto je došlo do eksplozije plina prilikom izvođenja radova. Nadalje htio je znati kako je tvrtka IVAD dobila koncesiju za klizalište i za štandove bez natječaja.

Gradonačelnik Obersnel je odgovorio da je pri donošenju odluke o dokapitalizaciji Energa rečeno da će se u 3 g. izgraditi plinska mreža, prema tome to bi bilo u razdoblju od 2004. – 2006. Nije bilo govora da će plin biti jeftiniji nego da će doći do bitne promjene cijene kada dođe zemni plin jer je zemni plin jeftiniji od ukapljenoga. Što se tiče eksplozije, nesreća se desila i takvi se incidenti na žalost događaju. Nije prijetila veća opasnost širenja požara izvan zone eksplozije a istraga će utvrditi odgovornost, rekao je Obersnel.

Kada je riječ o klizalištu, nije riječ o koncesiji nego davanju javne površine na privremeno korištenje, za što nije potreban natječaj. Do sada je to radio Grad, a iz razloga da se izbjegne šarenilo štandova prihvaćena je ponuda Ivad-a s adekvatnim šatorima, nema u tome ništa sporno i protuzakonito, rekao je Obersnel.

Ivica Pađen je pitao zašto se Tvornici papira u stečaju naplaćuje komunalna naknada te kada će se riješiti pitanje začepljenja Kresnikove ulice.

Tvornica papira je u stečaju ali još uvijek postoji i koristi usluge pa se sve usluge koje koristi moraju obračunati i naplatiti uključujući i komunalnu naknadu, rekao je Obersnel. Što se tiče Kresnikove ulice, upravo je poslano pismo predstavnici stanara u kojem je to pojasnio. Morat će se riješiti problem prometovanja i naći neko adekvatno rješenje.

Ivana Farkaša je zanimalo može li se što učiniti za obitelj Suvajac, o kojoj je pisao Novi List, koja nema smještaj niti posao.

Obersnel je odgovorio da to nije jedini slučaj takve vrste u Rijeci. Imamo instituciju nužnog smještaja u kojem se može smjestiti oko 70 osoba i koji je stalno pun.

Željko Glavan je izjavio da nije zadovoljan pisanim odgovorom koji je dobio na upit o tome koliko banke sponzoriraju riječku kulturu i sport. Osvrnuo se i problem beskućnika te konstatirao da je krajnje vrijeme da se stavi na papir koliko ima beskućnika u Rijeci i kako bi se to moglo riješiti.

Obersnel je odgovorio da je takav odgovor dobiven od strane poslovnih banaka, a svaka je banka dostavila podatke prema svojoj poslovnoj politici. Što se tiče beskućnika, prvo treba definirati pojam beskućnik. Je li beskućnik onaj koji nema stana i živi u neprimjernim uvjetima ili je to svatko tko živi kod roditelja ili je postanar. Premda Grad rješava problem socijalnih slučajeva izgradnjom stanova i dodjelom prema listi prioriteta, stambeno zbrinjavanje ne može biti isključivo i samo briga jedinice lokalne samouprave rekao je Obersnel.