Prvi nalazi istraživanja “Lokalna odgovorna i transparentna uprava i samouprava – Lotus”, koje je Udruga Gong u suradnji s Udrugom gradova RH provela tijekom ožujka i travnja, pokazali su kako je Grad Rijeka najtransparentniji grad u Hrvatskoj. Transparentnost rada jedinica lokalne samouprave u ovom istraživanju shvaćena je kao otvorenost lokalnih tijela vlasti prema građanima i interesnim skupinama.

Ovo je prvo takvo sustavno istraživanje u Republici Hrvatskoj, kojim je obuhvaćeno svih 556 jedinica lokalne samouprave (dalje JLS) – 127 gradova i 429 općina, s ciljem analize stanja i izrade preporuka za povećanje transparentnosti u radu jedinica lokalne samouprave, unaprjeđenja njihove suradnje s civilnim društvom te uvida u funkcioniranje mjesne samouprave.

GONG

Uoči lokalnih izbora, GONG će građanima i građankama omogućuje jednostavan uvid u dosadašnju transparentnost i funkcioniranje njihove lokalne samouprave, putem na Internetu dostupne baze podataka.

Istraživano je 5 dimenzija transparentnosti lokalne samouprave, a svaka je analizirana preko ukupno 41 indikatora:

  • javnost sjednica vijeća/skupštine (primjer indikatora: Dnevni red je dostupan uoči sjednice);
  • javnost odluka jedinica lokalne samouprave (primjer indikatora: GUP dostupan na internetu);
  • suradnja s civilnim društvom (primjer indikatora: donacije se dijele putem natječaja);
  • poštivanje Zakona o pravu na pristup informacijama (dalje ZPPI) (primjer indikatora: JLS ima službenika za informiranje);
  • ustroj mjesne samouprave (primjer indikatora: konstituirani mjesni odbori).

U istraživanju je korišteno više izvora informacija – od interneta, preko prikupljanja statuta i poslovnika vijeća, do upitnika i telefonskih poziva. U svrhu veće preciznosti statističke analize, preliminarni nalazi istraživanja temelje se na podacima za 526 (95%) svih JLS, za koje je bila dostupna nužna količina podataka, prikupljenih upitnikom te analizom statuta ili poslovnika vijeća.

Glavni nalazi istraživanja
Sveukupno gledano, rezultati razine transparentnosti jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj su vrlo loši. S obzirom na razinu ostvarenosti mogućih bodova u svih pet dimenzija transparentnosti, svega 16% gradova i općina možemo proglasiti transparentnima – 65 gradova i 27 općina koji su ostvarili više od 50% mogućih bodova. Među njima je samo 6 koji imaju više od 75% bodova. Nedostatno ili izrazito netransparentnima pokazalo se ostalih 434 grada i općine.

Najbolji pojedinačni rezultat je ostvario grad Rijeka s 8,8 od mogućih 10 bodova, a ostali gradovi i općine koji se nalaze u skupini s 10 najboljih rezultata su i Čakovec, Karlovac, Osijek, Crikvenica, Zagreb, Sisak, Opatija,Požega, Virovitica, Pula, Ozalj, Nedelišće i Dugo Selo. Među najboljima je i općina Viškovo, koja s oko 9.000 stanovnika i proračunom od oko 57 milijuna kuna i rezultatom 7,5 pokazuje da veličina i proračun nisu presudni za transparentnost rada i otvorenost spram građana.

Najlošijih 10 rezultata u istraživanju ostvarilo je 23 općine i 2 grada (Trilj i Nin) od kojih se čak 15 nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Niti jedan bod u istraživanju, stoga što nisu odgovorili na upitnik, niti omogućili uvid u statute i poslovnike nisu ostvarili općine Drenje, Lećevica, Povljana, Pojezerje, Proložac i Sućuraj.

Promatramo li rezultate prema dimenzijama, JLS su u prosjeku najbolje rezultate ostvarile u kategoriji ustroja mjesne samouprave (65% mogućih bodova), a zatim u javnosti sjednica vijeća (44% mogućih bodova). Zabrinjavajuće niski rezultati ostvareni su u dimenzijama javnost odluka JLS (32% mogućih bodova), suradnja s civilnim društvom (29% mogućih bodova) te napose primjena Zakona o pravu na pristup informacijama (25% mogućih bodova).

Istraživanje je s 68.652,01 EUR u sklopu PHARE 2006 programa financirala Europska komisija.
(Izvor: www.gong.hr)