Kako piše gradonacelnik.hr, Apsolon je prošle godine po prvi put napravio sustavnu studiju digitalne spremnosti gradova koja je postala podloga za daljnji razvoj istraživačkih alata i metodologije temeljem kojeg su ove godine mogli ne samo usporediti gradove međusobno, nego i pratiti stupanj njihovog napretka u digitalnoj sferi.

Istraživanje obuhvaća 20  najvećih hrvatskih gradova u kojima živi 45,2 posto stanovnika RH – Zagreb, Split, Rijeku, Osijek, Zadar, Veliku Goricu, Slavonski Brod, Pulu, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Kaštelu, Samobor, Vinkovce, Koprivnicu, Đakovo i Vukovar, koji su podijeljeni u tri kategorije (veliki, srednji i mali).

Indeks digitalne spremnosti u Apsolonu osmišljen je kao složeni indeks sastavljen od pet pojedinačnih kriterija – dostupnost kvalitete E-usluga (broj administrativnih usluga i stupanj njihove digitaliziranosti), dostupnost servisnih informacija na stranicama grada i razvijenost objedinjenih servisa za plaćanje u gradu, potom dostupnosti gradskih podataka, participaciji građana u odlučivanju te komunikacijskim kanalima između gradske uprave i građana, odnosno dostupnosti podataka i vremenu u kojem se građanima odgovara na pitanja.

Rijeka i Pula i dalje su najnapredniji hrvatski gradovi na polju digitalne transformacije

Rijeka i Pula i dalje su najnapredniji hrvatski gradovi na polju digitalne transformacije, a najveći napredak u odnosu na prošlu godinu napravili su Koprivnica, Bjelovar i Varaždin. U Apsolonu ističu kako su u kategoriji velikih gradova Rijeka i Zagreb i ove godine odmaknuli u svim elementima digitalizacije odnosa uprave prema građanima.

Zaključak studije je da su gradske uprave još uvijek nedovoljno otvorene za digitalni “razgovor” s građanima i za otvaranje svojih postupaka odlučivanja uključivanju javnosti. No, u Apsolonu ističu kako postoji nekoliko dobrih primjera i unutar promatrane skupine gradova, koji ostalim gradovima specifičnim rješenjima i proaktivnim stavom pokazuju da je takva komunikacija moguća i da ima pozitivne učinke na povjerenje građana u javnu upravu. U tom smislu moguće je istaknuti rješenja za participaciju i komunikaciju koja su prezentirali i način rada koji imaju Rijeka, Dubrovnik, Pula, Sisak i Bjelovar.

Rijeka i ove godine prva po broju administrativnih postupaka i stupnju njihove digitaliziranosti

Po broju administrativnih postupaka i stupnju njihove digitaliziranosti te relevantnosti i kvaliteti sustava identifikacije i autentifikacije i ove godine je na prvom mjestu među velikim gradovima Rijeka, među srednjim gradovima ponovno Pula, a među malima je, za razliku od prošlogodišnjeg vrlo ujednačenog rezultata, vidljivo odskočila Koprivnica.

Prema dostupnosti servisnih informacija na internetskim stranicama grada i dostupnosti i razvijenosti objedinjenih servisa za plaćanje u gradu, najnapredniji veliki grad je Rijeka, srednji Pula, a među malima izrazito dominira Dubrovnik.

Grad Rijeka uspostavila je, tako, set kvalitetnih servisnih informacija, jednostavno strukturiranih za građane u sljedeće sekcije: komunalni radovi, Live webcam, dežurne službe, popunjenost parkirališta u stvarnom vremenu, gustoća prometa u Rijeci, pauk služba, vrijeme u Rijeci, sedmodnevna prognoza za Rijeku, isključenja struje, vode i plina, pronalaženje ulica i kućnih brojeva te free Wi-Fi Rijeka.

Mogućnost korištenja City Card kartice trenutno koristi šest od analiziranih 20 gradova – Zagreb, Split, Rijeka, Pula, Šibenik i Dubrovnik. Većina gradova koji posjeduju CC karticu korisnicima nude besplatne ulaze na pojedine gradske lokacije te popuste na razne usluge, a ističu se Grad Rijeka koji u sklopu CC – a integrira javni prijevoz i mogućnost jednokratnih plaćanja na više od 250 lokacija, Grad Zagreb koji vlasnicima City Carda nudi mogućnost kupnje kartice s “rokom trajanja” od 24 odnosno 72 sata, omogućuje besplatnu vožnju 1. zonom, besplatan ulazak na šest raznih lokacija te popuste za 55 raznih usluga i Grad Dubrovnik koji je zabilježio najveći napredak u odnosu na lani te nudi mogućnost kupnje jednodnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih karata, a uključuju besplatan ulazak na 12 raznih lokacija, popuste za 57 raznih usluga te besplatno korištenje javnog prijevoza.

ekonzultacije Grada Rijeke

Otvoreni proračun i participacija građana u odlučivanju

Promatrano je uključivanje građana u odlučivanje kroz digitalne platforme i otvorenost proračunskog planiranja (kvaliteta i dostupnost prikaza proračuna, pristupačnost modela uključivanja građana u proračunsko planiranje). Tu među velikim gradovima izrazito dominira Rijeka, među srednjima Pula, a kod malih gradova daleko iznad drugih je Grad Bjelovar.

Gradovi, ističe se u studiji, nisu napravili  značajan iskorak po pitanju digitalnih platformi koje služe za uključivanje građana u odlučivanje te i dalje nedostaje proaktivnih i inovativnih pristupa komunikaciji s građanima i uključivanju građana u javno savjetovanje. Samo Grad Rijeka i dalje postiže veći standard javnog savjetovanja od ostalih gradova tako što pravovremeno i na razumljiv način komunicira građanima prirodu odluka koje se pripremaju te im omogućuje da na što direktniji i jednostavniji način iznesu svoje mišljenje, putem e-Konzultacija.

Kad je riječ o participativnom budžetiranju, iskorak su napravili Rijeka i Dubrovnik. Rijeka je već prošle godine imala daleko razvijeniji model sudjelovanja koji omogućuje građanima sudjelovanje u proračunu kroz tri neposredna modela i jedan edukativni: male komunalne akcije, riječki program lokalnog partnerstva i proračunska igra – Proračun(ajme), a Grad Dubrovnik svojim modelom podiže standard participativne demokracije u RH sa savjetodavne razine (isključivog predlaganja projekata na proračun) na razinu suodlučivanja (glasovanja o prijedlozima od strane građana). Stoga u slučaju Dubrovnika, konačnu odluku o potrošnji određenog dijela javnih sredstava donose izravno građani.

Twitter Grada Rijeke

Društvene mreže: od svih analiziranih gradova na Twitteru najaktivnija Rijeka

Facebook je i dalje daleko najpopularnija platforma za komunikaciju gradskih uprava s građanima. Na Twitteru je od svih analiziranih gradova najaktivnija bila Rijeka, na Instagramu i Facebooku Zagreb,  a na YouTube kanalu Pula.

Gradovi koji se sustavno pripreme za digitalizaciju bit će spremni za korištenje EU fondova u narednom financijskom okviru

Gradovima se preporučuje da preuzmu strateški pristup digitalizaciji, osobito u uvjetima COVID – 19 krize i novog ciklusa strateškog planiranja na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini, a za razdoblje 2021. – 2027. Oni gradovi koji se sustavno i strateški pripreme za digitalizaciju u novom programskom razdoblju 2021. – 2027., bit će spremni za korištenje europskih i nacionalnih fondova namijenjenih digitalnoj transformaciji upravljanja, ističe se u studiji.

Gradovima se preporuča da se, kako bi smanjili troškove, međusobno povežu i dijele iskustva i rješenja na nacionalnoj razini, kao i u razvoju i korištenju nacionalnih platformi koje će biti na raspolaganju svim jedinicama lokalne samouprave.