Glavni ciljevi studije bili su istražiti spremnost 20 najvećih hrvatskih gradova na zelenu tranziciju te dati uvid u aktualno stanje na području energetike.

Istraživanje je provedeno od 15. veljače do 31. svibnja 2021. godine i njime su bili obuhvaćeni Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Velika Gorica, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Kaštela, Samobor, Vinkovci, Koprivnica, Đakovo i Vukovar.

Gradovi su dodatno, prema procjeni broja stanovnika, podijeljenih u kategorije veliki, srednji i mali gradovi.

Indeks spremnosti gradova na zelenu (energetsku) tranziciju obuhvaća pet pojedinačnih područja koja su istraživana i to Strateško energetsk planiranje, Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije, Potrošnja energije u sektoru zgradarstva, Potrošnja energije u sektoru prometa i Potrošnja energije u sektoru javne rasvjete.

Grad Rijeka proteklih godina energetski obnavlja vrtiće i škole

U kategoriji velikih gradova Osijek i Rijeka postigli su viši ukupni indeks spremnosti u odnosu na Zagreb i Split

Grad Rijeka istaknut je kao primjer dobre prakse u radu na realizaciji glavnih ciljeva zelene tranzicije u Europi i Republici Hrvatskoj time što je od 2016. godine do danas, uz pomoć europskih sredstava energetski obnovio 20 vrtića i škola te „staru” zgradu Muzeja grada Rijeke. Iz europskih fondova financirana je i izrada projektne dokumentacije za energetsku obnovu 15 objekata škola i vrtića što Rijeku vodi do samog vrha javnog sektora s obzirom na sudjelovanje u projektima Europske unije kojima se podupire energetska obnova javnih zgrada. Realizacijom navedenih projekata smanjila se potrošnja energije u zgradama javnog sektora te se ujedno postiže stvaranje povoljne mikroklime za rad, produženje vijeka trajanja zgrade, smanjenje izdataka za održavanje zgrade, smanjenje izdataka za financiranje potrošnje energenata, smanjenje potrošnje energije, smanjenje emisija CO2 i ušteda toplinske energije za grijanje više od 65 %.

Prema kriteriju donošenja strateških dokumenata na području energetike te njihove javne dostupnosti, među velikim gradovima iskazali su se Zagreb, Rijeka i Osijek s jednakim brojem bodova.

Rijeka uz Zagreb dominira među velikim gradovima u sektoru prometa u kojem se promatrala emisija CO²

Također, Rijeka uz Zagreb dominira među velikim gradovima u sektoru prometa u kojem se promatrala potrošnja energije, emisije CO2, broj linija javnog gradskog prijevoza te broj punionica za alternativna goriva na području grada.

Po spremnosti na zelenu (energetsku) tranziciju u kategoriji srednjih gradova prednjače Karlovac i Velika Gorica, dok se u kategoriji malih gradova istaknuo Šibenik, a u posebnoj kategoriji malih gradova, odnosno mikro gradova, Đakovo.

Analiza spremnosti hrvatskih gradova na zelenu (energetsku) tranziciju konzultantske kuće Apsolon prvo je takvo istraživanje u Hrvatskoj a rađeno je s namjerom da se utvrdi postojeće stanje u svjetlu Europskog zelenog plana, nove strategije rasta koju je Europska komisija objavila krajem 2019. godine te, također, da se doprinese boljem razumijevanju stvarnog stanja, potreba i planova hrvatskih gradova za zelenu (energetsku) tranziciju koja se nalazi i  u fokusu razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine.

Snimka predstavljanja istraživanja dostupna je na YouTube kanalu konzultantske kuće Apsolon, a na njihovim mrežnim stranicama i cjelokupna Analiza spremnosti hrvatskih gradova na zelenu (energetsku) tranziciju.