Sukladno važećim propisima, gospodarenje biootpadom obveza je jedinica lokalne samouprave. Primorsko-goranska županija nastoji pružiti potporu gradovima i općinama i poticati odvojeno prikupljanje, jer bi ono značajno smanjilo količine miješanoga komunalnog otpada koji dolazi na Centar za gospodarenje na Marišćini te ublažilo negativne utjecaje na okolni prostor.

„Na poticaj članova Županijske skupštine, u Proračunu  PGŽ u ovoj godini osigurano je 500.000,00 kn za sufinanciranja projektne dokumentacije gradovima i općinama za izgradnju kompostana“, istaknuo je u uvodnom obraćanju zamjenik župana Vojko Braut.

Zamjenik župana Vojko Braut

S obzirom na to da samo mali broj gradova i općina odredio lokaciju kompostane, na javni poziv raspisan u rujnu mogla se prijaviti i izrada stručnih podloga za analizu potencijalnih i odabir optimalne lokacije za smještaj kompostana na temelju kojih bi se pristupilo izmjenama i dopunama gradskih/općinskih prostornih planova, što je preduvjet izdavanja odgovarajućih dozvola za njihovu izgradnju. Prijave su poslali samo Rijeka, Crikvenica, Cres i Mali Lošinj s kojima su sklopljeni ugovori na iznose traženih sredstava u ukupnoj visini od 400.000,00 kn.

Županijski vijećnik Josip Katalinić, kao inicijator ovih aktivnosti, poručio je da je ideja ovog susreta čuti progres gradova i općina u pripremi odvojenog prikupljanja bio-otpada i s kojim se izazovima pritom susreću.

Pročelnica Upravnog odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ-a Koraljka Vahtar Jurković podsjetila je i kako je tijekom proteklih nekoliko godina Županija u više navrata organizirala sastanke na ovu temu, na kojima su, između ostaloga, predstavljene mogućnosti sufinanciranja izgradnje takvih građevina sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Pročelnica je dodala kako su vrijedni pomaci napravljeni i u pogledu kućnog kompostiranja.

Direktorica KD Čistoća d.o.o. Rijeka Jasna Kukuljan, kao predstavnica najvećeg komunalnog društva na području PGŽ-a koji gospodari otpadom na području Rijeke i riječkog prstena, navela je da je u Rijeci prioritet uvesti proces individualnog prikupljanja otpada, a po njegovoj implementaciji, kreće se s uvođenjem odvojenog prikupljanja bio-otpada od krajnjih korisnika. Za primjer je navela Općinu Viškovo gdje se s 1. ožujkom uvodi spomenuti model, dok su u razradi modeli za Općinu Čavle, Jelenje, Kostrenu i Grad Bakar. Ukazala je na to da su najveći problemi pritom nedostatak infrastrukture i cijena, jer naime, nadogradnja sustava na odvojenog prikupljanje biootpada nosi i novu cijenu.

U konstruktivnoj raspravi iznesena su brojna iskustva gradonačelnika, načelnika i direktora komunalnih društava iz raznih dijelova županije, koja su ukazala na različite okolnosti koje utječu na odvojeno prikupljanje biootpada. Izneseni su prijedlozi za buduće aktivnosti za što je Primorsko-goranska županija u prijedlog Proračuna za 2023. godinu s projekcijama za 2024. i 2025. godinu uvrstila po 250.000,00 kn za sufinanciranje projektne dokumentacije za izgradnju kompostana i izradu stručnih podloga za analizu potencijalnih i odabir optimalnih lokacija, te još po 250.000,00 kn za provedbu pilot-projekata prikupljanja biootpada.

(foto: PGŽ)