Regionalno povezivanje i razmjena iskustava vezanih uz suradnju s nacionalnim manjinama u Hrvatskoj i Sloveniji bila je glavna tema zajedničkog primanja Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke za slovenskog ministra za dijasporu Gorazda Žmavca i veleposlanicu Republike Slovenije u Republici Hrvatskoj Nj. E. Smiljanu Knez.
Pozdravljajući slovensku delegaciju, župan Zlatko Komadina istaknuo je vrlo dobru suradnju s predstavnicima slovenske manjine u Primorsko-goranskoj županiji kao i suradnju sa slovenskim udrugama. “Međutim ono što bi trebalo poboljšati jest gospodarska suradnja i infrastrukturna povezanost između naših dviju zemalja”, istaknuo je Komadina.
Kao jedini negativni aspekt u okviru međusobnih odnosa župan je naveo probleme uzrokovane izbjegličkom krizom u Europi, odnosnom podizanjem žice sa slovenske strane granice. Županija je u tom smislu zaprimila pritužbe stanovnika Čabra koji posjeduju imovinu s druge strane granice zbog postavljanja žice na zemljištu u njihovom vlasništvu. S druge strane, dobrih vijesti i pozitivnih rezultata međusobne suradnje sa slovenskim partnerima je mnogo, posebice u okviru realizacije zajedničkih prekograničnih projekata sufinanciranih sredstvima programa Europske unije.
Gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je da različitost manjina koja se njeguje u gradu Rijeci predstavlja kvalitetu, a ujedno i jednu od smjernica politike Europske unije. “Mi smo upravo na tragu naše multikulturalnosti dobili titulu Europske prijestolnice kulture za 2020. godinu”, naglasio je Obersnel. Kako je grad Ljubljana jedan od najstarijih gradova prijatelja Rijeke, upravo je ljubljanski Holding korišten kao model za reorganizaciju riječkih komunalnih društava. Dodatno se s Ljubljanom surađuje u okviru mreže CVINET Slovenija-Hrvatska u kojoj je Grad Rijeka preuzeo ulogu koordinatora upravo po završetku mandata Grada Ljubljane u istoj ulozi.
Nastava na slovenskom jeziku
Suradnja sa slovenskom manjinom ostvarena je kroz brojne aktivnosti kao što je nastava na slovenskom jeziku u osnovnim školama Pećine i Kozala, uz trenutno razmatranje mogućnosti uspostave vrtićke skupine na slovenskom jeziku. Gradonačelnik se također osvrnuo na problem žice koja, iako razumijevajući problematiku susjeda, frustrira zbog nemogućnosti Europske unije da iznađe odgovarajuće rješenje, a što najviše pogađa upravo države na granici Schengenskog područja.
„Slovenija je za nas važan gospodarski partner s brojnim tvrtkama koje ovdje rade i vjerujem da ćemo tu suradnju dodatno unaprijediti izgradnjom glavne magistralne ceste prema Rijeci, boljim cestovnim povezivanjem rubnih područja, ali skidanjem te nesretne žice“, zaključio je gradonačelnik.
Slovenski ministara za dijasporu Gorazd Žmavc naglasio je želju za dodatnim unaprjeđenjem već postojećih dobrih odnosa između pripadnika slovenske manjine i primorsko-goranskoga kraja. Kao najvažniju stavku u suradnji dviju država istaknuo je regionalno i lokalno povezivanje, kao sve važniji dio europske politike, ali i važna stavka za rješavanje problema nezaposlenosti i iseljavanja mladih. Kroz taj projekt mogla bi se učinkovitije povlačiti zajednička sredstva iz EU fondova i time osnažiti gospodarska suradnja.
Regionalno povezivanje
Po pitanju gospodarske suradnje istaknuo je i potrebu stvaranja pozitivnog okruženja. Najavio je da će kao član Vlade Republike Slovenije na jednoj od sljedećih sjednica prenijeti informacije s održanih konzultacija s predstavnicima lokalnih i regionalnih vlasti u Hrvatskoj budući da one moraju prethoditi dogovorima na središnjoj razini.
Pročelnica Verena Lelas-Turak, zamjenik gradonačelnika Miroslav Matešić, gradonačelnik Vojko Obersnel, župan Zlatko Komadina i zamjenik župana Petar Mamula
U svemu tome je, rekao je ministar, jezik je također jako važan, pogotovo za izradu zajedničkih projekta, razmjenu studenata i slobodno kretanje radne snage. Ministar je stoga pohvalio provođenja nastave na slovenskom jeziku u riječkim osnovkama, dodajući kako se nada da će učenje slovenskog jezika proširiti i na srednjoškolski i visokoškolski nivo. Spomenuo je i suradnju među sveučilištima posebice povezivanje sveučilišta u Ljubljani, Mariboru i Rijeci. “Često se govori o ‘odlijevu mozgova’ koji je potrebno spriječiti te naprotiv postići tzv. kruženje znanja”, naglasio je Žmavc.
Valja također otvoriti i pitanje Kopra i infrastrukturne povezanosti, istaknuo je ministar Žmavc, dodajući da očekuje kako će se upravo tom pravcu dati prioritet.
Kulturna suradnja
Slovenska veleposlanica Smiljana Knez rekla je kako kulturna povezanost sa sobom prirodno povlači i dobru gospodarsku suradnju. Naglasak bi posebno trebalo staviti na rubna područja Hrvatske i Slovenije, posebno na poljoprivrednu suradnju kroz EU projekte, kako bi zaustavilo iseljavanje stanovništva. Kao i ministar Žmavac, smatra da je učenje jezika potrebno i dodatno promovirati kako bi se omogućilo zapošljavanje mladih u susjednim državama. Pohvalila je iznimno dobru suradnju predstavnika Grada i Županije sa slovenskom manjinom te kao jedan od budućih projekata najavila obnovu lektorata za slovenski jezik pri Sveučilištu u Rijeci.
Pohvalama na račun suradnje s gradskim i županijskim vlastima pridružili su se predsjednici Vijeća slovenske nacionalne manjine za Primorsko-goransku županiju i grad Rijeku Vasja Simonič i Boris Rejec, kao i predsjednik Slovenskog doma, kulturno prosvjetnog društva „Bazovica“ Zvonimir Stipetić. Zaključivši su da Slovenci ovdje žive u jednoj domaćoj sredini koja ih je u potpunosti prihvatila.
Po završetku sastanka ministar Žmavc i veleposlanica Knez upisali su se u Knjigu dojmova Primorsko-goranske županije.
Primanju u sjedištu Primorsko-goranske županije prisustvovali su i savjetnica u Kabinetu ministra Republike Slovenije Aleksandra Pivec, u ime Grada Rijeke zamjenik gradonačelnika Miroslav Matešić i pročelnica Ureda Grada Verena Lelas-Turak, u ime Primorsko-goranske županije zamjenik župana Petar Mamula i pročelnik Ureda Županije Goran Petrc.
(A.V.)