Paralelno s trajanjem e-konzultacije o Nacrtu Strategije razvoja Grada Rijeke 2014.-2020., u Vijećnici Grada Rijeke održana je rasprava s gospodarstvenicima o konkurentnosti riječkog gospodarstva, odnosno o samom predloženom dokumentu Strategije.

Radionicu s gospodarstvenicima sazvao je gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, a na radionici su bili prisutni sljedeći predstavnici tvrtki s područja Grada Rijeke: predsjednik Uprave BI 3. maj Edi Kučan, član Uprave Uljanika d.d. Marinko Brgić, član Uprave Autotransa d.o.o. Igor Krmpotić, financijski direktor Autotransa Vedran Tomičić, rukovoditeljica RJ Trgovina u PIK d.o.o. Marisa Sichich Hajdinjak, direktor Jadroagenta d.d. Nikola Babić, direktor Jadran hotela d.d. Zoran Luštica, direktor Navis Consulta Siniša Reljić, predsjednik Uprave Jadrolinije Alan Klanac, direktor Adriatic Gate Container Terminala Phillip Marsham, predsjednik Uprave Luke Rijeka d.d. Vedran Devčić, direktor Alarmautomatike d.o.o. Boris Popović, direktor Jadran galenskog laboratorija Ivo Usmiani, zastupnik tvrtke Saipem u Rijeci Bruno Marino i također ispred Saipema Tamara Stipanović, ravnatelj Lučke uprave Rijeka Vlado Mezak.
Na samom početku susreta gradonačelnik Obersnel predstavio je tijek nastanka strateškog dokumenta i podsjetio na projekt Razgovora o Rijeci 2020 koji su trajali od veljače do svibnja 2013. i u kojima je sudjelovao niz stručnjaka, predstavnika Vlade RH i sami građani. Gradonačelnikova savjetnica za razvoj Nataša Zrilić predstavila je potom osnovne ciljeve razvoja Rijeke u budućem razdoblju te mjere i projekte kojima će se ti ciljevi ostvarivati.
Prisutni gospodarstvenici redom su pohvalili tekst Nacrta Strategije koji, osim predloženih ciljeva i mjera budućeg razvoja, obuhvaća vrlo opsežnu analizu postojećeg stanja. Potom su se referirali na pojedini od tri postavljena cilja s obzirom na područje djelovanja svoje tvrtke.

Potrebno više optimizma
Gospodin Phillip Marsham govorio je o uočenoj tendenciji kod ljudi u našoj zemlji koji su skloni pesimistično gledati na budućnost te naglasio da realnog razloga za pesimizam nema. On je istaknuo potrebu jačanja imagea Hrvatske i Rijeke u inozemstvu kao i potrebu lobiranja za važne riječke projekte u EU.
Marinko Brgić istaknuo je značaj uključivanja Brodogradilišta 3. maj u Uljanik grupu te govorio o zajedničkim komparativnim prednostima brodogradnje.
Predstavnici Autotransa naglasili su važnost jačanja riječkog prometnog pravca te s tim u vezi integralnog upravljanja prometom, što direktno pridonosi njihovoj djelatnosti.

Klaster za pomorski pravac; Poslovni turizam

Nikola Babić ukazao je na značaj pomorskog gospodarstva s naglaskom na lučke kapacitete te ulogu željezničke infrastrukture. Također je inicirao ideju formiranja klastera za pomorski pravac.
A o novom sektoru riječkog gospodarstva koji se razvio vezan uz inženjerske usluge i koji je orijentiran na globalno tržište govorio je Siniša Reljić. On je ujedno predložio da se u središtu Rijeke osiguraju kvalitetni poslovni prostori koji bi se iznajmljivali za potrebe većih konferencija, poslovnih sastanaka i sl. i to s kompletnom infrastrukturom, blizinom hotelskog smještaja i sl.
Značaj poslovnog turizma te u tom smislu potrebu jačanja riječkog gospodarstva u cjelini s naglaskom na velike gospodarske sustave izdvojio je Zoran Luštica.

Jačati oblike obrazovanja za menadžment
Boris Popović govorio je o značaju izvoznika koji su zasad u tekstu Nacrta premalo naglašeni. On je također istaknuo kako je najveća snaga Rijeke visok postotak visokoobrazovanih ljudi, no dodao je da uz to treba jačati oblike obrazovanja za menadžment te formirati i više klastera iz područja inženjerskih struka.
Vedran Devčić istaknuo je potrebu povezivanja različitih subjekata koji imaju poslovne interese u razvoju riječkog prometnog pravca.
Bruno Marino istaknuo je da je Saipem kao multinacionalna kompanija upravo u Rijeci naišao na visoki profesionalizam ljudi koji su znanja stekli na riječkom Sveučilištu.

Povratak industrijskom brendu na novim temeljima
Alan Klanac pozvao je na razumijevanje činjenice da pojam industrije danas pokriva vrlo širok spektar djelatnosti te da se Rijeka s obzirom na to može vratiti industrijskom brendu, na novim temeljima. Također je govorio i o značaju EU fondova u budućem razvoju Rijeke.
Marisa Sichich Hajdinjak nalazi više područja povezanosti između predloženog teksta gradske razvojne strategije i Strategije razvoja tvrtke PIK d.o.o. ona je navela usmjerenje njihova povezivanja sa Sveučilištem u primjeni znanja u prehrambenoj industriji.

Nautički turizam

O značaju provedbe i budućeg praćenja realizacije Strategije govorio je Ivo Usmiani. On je također naglasio važnost usklađivanja gradske strategije sa strategijama razvoja velikih gospodarskih subjekata. Istaknuo je znanje ljudi kao prednost koju Rijeka ima pred brojnim gradovima, a predložio je i da se u strateškom dokumentu istakne značaj nautičkog turizma te da se ta grana sagleda kao još jedna mogućnost u razvoju Rijeke.
Vlado Mezak govorio je velikim projektima kao sastavnim dijelovima Strategije, poput Rijeka Gatewaya, razvoja Delte i Luke Baroš te izgradnje Zagrebačkog terminala.

Osnivanje Savjeta za konkurentnost
Gradonačelnik Obersnel u raspravu se uključivao sporadično govoreći o pojedinim temama koje su se otvarale s aspekta nadležnosti Grada, te s aspekta uvrštenosti određene teme u nivoe same Strategije razvoja. Na kraju susreta zahvalio je svima prisutnima na prihvaćanju poziva i na dolasku na ovaj razgovor i razmjenu mišljenja o razvoju Rijeke.
Obersnel je ujedno predložio i osnivanje Savjeta za konkurentnost čija bi uloga i zadaća bila globalno promovirati Rijeku, poticati izvoznike, privlačiti nove investitore i jačati edukaciju za menadžere. Uz to, predložio je da Grad razvije servis prema gospodarstvu koji se tiče zajedničke prijave projekata na EU-fondove, a što su kroz svoje diskusije isticali i sami gospodarstvenici.

Strategija kao otvoreni dokument
Obersnel je gospodarstvenike pozvao da se do kraja kolovoza i na druge načine uključe u formiranje teksta Strategije razvoja Rijeke koji će u rujnu usvajati Gradsko vijeće. Podsjetio je da svoje prijedloge, komentare i sugestije mogu slati mailom ili se pak uključiti u otvorenu e-konzultaciju o Nacrtu Strategije razvoja.

Podsjećamo, e-konzultacija otvorena je do 26. kolovoza 2013. godine može joj se pristupiti i putem gradskih web portala www.rijeka.hr  i www.mojarijeka.hr.

Izradom i usvajanjem ovog strateškog dokumenta, proces rada na Strategiji razvoja ne prestaje jer će se ona i u budućem razdoblju dodatno usklađivati s dokumentima, novim odredbama i novim informacijama koje će donositi Republika Hrvatska i sama Europska unija, a koji će se ticati operativnih razina. U tom smislu predlagat će se u kontinuitetu eventualne izmjene i/ili dopune pa je ovaj strateški dokument zapravo otvorena radna tema sve do donošenja precizne zakonske regulative o strateškom planiranju na lokalnoj razini, odnosno do donošenja daljnjih direktiva EU s obzirom na razdoblje 2014-2020. godine.