Na okruglom stolu održanom u „Akvariju“ na sveučilišnom kampusu u Rijeci u petak, 25. svibnja gostovali su prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina, (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Ivan Šarar, pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke, Nikolina Radić Štivić, ravnateljica Direkcije za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara Grada Rijeke, Ervin Dubrović, ravnatelj Muzeja grada Rijeke i Ines Boban – Štiglić, voditeljica razvoja proizvoda Turističke zajednice grada Rijeke.

Projekt “Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“ bavi se prenamjenom dva reprezentativna zaštićena spomenika kulture – motornog broda “Galeb“ i Palače Šećerane u sklopu bivšeg industrijskog bloka Rikard Benčić te uključuje znanstveno – edukativne aktivnosti za koje je zaduženo Sveučilište u Rijeci kao partner u provedbi projekta. Sredstva za projekt su dobivena iz Europskog fonda za regionalni razvoj – Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”, putem Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje (SAFU). Po završetku rekonstrukcije i opremanja, objekti će na ukupno 9524,9 m2 imati višestruku kulturnu i komercijalnu namjenu: za stalne muzejske postave, povremene izložbe, kreativne radionice, ljetno kino, tematske konferencije, smještajne kapacitete i niz komercijalnih usluga vezanih izravno za kulturnu baštinu.

Okrugli stol organiziran je kako bi promovirao projekt prije svega studentima koji su kroz komponentu Sveučilišta u Rijeci već uključeni u izvođenje edukativnog dijela programa, ali i onima koji će se tek priključiti u semestrima koji dolaze. Njihov angažman je omogućen kroz različite izborne communis predmete ponuđene na razini Sveučilišta, a sastoji se od izrade edukativnih materijala i organizacije kreativnih i edukativnih radionica koje su planirane do lipnja 2020. godine. Temelj komponente Istraživanje i edukacije bazirane na industrijskoj baštini grada Rijeke svojim radom daje Centar za industrijsku baštinu Sveučilišta u Rijeci te Centar za napredne studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Rijeci. Obnovom broda „Galeb“ stvara se dugo očekivani rezultat težnji, istraživanja i rada Centra za industrijsku baštinu.

Rektorica Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Snježana Prijić – Samaržija istaknula je kako je jedna od zadaća tima Sveučilišta u Rijeci istražiti teme prije svega fokusirane na brod „Galeb“ i njegovu bogatu povijest te ih prilagoditi i oblikovati u sadržaj privlačan različitim publikama, prvenstveno onima osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta. Posebno se osvrnula na temu aktivnosti vezanih uz razvoj volonterstva na Sveučilištu i u tom kontekstu spomenula Ljetnu školu volontera koja će se održati od 16. do 29. rujna 2018. godine kada će u Rijeku stići deset volontera koji će se baviti inovativnom interpretacijom baštine na primjeru motornog broda „Galeb“ i Palače Šećerane nekadašnjeg kompleksa Benčić. Nakon upoznavanja s riječkom industrijskom prošlošću te spomenutim objektima, uslijediti će konferencija koja će ugostiti stručnjake na polju interpretacije baštine, kulturnog turizma i upravljanja baštinom. Unutar komponente, uslijedit će i niz edukativnih i kreativnih radionica do lipnja 2020. godine.

Studentima prezentirani projekti prenamjene broda Galeb i Palače Šećerane

Ervin Dubrović, ravnatelj Muzeja grada Rijeke, istaknuo je prije svega širenje trenutnih prostornih gabarita muzeja, kojemu je omogućeno širenje na dva novoobnovljena objekta i s time povezanim dolaskom novih stručnjaka u Muzej. Novi je Muzej grada Rijeke smješten u zgradi od neprocjenjive vrijednosti za Rijeku i njezinu industrijsku povijest još od 18. stoljeća, što već privlači pozornost i omogućuje nove suradnje te partnerstva s institucijama iz Beča, Antwerpena, Beograda,…

Ivan Šarar, pročelnik za kulturu Grada Rijeke osvrnuo se na poveznice „Galeba“ s Rijekom te obrazložio pozadinu izbora tako ambicioznog pothvata pri prijavi projekta na natječaj Europske Unije. „Fenomenalno je da Rijeka u kojoj su sagrađeni brojni brodovi ima i brod – muzej. U Galeb je ugrađeno više slojeva povijesti, Rijeka je imala svoj rapidni razvoj i kao jugoslavenski grad, ne bježimo od toga da je upravo taj period najreprezentativniji dio Galebove povijesti: da, baš taj, jugoslavenski, Titov, nesvrstani, sa svim kontroverzama koje nosi“. Pročelnik je također iznio novost o odluci da se obnovljeni „Galeb“ 2020. godine smjesti uz Molo longo.

Ines Boban – Štiglić, (TZ grada Rijeke) istaknula je kako se bilježi kontinuirani porast broja turista u Rijeci – za 20% posljednjih godina, i za očekivati je da će novootvoreni „Galeb“ pridonijeti ovome trendu uz planirane promotivne aktivnosti u inozemstvu i Hrvatskoj do 2020. godine.

Nikolina Radić Štivić osvrnula se na zahtjevnost i zanimljivost procesa obnove objekata – koji često skrivaju izazove koji se ne mogu predvidjeti prije nego se u objekt uđe i započne s radovima, što je posebno zanimljivo studentima povijesti umjetnosti okupljenim na okruglom stolu.

Prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina istaknuo je kako brod „Galeb“ može postati simbol grada Rijeke, jer će posjetitelji moći zbog jedinstvenosti ovakvog objekta u svjetskim razmjerima pamtiti grad. Također, profesor je, uz naglašavanje tehničke izvrsnosti broda, istaknuo kako je priča o „Galebu“ između ostalog vezana uz vrijeme kada je taj brod bio relevantan dio svjetske povijesti te da kao takav danas može poslužiti za simbol ponovnog otvaranja grada svijetu. Na predavanju u koje je uslijedilo nakon okruglog stola na temu Evolucija nesvrstavanja: od početka Hladnog rata do 2018. Zašto bi “Galeb” mogao postati simbol “svjetske Hrvatske”?, profesor Jakovina je prisutnim studentima dao uvid u kompleksnost vremena i prilika kada je „Galeb“ bio dio svjetske povijesti, vodeći nas kroz slojevite geopolitičke, pragmatične i ideološke stvarnosti vezane uz Pokret nesvrstanih.