U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka održana je svečana akademija povodom Dana državnosti Republike Hrvatske.
Svečanost je započela intoniranjem državne himne nakon koje je minutom šutnje odana počast svim preminulima i svima koji su svojim zalaganjem doprinijeli uspostavi hrvatske državnosti i slobode.
U nastavku svečanosti uzvanicima se se obratili župan Zlatko Komadina i gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović, dok su u prigodnom kulturno-umjetničkom programu nastupili Katja Budimčić Sabljar uz pratnju Zvonimira Radišića te Mirjam Andrejević i Luana Šelić, solistice Kreativno-edukativnog centra Glazbeni vrtuljak.
Dan državnosti obilježava se u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine.
Riječki gradonačelnik Marko Filipović čestitao je Dan državnosti rekavši kako se danas s ponosom prisjećamo dana u kojem smo izborili našu neovisnost, slobodu i samostalnost, kada slavimo našu kulturu, povijest i sve one vrijednosti utkane u naš identitet.
„Moramo se prisjetiti svih onih koji su nas vodili na tom trnovitom putu. Onih, koji su najzaslužniji za ostvarenje cilja – slobode kojoj smo toliko težili. Nije tajna kako je put do suverene i samostalne Republike Hrvatske bio dug, težak i izboren mnogim životima, koji su, na tom hrabrom putu, pali za slobodu. Isto tako, nije tajna kako se samostalnost i neovisnost naše domovine, propitivala, negirala i dovodila u pitanje. Upravo su takve sumnje, prkos i inat naših branitelja, bile vodilje na putu ka pobjedi. Rijeka i Riječani, u toj borbi, nikako nisu zaostajali. Na koncu, prkos i inat, borbe za slobodom, na riječkom su teritoriju, kroz povijest itekako znani. I baš zato, iako Rijeka i Primorsko – goranska županija, nisu bile izravno ugrožene ratom, hrabrost i odlučnost ljudi iz našeg kraja, dovele su do velikog odaziva pozivu za obranu domovine. 30 tisuća ljudi, stanovnika našega kraja, očeva, djedova, stričeva, braće i ujaka, u sastavu proslavljenih riječkih, primorskih i goranskih postrojbi, otišlo je izboriti našu slobodu. Neki od njih, danas su ovdje s nama. U tim, krvavim godinama razaranja tijekom Domovinskoga rata, samo iz našega kraja, bez svojih najmilijih ostalo je 230 obitelji. Na toj nesebičnoj žrtvi, na slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj, vječno smo im zahvalni. No, isto tako danas, kada izražavamo zahvalnost našim braniteljima za slobodnu zemlju u kojoj živimo, nameće se pitanje, mogu li oni biti ponosni na nas? Mogu li oni nama biti zahvalni? Jesu li se borili za slobodnu i neovisnu državu u kojoj djeca u školama doživljavaju vršnjačko nasilje, ili pak strepe od zastrašujućih događaja, poput nezapamćene tragedije koja se nedavno dogodila u našem susjedstvu? Pruža li suverenost jedne države, pravo i slobodu drugima da nameću svoja razmišljanja, ne poštuju drugačije i različito? Jesu li kultura i običaji, tradicija jednog naroda, ili pak skupine ili manjine, manje vrijedni u odnosu na onu drugu, samo zato što je u većini? Događaji koje spominjem, nisu riječki, no to ne znači da sutra ne mogu, ili neće biti.
Upravo zato je važno, otvoreno i jasno progovarati o značenju vrijednosti slobode, tolerancije i solidarnosti. Rijeka ima bogatu, raznoliku i dinamičnu povijest, tisućljetnu baštinu koja nas je učinila ponosnim, slobodnim i otvorenim gradom. Iz takvog su grada, naši branitelji krenuli u borbu za slobodom, a naša je dužnost i obveza, takav grad, takvu zemlju, dalje razvijati. Zato je važno jasno prozvati i osuditi svaki oblik nasilja, nepoštivanja, netolerancije, svega onoga što, nažalost prečesto, u našem društvu viđamo. Zato je važno nastaviti razvijati programe koji promiču toleranciju i vrijednosti slobode. Zato je važno ulagati u mlade ljude, stvarati im prilike, kako one na tržištu, tako i one stambene. Zato je važno našim starijim sugrađanima, pružiti dostojne uvjete života u mirovini. U Rijeci, zaista nastojimo riječi pretočiti u djela i, putem brojnih programa u osnovnim školama, planiranja priuštivog stanovanja za mlade ljude, ili pak putem širokog Socijalnog programa, svim dijelovima našega društva, pružiti sve ono nužno potrebno za dostojan i ponosan život u našem gradu. Zato što je naša odgovornost i obveza, graditi bolju, čišću i sigurniju budućnost, čuvati naše društvo i našu zemlju, za sve generacije koje dolaze. Borba za slobodom, iako krvlju izborena, nije završena. Postigli smo mnogo od stjecanja neovisnosti, razvili se kao demokratsko društvo, izgradili snažniju ekonomiju, ulagali u infrastrukturu i obrazovanje. Postali smo važan dio europske i međunarodne zajednice. Rijeka i sve naše sugrađanke i sugrađani, ponosni su danas na svoju domovinu i na sve ono što ona predstavlja. Kao gradonačelnik, odlučan sam nastaviti tim putem, unatoč svim izazovima s kojima se susrećemo, pritom ne zaboravljajući jedinstveni prkos, inat i hrabrost, koje su nas dovele na taj put. Neka nam današnji dan bude prilika da se prisjetimo naših vrijednosti, da ih očuvamo i razvijamo u korist našeg naroda i društva. Neka nam svima bude poticaj da nastavimo s razvojem našeg grada u skladu s našom tradicijom, kulturom i vrijednostima slobode na kojima je utemeljen. Neka nam služi kao pokretač, da se okrenemo jedni drugima, da poštujemo jedni druge, jačamo naše zajedništvo i gradimo društvo koje će biti slobodno i jednako za sve“, istaknuo je Filipović u svom govoru.
Župan Zlatko Komadina istaknuo je kako će datum 30. svibnja 1990. ostati trajno upisan u hrvatskoj povijesti kao dan kada je konstituiran prvi demokratski izabran višestranački Sabor i kada je izabrano novo državno vodstvo te je ucrtan put naše suverenosti i samostalnosti.
„Taj dan, kada je rođena demokratska hrvatska država, slavimo s osobitim ponosom i zahvalnošću, prisjećajući se svih onih koji su sudjelovali u njezinom stvaranju, u njezinoj obrani i oslobađanju, a s posebnim pijetetom i dubokim naklonom, naših branitelja koji su svoje živote ugradili u temelje slobodne i neovisne Hrvatske. Bilo je to prijelomno vrijeme naše povijesti kada smo kao narod pokazali jedinstvo, zajedništvo, hrabrost i spremno stali u obranu teritorijalnog integriteta od naleta velikosrpske agresije. Slobodu, mir i sigurnost koju danas uživamo platili smo nažalost prevelikom cijenom, životima naših ljudi, branitelja i civila, čija žrtva ostaje trajno zapisana u kolektivnoj memoriji hrvatskog naroda. Svim sudionicima Domovinskog rata, svim žrtvama stradanja, poginulim braniteljima i njihovim obiteljima, koji su i podnijeli najveću žrtvu slobode koju danas živimo zauvijek smo zahvalni. Oni su ujedno i naša trajna obaveza da ne zaboravimo i ne rušimo vrijednosti zbog kojih su položili živote. Konstituiranje prvog višestranačkog Sabora bio je i prvi korak našem povratku europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji. Naša mlada država, od tog prvog koraka, kroz protekle 33 godina prošla je veliki put, postala je međunarodno priznata samostalna država, obranili smo svoj teritorij u nametnutom nam ratu, postali članica UN-a, NATO-a i punopravna članica Europske unije. Hvala svima koji su bili dio tog puta i koji su nam u ostvarenju dosegnutih ciljeva pomogli. Posebno hvala velikom političaru, istinskom domoljubu i demokrati Ivici Račanu koji je otvorio put višestranačja i demokratizacije našeg društva, kao i prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu na ostvarenju želje hrvatskog naroda za slobodnom i samostalnom državom. Put demokratizacije našeg društva, jačanja sloboda, pravne i socijalne sigurnosti, manjinskih prava, snaženja gospodarskih potencijala i stvaranje boljih perspektiva mladima kako bi svoju budućnost gradili u svojoj domovini u svojem zavičaju, ostaje naša trajna obaveza i odgovornost koja mora bit fokus nositeljima vlasti na svim razinama. Ne smijemo dopustiti da sada kada imamo svoju državu izgubimo vlastiti narod. Na to upozoravaju crne demografske brojke pogotovo u ruralnim dijelovima Lijepe naše, gdje nam cijela sela ostaju prazna. Ono što posebno zabrinjava je što taj val iseljavanja nije samo zbog egzistencijalnih pitanja već i nezadovoljstva stanjem u državi, gubitka povjerenja u institucije države, nesposobnosti efikasnog rješavanja rastuće korupcije, izostanka oštrih reakcija na ugrožavanje svih oblika ustavom zajamčenih sloboda svakog građana ove zemlje. Niti jedna vlast kako državna tako i lokalna i regionalna ne smije biti iznad općeg dobra. Rijeka i Primorsko-goranska županija bili su i ostat će kraj u kojem žive slobodnomisleći građani, otvoreni a ne isključivi prema bilo kome, građani koji poštuju i žive vrijednosti jednakosti, tolerancije, ljudskih prava, uvažavanja svih vjera i nacija, vrijednosti slobode i antifašizma. Želimo da ova regija bude poželjna i sigurna za život, otvorena i tolerantna, poticajnog okruženja za poduzetnike i investicije. Promišljenom politikom uravnoteženog razvoja, valorizacijom naše bogate prirodne i kulturno-povijesnu baštinu, očuvanjem našeg identiteta, poštivanjem ljudskih prava i sloboda na najbolji način iskazujemo svoje domoljublje, nacionalnu pripadnost ali i pripadnost europskim vrijednostima“, zaključio je Komadina.