U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka održana je svečana akademija povodom Dana državnosti Republike Hrvatske.

Svečanost je započela intoniranjem državne himne nakon koje je minutom šutnje odana počast svim preminulima i svima koji su svojim zalaganjem doprinijeli uspostavi hrvatske državnosti i slobode.

Svečana akademija povodom Dana državnosti

Svečana akademija povodom obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske

U nastavku svečanosti uzvanicima se se obratili župan Zlatko Komadina i gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović, dok su u prigodnom kulturno-umjetničkom programu nastupili Katja Budimčić Sabljar uz pratnju Zvonimira Radišića te Mirjam Andrejević i Luana Šelić, solistice Kreativno-edukativnog centra Glazbeni vrtuljak.

Dan državnosti obilježava se u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine.

Svečana akademija povodom Dana državnosti

Riječki gradonačelnik Marko Filipović

Riječki gradonačelnik Marko Filipović čestitao je Dan državnosti rekavši kako se danas s ponosom prisjećamo dana u kojem smo izborili našu neovisnost, slobodu i samostalnost, kada slavimo našu kulturu, povijest i sve one vrijednosti utkane u naš identitet.

„Moramo se prisjetiti svih onih koji su nas vodili na tom trnovitom putu. Onih, koji su najzaslužniji za ostvarenje cilja – slobode kojoj smo toliko težili. Nije tajna kako je put do suverene i samostalne Republike Hrvatske bio dug, težak i izboren mnogim životima, koji su, na tom hrabrom putu, pali za slobodu. Isto tako, nije tajna kako se samostalnost i neovisnost naše domovine, propitivala, negirala i dovodila u pitanje. Upravo su takve sumnje, prkos i inat naših branitelja, bile vodilje na putu ka pobjedi. Rijeka i Riječani, u toj borbi, nikako nisu zaostajali. Na koncu, prkos i inat, borbe za slobodom, na riječkom su teritoriju, kroz povijest itekako znani. I baš zato, iako Rijeka i Primorsko – goranska županija, nisu bile izravno ugrožene ratom, hrabrost i odlučnost ljudi iz našeg kraja, dovele su do velikog odaziva pozivu za obranu domovine. 30 tisuća ljudi, stanovnika našega kraja, očeva, djedova, stričeva, braće i ujaka, u sastavu proslavljenih riječkih, primorskih i goranskih postrojbi, otišlo je izboriti našu slobodu. Neki od njih, danas su ovdje s nama. U tim, krvavim godinama razaranja tijekom Domovinskoga rata, samo iz našega kraja, bez svojih najmilijih ostalo je 230 obitelji. Na toj nesebičnoj žrtvi, na slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj, vječno smo im zahvalni. No, isto tako danas, kada izražavamo zahvalnost našim braniteljima za slobodnu zemlju u kojoj živimo, nameće se pitanje, mogu li oni biti ponosni na nas? Mogu li oni nama biti zahvalni? Jesu li se borili za slobodnu i neovisnu državu u kojoj djeca u školama doživljavaju vršnjačko nasilje, ili pak strepe od zastrašujućih događaja, poput nezapamćene tragedije koja se nedavno dogodila u našem susjedstvu? Pruža li suverenost jedne države, pravo i slobodu drugima da nameću svoja razmišljanja, ne poštuju drugačije i različito? Jesu li kultura i običaji, tradicija jednog naroda, ili pak skupine ili manjine, manje vrijedni u odnosu na onu drugu, samo zato što je u većini? Događaji koje spominjem, nisu riječki, no to ne znači da sutra ne mogu, ili neće biti.

Upravo zato je važno, otvoreno i jasno progovarati o značenju vrijednosti slobode, tolerancije i solidarnosti. Rijeka ima bogatu, raznoliku i dinamičnu povijest, tisućljetnu baštinu koja nas je učinila ponosnim, slobodnim i otvorenim gradom. Iz takvog su grada, naši branitelji krenuli u borbu za slobodom, a naša je dužnost i obveza, takav grad, takvu zemlju, dalje razvijati. Zato je važno jasno prozvati i osuditi svaki oblik nasilja, nepoštivanja, netolerancije, svega onoga što, nažalost prečesto, u našem društvu viđamo. Zato je važno nastaviti razvijati programe koji promiču toleranciju i vrijednosti slobode. Zato je važno ulagati u mlade ljude, stvarati im prilike, kako one na tržištu, tako i one stambene. Zato je važno našim starijim sugrađanima, pružiti dostojne uvjete života u mirovini. U Rijeci, zaista nastojimo riječi pretočiti u djela i, putem brojnih programa u osnovnim školama, planiranja priuštivog stanovanja za mlade ljude, ili pak putem širokog Socijalnog programa, svim dijelovima našega društva, pružiti sve ono nužno potrebno za dostojan i ponosan život u našem gradu. Zato što je naša odgovornost i obveza, graditi bolju, čišću i sigurniju budućnost, čuvati naše društvo i našu zemlju, za sve generacije koje dolaze. Borba za slobodom, iako krvlju izborena, nije završena. Postigli smo mnogo od stjecanja neovisnosti, razvili se kao demokratsko društvo, izgradili snažniju ekonomiju, ulagali u infrastrukturu i obrazovanje. Postali smo važan dio europske i međunarodne zajednice. Rijeka i sve naše sugrađanke i sugrađani, ponosni su danas na svoju domovinu i na sve ono što ona predstavlja. Kao gradonačelnik, odlučan sam nastaviti tim putem, unatoč svim izazovima s kojima se susrećemo, pritom ne zaboravljajući jedinstveni prkos, inat i hrabrost, koje su nas dovele na taj put. Neka nam današnji dan bude prilika da se prisjetimo naših vrijednosti, da ih očuvamo i razvijamo u korist našeg naroda i društva. Neka nam svima bude poticaj da nastavimo s razvojem našeg grada u skladu s našom tradicijom, kulturom i vrijednostima slobode na kojima je utemeljen. Neka nam služi kao pokretač, da se okrenemo jedni drugima, da poštujemo jedni druge, jačamo naše zajedništvo i gradimo društvo koje će biti slobodno i jednako za sve“, istaknuo je Filipović u svom govoru.

Svečana akademija povodom Dana državnosti

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina

Župan Zlatko Komadina istaknuo je kako će datum 30. svibnja 1990. ostati trajno upisan u hrvatskoj povijesti kao dan kada je konstituiran prvi demokratski izabran višestranački Sabor i kada je izabrano novo državno vodstvo te je ucrtan put naše suverenosti i samostalnosti.

„Taj dan, kada je rođena demokratska hrvatska država, slavimo s osobitim ponosom i zahvalnošću, prisjećajući se svih onih koji su sudjelovali u njezinom stvaranju, u njezinoj obrani i oslobađanju, a s posebnim pijetetom i dubokim naklonom, naših branitelja koji su svoje živote ugradili u temelje slobodne i neovisne Hrvatske. Bilo je to prijelomno vrijeme naše povijesti kada smo kao narod pokazali jedinstvo, zajedništvo, hrabrost i spremno stali u obranu teritorijalnog integriteta od naleta velikosrpske agresije. Slobodu, mir i sigurnost koju danas uživamo platili smo nažalost prevelikom cijenom, životima naših ljudi, branitelja i civila, čija žrtva ostaje trajno zapisana u kolektivnoj memoriji hrvatskog  naroda. Svim sudionicima Domovinskog rata, svim žrtvama stradanja, poginulim braniteljima i njihovim obiteljima, koji su i podnijeli najveću žrtvu slobode koju danas živimo zauvijek smo zahvalni. Oni su ujedno i naša trajna obaveza da ne zaboravimo i ne rušimo vrijednosti zbog kojih su položili živote. Konstituiranje prvog višestranačkog Sabora bio je i prvi korak našem povratku europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji. Naša mlada država, od tog prvog koraka, kroz protekle 33 godina prošla je veliki put, postala je međunarodno priznata samostalna država, obranili smo svoj teritorij u nametnutom nam ratu, postali članica UN-a, NATO-a i punopravna članica Europske unije. Hvala svima koji su bili dio tog puta i koji su nam u ostvarenju dosegnutih ciljeva pomogli. Posebno hvala velikom političaru, istinskom domoljubu i demokrati Ivici Račanu koji je otvorio put višestranačja i demokratizacije našeg društva, kao i prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu na ostvarenju želje hrvatskog naroda za slobodnom i samostalnom državom. Put demokratizacije našeg društva, jačanja sloboda, pravne i socijalne sigurnosti, manjinskih prava, snaženja gospodarskih potencijala i stvaranje boljih perspektiva mladima kako bi svoju budućnost gradili u svojoj domovini u svojem zavičaju, ostaje naša trajna obaveza i odgovornost koja mora bit fokus nositeljima vlasti na svim razinama. Ne smijemo dopustiti da sada kada imamo svoju državu izgubimo vlastiti narod. Na to upozoravaju crne demografske brojke pogotovo u ruralnim dijelovima Lijepe naše, gdje nam cijela sela ostaju prazna. Ono što posebno zabrinjava je što taj val iseljavanja nije samo zbog egzistencijalnih pitanja već i nezadovoljstva stanjem u državi, gubitka povjerenja u institucije države,  nesposobnosti efikasnog rješavanja rastuće korupcije, izostanka oštrih reakcija na ugrožavanje svih oblika ustavom zajamčenih sloboda svakog građana ove zemlje. Niti jedna vlast kako državna tako i lokalna i regionalna ne smije biti iznad općeg dobra. Rijeka i Primorsko-goranska županija bili su i ostat će kraj u kojem žive slobodnomisleći građani, otvoreni a ne isključivi prema bilo kome, građani koji poštuju i žive vrijednosti jednakosti, tolerancije, ljudskih prava, uvažavanja svih vjera i nacija, vrijednosti slobode i antifašizma. Želimo da ova regija bude poželjna i sigurna za život, otvorena i tolerantna, poticajnog okruženja za poduzetnike i investicije. Promišljenom politikom uravnoteženog razvoja, valorizacijom naše bogate prirodne i kulturno-povijesnu baštinu, očuvanjem našeg identiteta, poštivanjem ljudskih prava i sloboda na najbolji način iskazujemo svoje domoljublje, nacionalnu pripadnost ali i pripadnost europskim vrijednostima“, zaključio je Komadina.