U sklopu izrade Nacrta Strategije razvoja Urbane aglomeracije Rijeka za razdoblje od 2015. do 2020. godine, u Vijećnici Općine Viškovo jučer je održana tematska radionica “Integracija ranjivih skupina u društvo”. Radi se o trećoj od niza radionica čiji je cilj s različitih stručnih stanovišta preispitati mogućnosti razvoja pojedinih projekata, koji će postati sastavni dio Nacrta Strategije.
Informacije o aktivnostima vezanim uz Urbanu aglomeraciju Rijeka, mogućnosti korištenja sredstava iz EU-fondova putem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) te prijedlog projekata vezanih za razvoj iznijela je koordinatorica izrade Strategije razvoja Urbane aglomeracije Rijeka dr.sc. Nataša Zrilić.
Na radionici se raspravljalo o temama vezanim uz ispunjavanje jednog od specifičnih ciljeva Operativnog programa EU „Učinkoviti ljudski potencijali“ koji se odnosi na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti kroz promociju integracije na tržište rada i socijalne integracije ranjivih skupina, kao i borbu protiv svih oblika diskriminacije.
Predloženim projektima, kojima slijedi daljnja dorada do konačnog usvajanja na tijelima Urbane aglomeracije Rijeka te gradskim i općinskim vijećima, obuhvaćene su mnoge ranjive skupine društva – djeca i mladi, stariji, djeca s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, osobe oboljele od psihičkih poremećaja, teško pokretne i nepokretne osobe, žrtve obiteljskog nasilja, nacionalne manjine, ali i sve druge skupine društva kojima je u određenoj životnoj fazi potrebna pomoć, poput savjeta psihologa ili posudbe ortopedsko-medicinske opreme.
Kao jedan od projekata predložena je Mreža savjetovališta u lokalnoj zajednici, uz mogućnost da se u Rijeci kao velikom gradu nastavi s postojećim specijaliziranim savjetovalištima za određene rizične skupine, dok bi manjim općinama i gradovima kao ogledni primjer uz mogućnost proširivanja mobilnim timovima moglo poslužiti savjetovalište Grada Kastva otvoreno svim građanima koji iz bilo kojeg razloga trebaju psihološku podršku.
Putem mobilnih stručnih timova mogao bi se proširiti i projekt osiguranja uvjeta za rano prepoznavanje i prevenciju pojave problematičnog ponašanja na razini dječjih vrtića i osnovnih škola, odnosno rana intervencija koja na razini države, a onda niti gradova i općina Urbane aglomeracije Rijeke, iako postoji u različitim oblicima, nije sustavno riješena. Kako bi se pak djeci s teškoćama omogućilo napredovanje u sustavu odgoja i obrazovanja, predloženo je zapošljavanje stručnih suradnika defektologa, rehabilitatora i logopeda, uz posebno isticanje važnosti rješavanja problema deficitarnosti takvih kadrova na tržištu rada.
U svim općinama i gradovima mogla bi se primijeniti postojeća posudionica medicinsko-ortopedske opreme i pomagala koju su razvili općine Viškovo i Čavle te Grad Kastav, kao i dugogodišnji riječki projekt klubova umirovljenika. Opću podršku dobio je i opatijski projekt organizacije slobodnog vremena djece tijekom školskih praznika, koji djeci omogućava svakodnevne zanimljive aktivnosti, a roditeljima mogućnost da svoju djecu ostave u sigurnim rukama dok su na poslu. Razmatrala se i mogućnost da se na druge općine i gradove proširi projekt rada s kazneno-prijavljenim mladim ljudima, koji već dugi niz godina provodi Udruga U.Z.O.R. iz Rijeke, kao i njihov novi projekt organiziranja stambenih zajednica za žrtve obiteljskog nasilja. Na sličan bi se način mogle proširiti i stambene zajednice za osobe s psihičkim poremećajima, koje s ciljem destigmatizacije i deinstitucionalizacije psihički oboljelih provodi Dom za psihički oboljele odrasle osobe Turnić iz Rijeke. U cilju što daljnjeg odlaganja institucionalizacije starijih osoba, Općina Kostrena predložila je projekt edukacije gerontodomaćica.
Predloženo je i proširenje organiziranog prijevoza kombi vozilom za osobe s invaliditetom, kojeg provode Grad Rijeka i Autotrolej. Naime, trenutno se prijevozom mogu koristiti i stanovnici drugih općina ili gradova, ali uz posebne ugovore i dodatno plaćanje, dok bi razvojem svojevrsnog Call-centra prijevoz bio šire dostupan izvan Rijeke, i to svim osobama s invaliditetom te turistima. Naime, naglašeno je kako se mora promijeniti percepcija te s razmišljanja na način da bi se osmišljavaju projekti prilagođeni osobama s invaliditetom, trebalo bi se razmišljati o uslugama za svih: i osobe s invaliditetom, i starije osobe koje se teško kreću i majke s kolicima, kao i za mjesne stanovnike, ali i posjetitelje našeg kraja. U tom smislu govorilo se i o projektu univerzalnog dizajna u prometu, što u praksi predstavljaju zvučni ili video signali o trenutnoj autobusno stanici ili vrijeme očekivanog dolaska autobusa, koji bi, s jedne strane, bio od velike pomoći osobama s invaliditetom, ali i bilo kojem drugom korisniku javnog gradskog prijevoza.
Nadalje, Sportski savez za osobe s invaliditetom Grada Rijeke predložio je projekt sporta, rekreacije i turizma za sve građane, pa je tako predložen razvoj mediteranskog nautičkog centra za osobe s invaliditetom u Kraljevici, košarka za osobe s invaliditetom u Kostreni te uređenje igrališta za djecu s invaliditetom i fitness na otvorenom u Lovranu.
Grad Rijeka je među projekte uvrstio izradu projektne dokumentacije urbanističko-građevinske sanacije područja na kojima su smješteni pripadnici romske manjine.
Odlukom ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branka Grčića početkom listopada ustrojena je urbana aglomeracija Rijeka koju uz Grad Rijeku čine i gradovi Kastav, Kraljevica te Opatija i općine Čavle, Klana, Kostrena, Lovran, Mošćenička Draga te Viškovo. Urbana aglomeracija je formirana s ciljem učinkovitijeg planiranja, usklađivanja i provedbe politike regionalnog razvoja, a ciljem učinkovitijeg povlačenja sredstava iz fondova EU.
U prosincu 2015. godine Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije raspisat će natječaj za izbor četiri grada koji će do 2020. godine moći koristiti EU-sredstva putem mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU). Kriterij odabira gradova za korištenje ITU-mehanizma bit će vezani sa pripremljenosti Strategija urbanih područja do razine analize stanja putem prikupljenih podataka uz obveznu izradu baze projekata/programa, te dokaze o pokrenutoj Strateškoj procjeni utjecaja na okoliš.
Za ITU mehanizam planirano je 345.351.269 EUR, a koji iznos je najvećim dijelom predviđen iz Europskog fonda za regionalni razvoj (73,36%), dok je iz Kohezijskog fonda planirano 14,48% i iz Europskog socijalnog fonda 12,16%.
(S.R.L.)