U sklopu izrade Nacrta Strategije razvoja Urbane aglomeracije Rijeka za razdoblje od 2015. do 2020. godine, u Vijećnici Općine Klana jučer je održana tematska radionica “Napredna poslovna infrastruktura”. Radi se o drugoj od niza radionica čiji je cilj s različitih stručnih stanovišta preispitati mogućnosti razvoja pojedinih projekata, koji će postati sastavni dio Nacrta Strategije.

Informacije o aktivnostima vezanim uz Urbanu aglomeraciju Rijeka, mogućnosti korištenja sredstava iz EU-fondova putem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) te prijedlog projekata vezanih za razvoj iznijela je koordinatorica izrade Strategije razvoja Urbane aglomeracije Rijeka dr.sc. Nataša Zrilić.

Raspravljalo se o projektima koji se odnose na stvaranje uvjeta za razvoj ekološki održivog gospodarstva, odnosno na razvoj napredne poduzetničke infrastrukture, koja podrazumijeva pružanje savjetodavnih i edukacijskih usluga poduzetnicima, kao i razvoj novih tehnologija.

Što se tiče razvoja napredne poduzetničke infrastrukture u funkciji stvaranja novih poduzetnika, u prvom redu predloženo je stvaranje sustava specijaliziranih inkubatora i akceleratora za mlade. Dobra praksa Startup inkubatora u Rijeci već postoji i kroz njega je u dvije godine postojanja prošlo 170 mladih ljudi i 60 timova, a već su vidljivi i rezultati – pet osnovnih tvrtki u Hrvatskoj i inozemstvu. Projekt sustava inkubatora podrazumijeva stvaranje specijaliziranih inkubatora u gradovima i općinama, pa dok je Rijeka već krenula u smjeru ICT, dizajna i biotehnologija te predložila stvaranje startupa za razvoj društvenog poduzetništva (prva inicijativa je iz sektora kulture – Savez udruga Molekula u suradnji s CEDRA-om). Također, Kostrena je zainteresirana za zelene tehnologije, Klana – kao sjedište Drvene industrije Klana – za startup posvećen dizajn u drvu, a Kastav za poticanje poduzetništva mladih na temelju kulturne baštine u funkciji razvoja turizma. Iako je u raspravi zaključeno kako nije presudno da svaka općina i grad u sastavu Urbane aglomeracije Rijeka imaju vlastiti inkubator, predloženo je da do konačnog popisa projekata razmisli o potrebi stvaranja start-upova vezanih uz dodatne specijalizirane teme.

Predloženo je i stvaranje mreže poduzetničkih inkubatora, kojoj kao temelj može poslužiti dobra praksa RRA Porin koji dugi niz godina poduzetnicima nudi usluge proizvodnog i uslužnog inkubatora, dok je Općina Čavle predložila projekt poslovnih zona sa ustrojavanjem savjetodavnog centra.

Na području novih tehnologija, Grad Rijeka i Riječka razvojna agencija Porin predložili su edukacije u 3D printanju, uz otvaranje Centra za 3D print u metalu za poduzetnike i obrtnike, projekte u kojima bi, kao i u Eko-inovacijskom centru s poduzetničkim inkubatorom, kao prijedlogu Općine Viškovo, svoj interes vrlo lako mogli pronaći ostali gradovi i općine.

Predstavnici općina i gradova, članova Urbane aglomeracije Rijeka, podržali su predložene projekte, koji će se do konačnog uvrštavanja u Nacrt Strategije, a potom i donošenje na tijelima Urbane aglomeracije te gradskim i općinskim vijećima, dorađivati i dopunjavati.

Odlukom ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branka Grčića početkom listopada ustrojena je urbana aglomeracija Rijeka koju uz Grad Rijeku čine i gradovi Kastav, Kraljevica te Opatija i općine Čavle, Klana, Kostrena, Lovran, Mošćenička Draga te Viškovo. Urbana aglomeracija je formirana s ciljem učinkovitijeg planiranja, usklađivanja i provedbe politike regionalnog razvoja, a ciljem učinkovitijeg povlačenja sredstava iz fondova EU.

U prosincu 2015. godine Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije raspisat će natječaj za izbor četiri grada koji će do 2020. godine moći koristiti EU-sredstva putem mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU). Kriterij odabira gradova za korištenje ITU-mehanizma bit će vezani sa pripremljenosti Strategija urbanih područja do razine analize stanja putem prikupljenih podataka uz obveznu izradu baze projekata/programa, te dokaze o pokrenutoj Strateškoj procjeni utjecaja na okoliš.

Za ITU mehanizam planirano je 345.351.269 EUR, a koji iznos je najvećim dijelom predviđen iz Europskog fonda za regionalni razvoj (73,36%), dok je iz Kohezijskog fonda planirano 14,48% i iz Europskog socijalnog fonda 12,16%.

(S.R.L.)

Skip to content