U sklopu izrade Nacrta Strategije razvoja Urbane aglomeracije Rijeka za razdoblje od 2015. do 2020. godine, u Vijećnici Općine Čavle održana je tematska radionica “Revitalizacija zapuštenih urbanih područja”. Radi se o prvoj od niza radionica čiji je cilj s različitih stručnih stanovišta preispitati mogućnosti razvoja pojedinih projekata, koji će postati sastavni dio Nacrta Strategije.
Informacije o aktivnostima vezanim uz Urbanu aglomeraciju Rijeka, mogućnosti korištenja sredstava iz EU-fondova putem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) te prijedlog projekata vezanih za revitalizaciju zapuštenih urbanih područja iznijeli su koordinatorica izrade Strategije razvoja Urbane aglomeracije Rijeka dr.sc. Nataša Zrilić te pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Grada Rijeke Srđan Škunca.
Raspravljalo se o projektima koji se odnose na tzv. brownfield investicije, dakle revitalizaciju zapuštenih industrijskih i vojnih objekata, s naglaskom na njihov integrativni efekt na cjelokupnu regiju, vodeći se mišlju kako samo integrirani projekti mogu biti generatori ekonomskog rasta i društvenog razvoja, a time i financirani iz EU-sredstva putem mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU).
Na području Urbane aglomeracije Rijeka sveukupno je popisano 49 zapuštenih urbanih lokacija, većinom na području Rijeke, s obzirom na industrijsku povijest Rijeke i velik broj neiskorištenih industrijskih područja. Prema prvim prijedlozima, među projekte revitalizacije bivših industrijskih područja u Rijeci i okolnim općinama i gradovima uvršteni su rekonstrukcija i uređenje kulturno-turističko-poduzetničkog i administrativnog kompleksa Benčić u Rijeci, izrada urbanističkog plana uređenja ex rafinerije Mlaka te izrada idejnih projekata građevina u funkciji ustrojavanja znanstveno-tehnologijskog parka Mlaka u Rijeci, obnova bivših zgrada Brodogradilišta u Kraljevici za poslovne i muzejske sadržaje, prenamjena ex industrije Preda u Kastvu u turističke svrhe kroz promociju tradicije zvončara, kao i prenamjena bivše tvornice ribe u Iki u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci.
Što se tiče bivših vojnih objekata, predloženo je da se bivša vojna streljana na Čavlima prenamjeni u tematski park Kovačevo, odnosno međunarodni streljački centar s nizom pratećih sadržaja.
Predstavnici općina i gradova, članova Urbane aglomeracije Rijeka, podržali su predložene projekte, koji će se do konačnog uvrštavanja u Nacrt Strategije, a potom i donošenje na tijelima Urbane aglomeracije te gradskim i općinskim vijećima, dorađivati i dopunjavati.
Prvoj tematskoj radionici prisustvovao je i prof. Daniele Ietri, istraživač i konzultant na području kompetitivnosti gradova na globalnoj razini. Govoreći o ustrojavanju Urbane aglomeracije Rijeka, prof. Ietri istaknuo je kako bi korištenje ITU mehanizma za financiranje razvojnih projekata mogla biti odskočna daska za razvoj Rijeke te općina i gradova u njezinom okruženju. S obzirom na to da je kod predlaganja projekata koji će biti financirani putem ITU mehanizma najvažnije predočiti njihov integrirajući efekt, prof. Ietri istaknuo je kako se integrirajući učinak može postići kroz specijalizaciju projekata.
Odlukom ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branka Grčića početkom listopada ustrojena je urbana aglomeracija Rijeka koju uz Grad Rijeku čine i gradovi Kastav, Kraljevica te Opatija i općine Čavle, Klana, Kostrena, Lovran, Mošćenička Draga te Viškovo. Urbana aglomeracija je formirana s ciljem učinkovitijeg planiranja, usklađivanja i provedbe politike regionalnog razvoja, a ciljem učinkovitijeg povlačenja sredstava iz fondova EU.
U prosincu 2015. godine Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije raspisat će natječaj za izbor četiri grada koji će do 2020. godine moći koristiti EU-sredstva putem mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU). Kriterij odabira gradova za korištenje ITU-mehanizma bit će vezani sa pripremljenosti Strategija urbanih područja do razine analize stanja putem prikupljenih podataka uz obveznu izradu baze projekata/programa, te dokaze o pokrenutoj Strateškoj procjeni utjecaja na okoliš.
Za ITU mehanizam planirano je 345.351.269 EUR, a koji iznos je najvećim dijelom predviđen iz Europskog fonda za regionalni razvoj (73,36%), dok je iz Kohezijskog fonda planirano 14,48% i iz Europskog socijalnog fonda 12,16%.
(S.R.L.)