Govornici su bili rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, predsjednik Upravnog odbora Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva Dražen Vikić Topić i savjetnik rektorice za studentska pitanja Kruno Topolski, a okrugli stol je moderirala Elvira Marinković Škomrlj, glasnogovornica sveučilišta u Rijeci.

Prijić Samaržija kazala je kako ne treba brkati humanizam kao studij čovjeka, jednu vrstu filozofskog i etičkog stava sa humanosti koja obuhvaća vrline kroz pozitivne ljudske emocije poput empatije. Također, Prijić Samaržija je istaknula kako danas nije lagano prakticirati vrline humanosti, posebice prema ljudima koji to nisu, ali kako uvijek treba imati viziju „regulatornog ideala pune humanosti“, što ona kao čelni čovjek i Sveučilište nastoje imati na umu kada se susreću sa socijalnom dimenzijom znanja i znanosti. Dužnost je Sveučilišta poticati edukaciju i humanističko djelovanje, a konkretan rezultat toga vidjet će se u novoplaniranim studijima kao što je to Studij mladih.

Gradonačelnik Obersnel rekao je kako humanistički napredak društva kaska za napretkom postignutim u znanosti i tehnologiji, što je vidljivo u općedruštvenom manjku solidarnosti. Stava da je znanje najbolje oružje protiv nazadnjaštva, Obersnel je kazao kako je svjestan da je proces potreban za korjenitu promjenu društva dugotrajan i da nije lagan, ali da smo u proteklih 25 godina zaboravili na vrijednosti ljudskih prava, tolerancije i pluralizma. Potaknut poraznim istraživanjima o stanju demokracije u društvu i željom za iskorakom u ovom pogledu, Grad Rijeka je pokrenuo projekt Građanskog odgoja i obrazovanja u riječkim osnovnim školama, nadajući se da će neznanje biti zamjenjeno sviješću o pravima i mogućnostima čovjeka. Obersnel je izrazio veliko zadovoljstvo činjenicom da je ovaj projekt prepoznat u cijeloj Hrvatskoj budući da je program preuzet u cijeloj Primorsko-goranskoj županiji, Gradu Sisku, a idućeg tjedna očekuje se potpisivanje ugovora o suradnji u Istarskoj županiji. Gradonačelnik je najavio i planiranje ostalih projekata u obrazovanju, a u razmatranju su stvaranje centra za darovite učenike te revidiranje riječkog informatičkog programa.

Dražen Vikić Topić kao probleme je naveo manjak kvalitetnih, argumentiranih diskusija u društvu, nedovoljno izdvojenih sredstava za ulaganje u razvoj znanosti i obrazovanja, te pad ugleda institucija. Svako bi društvo trebalo stremiti prema što većem broju visoko obrazovanih osoba, bez obzira hoće li se zaposliti u struci ili ne, a o percepciji o važnosti znanja i obrazovanja govori nam podatak od samo 38% djece koji smatraju da je individualno znanje ključan faktor za uspjeh u životu. Cjeloživotno učenje u svim sferama je vrlo važno, ali s postojećim izdvajanjima iz BDP-a teško je održavati postojeće stanje u visokom školstvu, a kamoli očekivati rast, tvrdi Vikić Topić.

Dio stola predviđen za izlaganja, nakon čeka je slijedila diskusija, završio je Kruno Topolski, bivši predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci i aktualni savjetnik rektorice. On se osvrnuo na problematiku vezanu uz djecu bez adekvatne roditeljske skrbi, koja nakon punoljetnosti često bivaju ostavljena bez dovoljne financijske, socijalne i psihološke podrške. Taj prijelaz između srednjoškolskog i fakultetskog obrazovanja za djecu koja napuste dom predstavlja veliki šok s kojim se sama ne mogu nositi, a među ovom populacijom alarmantna je stopa rizika od socijalne isključenosti koja se zbog iznimno nesigurne budućnosti i nedostatka ikakve sigurnosti uvećava u odnosu na njihove vršnjake s roditeljskom skrbi. Kako bi poziciju ovih mladih ljudi stavio u kontekst, Topolski je naveo da istraživanja pokazuju da ukupni troškovi za studij na godišnjoj razini stoje u prosjeku oko tridesetak tisuća kuna, od čega roditelji studenata pokrivaju gotovo 90%.

Budući da studentski rad postaje nužnost, loše plaće, nereguliranost, ali i sama nemogućnost potpunog fokusiranja na obrazovanje smanjuje uspješnost završavanja studija. Topolski je kazao da posljedice nedostatka sustavnih mehanizama za brigu o mladim ljudima nakon izlaska iz redovnog školskog sustava osjete i obrtnici s trogodišnjim školama, a pohvaljuje Sveučilište u Rijeci što prepoznaje ovu problematiku i što djeluje u skladu s njom. Međutim, iako sustav studentskih domova može uvelike pomoći socijalno ugroženim studentima, mjere zapošljavanja nakon završetka studija kao što je stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa ponovno donose slabo plaćen rad kojim nije moguće pokriti osnovne obveze kao što su podstanarstvo, režije i hrana, zaključuje Topolski.