Kako ističu u Zavod za pulmologiju KBC-a Rijeka, suhi, podražajni, uporni kašalj, zamor i zaduha, mogu skrivati ozbiljne komplikacije i predstavljaju potencijalnu životnu ugrozu. Za takve pacijente u bolnici je organiziran rad pulmološke post-COVID ambulante čiji liječnici, ako utvrde i druge komplikacije, traže konzilijarna mišljenja kolega drugih specijalnosti.

Post-COVID sindrom stanje je s kojim se liječnici sve češće susreću kod pacijenata koji su preboljeli COVID- 19 i kod kojih je ova bolest ostavila posljedice otvorivši put prema ozbiljnim komplikacijama koje zahtijevaju daljnje praćenje i liječenje. U predstojećem razdoblju moguć je intenzivan porast takvih bolesnika koji će se u bolnice javljati s naknadnim komplikacijama, pri čemu je značajan dio njih imao lakši oblik bolesti, koji do sada nije zahtijevao bolničko liječenje. Također, dio onih koji su preboljeli COVID-19 ima vrlo ozbiljne posljedice i komplikacije bolesti te je takvih pacijenata sve više.

Prema sadašnjim procjenama oko 16 posto bolesnika s dijagnozom COVID-19 razvija upale pluća, a kod pacijenata koji se liječe u intenzivnim jedinicama trećinu bolesnika očekuju posljedice i kad prebole bolest. Najrizičniji bolesnici za razvoj post-COVID komplikacija su oni liječeni u intenzivnim jedinicama uz pomoć mehaničke ventilacije, pacijenti koji su liječeni visokim protokom kisika, zatim pacijenti koji se s bolničkih odjela otpuštaju s koncentratorima kisika, a isto tako pacijenti koji se otpuštaju s ozbiljnijim tegobama. Plućne embolije se javljaju u dijelu bolesnika u akutnoj fazi COVID-19 bolesti kao dio cjelokupnog patofiziološkog zbivanja, no dio bolesnika po preboljeloj COVID-infekciji, u fazi oporavka ima povećanu sklonost stvaranju tromba i opasnost od razvoja plućne embolije. Očekuje se da će dio bolesnika s promjenama na plućima razviti i trajne posljedice kao što je razvoj plućne fibroze. COVID-19 primarno je respiratorna bolest, no zbog zahvaćenosti pluća može doći do sekundarnog oštećenja drugih organskih sustava pa tako i srčano-žilnog sustava koji je funkcionalno povezan s plućima i opterećuje srce.

U praćenju bolesnika s post-COVID sindromom značajnu ulogu imaju specijalisti kliničke radiologije, a ključnu ulogu u detekciji patoloških promjena na plućima ima CT grudnih organa. Jedna od post-COVID komplikacija je i plućna tromboembolija kod koje ključnu ulogu u dijagnostici ima CT plućna angiografija, koja podrazumijeva pregled plućnih krvnih žila s uporabom kontrastnog sredstva. S obzirom na to da navedene post-COVID komplikacije nerijetko imaju vrlo sličnu simptomatologiju, o izboru dijagnostičke pretrage kliničari će se konzultirati prema specifičnoj situaciji za stanje svakog bolesnika.

(foto: KBC Rijeka)