Postav izložbe pruža uvid u rane faze umjetničkog puta Gustava i Ernsta Klimta, odnosno u razdoblje njihova stvaralaštva koje je prethodilo vremenu u kojem će Gustav Klimt steći svjetsku slavu i postati jedan od najprepoznatljivijih umjetnika bečke moderne.

U središtu izložbe nalazi se pet crteža nastalih tijekom njihova školovanja u Školi umjetničkoga obrta u Beču, današnjem Sveučilištu primijenjenih umjetnosti. Radovi svjedoče o temeljitoj akademskoj poduci, u kojoj su proučavanje proporcija, svjetla i volumena te vježbanje prema gipsanim modelima bili temelj njihova umjetničkog razvoja.

Posebno mjesto zauzima „Brunnova glava“, studija antičke ženske glave koju je Gustav Klimt izradio 1878., sa samo petnaest godina. Riječ je o njegovu drugom najstarijem poznatom, potpisanom i datiranom radu. Izložene su i četiri studije ruža, koje su se nekoć pripisivale Gustavu Klimtu, no novija istraživanja pokazala su da ih je između 1880. i 1883. izradio njegov mlađi brat Ernst.

Posebnu vrijednost izložbi daje njezina povezanost s Rijekom. Školski crteži predstavljeni su u kontekstu Riječkog ciklusa – devet monumentalnih alegorijskih slika koje su Gustav i Ernst Klimt, zajedno s Franzom Matschem, izradili 1885. godine za riječko kazalište. Riječ je o jednom od najvažnijih svjedočanstava njihova ranog zajedničkog rada, a riječki ciklus danas je trajno predstavljen u Palači šećera, nakon što je restauriran i od 2021. godine izložen u Muzeju grada Rijeke.

Upravo kroz povezivanje školskih radova s Riječkim ciklusom izložba pokazuje kako su se znanja i vještine stečene tijekom školovanja postupno razvijali u monumentalno stvaralaštvo koje je braću Klimt već u ranoj fazi njihova rada dovelo i u Rijeku.

Izložba tako donosi pogled na „Klimta prije Klimta kakvoga poznajemo“ – prije bečke secesije, zlatne faze i međunarodne slave – te podsjeća na važnu, i danas vidljivu, riječku epizodu u počecima njegova umjetničkog puta.

Kustosica izložbe je Deborah Pustišek Antić. Izložbu se može pogledati u Palači šećera do 13. prosinca.