Nakon radnoga sastanka premijera i njegovih suradnika s čelnim ljudima Primorsko – goranske županije, Grada Rijeke, Sveučilišta u Rijeci i HGK – ŽK Rijeka, u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke održana je sjednica Vladinoga Povjerenstva za građenje javnih cesta

Vladino Povjerenstvo za cesteUz članove Povjerenstva, čiji je predsjednik, premijer Ivo Sanader, te domaćine, gradonačelnika Grada Rijeke, Vojka Obersnela i župana primorsko– goranskoga Zlatka Komadine sa suradnicima, sjednici su nazočili župani Istarske, Karlovačke i Ličko – senjske županije, gradonačelnici i načelnici gradova i općina Primorsko – goranske županije te predstavnici Ureda državne uprave i Županijske uprave za ceste.

Na sjednici povjerenstva kraćim su se uvodnim govorima nazočnima obratili gradonačelnik Rijeke, mr.sc. Vojko Obersnel i župan Zlatko Komadina.

Oni su predstavili problematiku riječkog prometnog čvora te govorili o potrebi nastavka izgradnje riječke zaobilaznice, punog profila autoceste Rijeka – Zagreb, kao i potrebi izgradnje spoja riječke zaobilaznice u punom profilu autoceste sa autocestom Zagreb – Split kod Ažić Lokve. Gradonačelnik Obersnel je posebice naznačio značaj izgradnje ceste D 404 i D 403 za potrebe rasterećenja prometa kroz Rijeku, a obje su ceste kao i riječka zaobilaznica neophodne za unaprjeđenje prometa u županiji. Župan je naznačio i potrebu izgradnje zaobilaznice oko grada Krka te zaobilaznice oko Vranskog jezera na Cresu čime bi se jezero zaštitilo od mogućih zagađenja.

Sjednica Vladina PovjerenstvaPremijer Sanader naznačio je da njegova Vlada ima ambiciozan program izgardnje cestovne infrastrukture u koji se uklapa i rješavanje riječkog prometnog čvora te izgradnja punog profila autoceste Rijeka – Zagreb te spoja na autocestu Zagreb – Split.

Direktor Autoceste Rijeka – Zagreb predstavio je tijek izgradnje posljednje dionice autoceste Rijeka – Zagreb, od Bosiljeva do Vrbovskog u dužini od 16 km, koja bi po njegovim riječima mogla biti gotova i prije konca lipnja. Posao izgradnje te autoceste obavljen je u okviru planiranih sredstava, a cesta je već ostvarila prihod koji je bio očekivan tek 2010 ili kasnije. Isto se odnosi i na dnevni promet vozila koji je na dionici Zagreb – Karlovac već dosegao brojku od 25.000 vozila. Izgradnjom posljednje dionice, sukladno Vladinom programu, preći će se na izgradnju punog profila te autoceste, na preostalih 55 km, koji su za sada u uporabi u poluprofilu.

Govorilo se i o rokokovima izgradnje autoceste Jušići – Jurdani – Rupa te o izgradnji autoceste Zagreb – Split, koja će usprkos vremenskim poteškoćama biti većim dijelom izgrađena u previđenom roku. Za iduću godinu ostaje svršetak tunela Mala kapela i mosta preko Krke te dovršenje dionice Pirovac – Dugo Polje.