Stambeni jaz u Rijeci, odnosno razlika između potreba za priuštivim stanovanjem i broja stvarno dostupnih stanova, iznosi 4.997 stanova, a istraživanja provedena među mladima pokazuju da su visoke cijene nekretnina i najamnina među ključnim razlozima zbog kojih razmišljaju o odlasku iz grada. Upravo je priuštivo stanovanje, kao jedno od važnih razvojnih i demografskih pitanja, bilo tema radnog sastanka održanog u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke.
Domaćini sastanka bili su Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka, a o provedbi Nacionalnog plana stambene politike i novinama koje donosi Zakon o priuštivom stanovanju govorili su potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, primorsko-goranski župan Ivica Lukanović i gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić. Sastanku su prisustvovali i gradonačelnici i načelnici gradova i općina s područja Primorsko-goranske županije.
Uz gradonačelnicu Rinčić, sastanku su u ime Grada Rijeke prisustvovali zamjenici gradonačelnice Vedran Vivoda i Aleksandar-Saša Milaković, privremene pročelnice gradskih upravnih odjela Silvija Kocijan, Maja Malnar i Vlatka Car Prijić te ravnatelj Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke, Alen Milaković.
Otvarajući sastanak u ime Grada Rijeke, gradonačelnica Iva Rinčić istaknula je da je priuštivo stanovanje danas puno više od pitanja krova nad glavom.
Iva Rinčić
„To je pitanje demografske politike, gospodarskog razvoja, socijalne sigurnosti i kvalitete života naših građana. U Rijeci jasno vidimo da je upravo stambeno pitanje jedno od ključnih kada mladi razmišljaju o ostanku ili odlasku iz grada. Visoke cijene nekretnina, skupi najmovi i otežan pristup financiranju prepreke su s kojima se susreću lokalne zajednice“, kazala je gradonačelnica Rinčić te podsjetila da Grad Rijeka ne kreće od početka, već provodi vlastite programe priuštivog najma, uređuje gradske stanove, razvija nove modele financiranja i surađuje s europskim financijskim institucijama.
„Grad Rijeka spreman je preuzeti svoju odgovornost u donošenju provedbenih akata koji će na lokalnoj razini, uz lokalne programe stanovanja, definirati razvojne lokacije za izgradnju novih stanova. Ne krećemo od početka, što je dobra pozicija, ali svjesni smo razmjera izazova. Upravo zato važna je suradnja svih razina vlasti“, istaknula je gradonačelnica.
Rijeka je, dodala je, među prvim gradovima u Hrvatskoj koji su stambeno pitanje mladih odlučili sagledati kroz istraživanja i izravne odgovore mladih. Još 2023. provedeno je istraživanje koje je pokazalo da je stanovanje jedan od ključnih razloga zbog kojih mladi razmišljaju o odlasku iz grada, a slični su nalazi potvrđeni i prošle godine u evaluaciji Programa za mlade, u kojoj je sudjelovalo više od tisuću mladih osoba iz Rijeke i riječkog prstena.
„Posebno je važno to što velik dio mladih još nije donio konačnu odluku o ostanku ili odlasku. To znači da imamo prostor djelovati. Upravo zato stanovanje promatramo kao jedno od ključnih razvojnih pitanja grada, a ne samo kao pitanje nekretnina“, poručila je gradonačelnica.
Suradnja svih razina vlasti
Na važnost zajedničkog pristupa ukazao je i primorsko-goranski župan Ivica Lukanović, istaknuvši da je riječ o temi koja se sve ozbiljnije sagledava u hrvatskom političkom prostoru.
Ivica Lukanović
„Drago mi je da se o stambenom zbrinjavanju ozbiljno razgovara i da se na tom pitanju radi. I sam očekujem neke odgovore, jer je riječ o temi koja je važna za sve stanovnike Republike Hrvatske. Županije nisu među glavnim nositeljima ovih aktivnosti, ali kroz svoje regionalne planove stambenog zbrinjavanja i druge mogućnosti mogu dati doprinos“, rekao je župan Lukanović.
Sastanku su u ime Primorsko-goranske županije prisustvovali i zamjenik župana Robert Matić te predstavnici županijskih službi.
Potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić zahvalio je domaćinima, Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci, istaknuvši da Ministarstvo od stupanja Zakona o priuštivom stanovanju na snagu obilazi hrvatske županije i predstavlja odredbe novog zakona.
„Želimo gradonačelnike, načelnike i župane potaknuti da zajedno s Vladom Republike Hrvatske i Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama krenemo u zajednički posao na izgradnji stanova za priuštivo stanovanje. Priuštivo stanovanje sve je manje dostupno, i u Hrvatskoj i u Europskoj uniji, zbog rasta cijena stambenih jedinica, a posljedično i rasta najamnina“, rekao je ministar Bačić.
Uz ministra Bačića, sastanku su prisustvovali državni tajnik Željko Uhlir, ravnatelj APN-a Dragan Hristov sa suradnicima te predstavnici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Stanova ima, ali mnogi nisu u funkciji stanovanja
Ministar Bačić predstavio je Nacionalni plan stambene politike i Zakon o priuštivom stanovanju, pojasnivši da se plan temelji na tri cilja: priuštivom stanovanju, održivom stanovanju i stavljanju prostora u funkciju stanovanja.
Jedan od ključnih podataka u izradi Nacionalnog plana bio je stambeni jaz. Prema riječima ministra, Hrvatska ima više od 2,3 milijuna stambenih jedinica, no velik dio njih ne služi stanovanju.
Branko Bačić
„Oko 600 tisuća stambenih jedinica je prazno, a oko 360 tisuća koristi se za druge namjene, među ostalim za obavljanje djelatnosti, kratkoročni najam ili nekomercijalni smještaj“, rekao je Bačić.
Zbog toga se procjenjuje da Hrvatskoj nedostaje oko 236 tisuća stambenih jedinica za priuštivo stanovanje. Na području Primorsko-goranske županije evidentirano je oko 208 tisuća stambenih jedinica, od čega je oko 20 posto prazno, dok se gotovo 30 posto, odnosno oko 54 tisuće stambenih jedinica, koristi za odmor, djelatnosti ili turistički sektor.
Za Rijeku je istaknut podatak da stambeni jaz iznosi 4.997 stambenih jedinica, dok za Primorsko-goransku županiju iznosi 11.002 stambene jedinice. Medijalna cijena stana u Rijeci u 2025. godini iznosila je 2.808 eura po četvornom metru.
„Cilj nam je da stambene jedinice koje su građene za stanovanje, a sada su prazne ili u drugim oblicima korištenja, postupno vraćamo u njihovu osnovnu namjenu, a to je stanovanje, odnosno dugoročni najam“, poručio je Bačić.
Među mjerama koje se već provode izdvojio je rast broja ugovora za dugoročni najam u Hrvatskoj tijekom 2025. za više od 50 posto u odnosu na početak godine te potpore mladima za kupnju prve nekretnine. Za tu se mjeru u godinu dana prijavilo oko 6.000 mladih građana, dosad je obrađeno 4.350 zahtjeva i isplaćeno 32,8 milijuna eura, dok su u Primorsko-goranskoj županiji zatražene 312 potpore.
Bačić je predstavio i Program priuštivog najma, kojim se vlasnike praznih stanova potiče da ih preko APN-a stave u dugoročni najam. Prema podacima APN-a, u program je uključeno 960 nekretnina, a za priuštivi najam pristiglo je 1.315 prijava najmoprimaca. Istaknuo je i da će za jedinice lokalne i područne samouprave posebno važna biti izrada programa priuštivog stanovanja, kao preduvjeta za provedbu mjera na lokalnoj razini.
„Pravilnik o načinu izrade i provedbe programa priuštivog stanovanja je u završnoj fazi i bit će izrađen u suradnji s predstavnicima županija, gradova i općina“, rekao je Bačić.
Interes za provedbu novih mjera iskazale su 272 jedinice lokalne i područne samouprave, odnosno 265 gradova i općina te sedam županija.
Rijeka razvija vlastite modele priuštivog stanovanja
Grad Rijeka i dosad je razvijao vlastite modele priuštivog stanovanja, ponajprije kroz uređenje gradskih stanova i njihovo davanje u najam po povoljnijim uvjetima. To je područje uređeno gradskom Odlukom o najmu stanova za priuštivo stanovanje, kojom su propisani uvjeti, mjerila, postupak dodjele, visina najamnine te prava i obveze najmoprimaca.
Dosad je obnovljeno i stavljeno u funkciju priuštivog stanovanja devet stanova, od čega je dio uređen sredstvima gradskog proračuna, a dio uz potporu Primorsko-goranske županije. Stanovi su dodjeljivani temeljem javnih poziva i utvrđenih lista prvenstva, a interes građana pokazao je da su potrebe za ovakvim oblikom stanovanja znatno veće od trenutačno dostupnog broja stanova.
Rijeka pritom prati i nove modele koje donosi Zakon o priuštivom stanovanju, među kojima su priuštivi najam i prodaja, neprofitno i zadružno stanovanje te aktivacija praznih privatnih stanova za dugoročni najam u suradnji s APN-om. Zakon propisuje i da najmanje 50 posto stanova u zgradama za priuštivo stanovanje mora biti namijenjeno najmu.
Grad Rijeka, u suradnji s Agencijom za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke i stručnim službama, analizira potencijalne lokacije za priuštivo stanovanje. Usporedno se razmatraju i dodatni modeli financiranja, uključujući mogućnosti suradnje s Europskom investicijskom bankom te Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj kroz kreditni program „Urbani razvoj“, namijenjen i izgradnji stanova za najam.
U Rijeci je imenovan i Savjet za stambenu politiku i razvoj stanovanja Grada Rijeke, čiji je zadatak predlaganje cjelovite stambene politike, razvoj novih modela financiranja te poboljšanje dostupnosti i kvalitete stanovanja.
