Kako je riječka ulica povukla 17,8 milijuna kuna bespovratnih sredstava za obnovu zgrada.

Što bi danas Gervaisove tri nonice stare rekle gledajući poznati riječki kvart Vežice u sasvim novom ruhu? Splet ulica dug oko 2,5 kilometra dom je stanovnika velikog broja višestambenih zgrada sagrađenih prije više od pedeset godina. Naime, šezdesetih godina, u vrijeme ubrzanog razvoja Rijeke i dolaska sve većeg broja stanovništva, na ovom se području izgradilo više od 13.000 stanova. Dio njih nalazi se i u ulici nazvanoj po poznatom opatijskom pjesniku Dragi Gervaisu.

U tom razdoblju gradnje, baš kao i u ostatku Hrvatske, energetska učinkovitost nije bila ni blizu vrhu liste prioriteta kod projektiranja zgrada. Danas smo stoga suočeni s energetski neučinkovitim zgradama koje je potrebno ne samo vizualno unaprijediti, već doista prilagoditi energetskim standardima moderne gradnje. Zidovi uz nikakvu ili zanemarivu izolaciju te problematični ravni krovovi razlog su ogromnih gubitaka energije i visokih računa koji su bili glavni motiv suvlasnicima zgrada da se dogovore i zajedno krenu u projekte energetske obnove.

Projekti obnove višestambenih zgrada sustavno su pokrenuti 2014. godine kad je prvih osamdesetak zgrada na području Hrvatske dobilo sufinanciranje od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Najagilnijima su se pokazali upravo riječki upravitelji s 12 sufinanciranih zgrada od kojih su čak tri zgrade bile zgrade u Ulici Drage Gervaisa na kućnim brojevima 22, 43 i 76. Za ove je zgrade 2014. godine Fond osigurao više od milijun kuna bespovratnih sredstava, a odlični rezultati obnove u vidu energetskih i financijskih ušteda potaknuli su i značajan interes njihovih susjeda. Godine 2015. sufinancirano je dodatnih pet zgrada, na brojevima 8, 39, 54, 60 i 78, a 2016. godine još tri, na brojevima 19, 20 i 37. Riječ je o ukupno 3,8 milijuna kuna koje je Fond isplatio suvlasnicima obnovljenih zgrada ove riječke ulice.

Program se 2016. godine transformirao u jedan od sufinanciranih programa EU što je utjecalo na kompleksniju proceduru prijave i praćenja samog programa. Međutim, ni to nije pokolebalo riječke upravitelje koji su uz podršku suvlasnika te uz tehničku pomoć Fondovog tima za energetsku obnovu zgrada ostvarili odličan rezultat i na natječaju za EU sredstva. Stanovnici Gervaisove ulice mogu se pohvaliti sa čak 13 odobrenih projekata energetske obnove, od 144 zgrade u županiji i njih gotovo 600 u čitavoj zemlji. Gotovo 14 milijuna kuna europskih bespovratnih sredstava s kojima je financirano 60 posto investicija u obnovu pomoglo je pri oblikovanju novih vizura tog dijela grada. Zahvaljujući energetskoj obnovi taj riječki kvart trošit će barem 50 do 60 posto manje energije za grijanje i hlađenje.

Fond je u ulici sudjelovao s 8.310.834 kuna, EU je participirala s 26.403.642 kuna dok je ukupna vrijednost svih tih projekata nevjerojatnih 34.714.477 kuna. U toj ulici iznos pričuve nije ispod 5 kuna po četvornom metru, a krediti su dignuti najčešće na rok od 15 godina.

Primjerice, početkom ljeta završena je obnova zgrade na kućnom broju 24 koja je trajala četiri mjeseca i prijavljena je na natječaj u zadnji čas. Stanari komentiraju kako su jako željeli novu fasadu i krov koji je dotad bio problematičan i stalno popravljan. Vidjeli su kako se druge zgrade oko njih obnavljaju i to im je bio velik poticaj. Sveukupno su vrlo zadovoljni novom izolacijom zbog koje ovo ljeto nisu morali koristiti klimu.

Integralnom obnovom sanirali su se ne samo neučinkoviti krovovi, već je zamijenjena i loša stolarija te postavljena odgovarajuća toplinska izolacija. Boravak u obnovljenim zgradama suvlasnicima će omogućiti financijske uštede te značajno veću ugodnost i zdravlje samog prostora. Nova ovojnica, međutim, uvjetuje i neke nove navike. Za postizanje najboljeg učinka stanari moraju voditi računa o redovitom prozračivanju i regulaciji sustava grijanja. Cijelo susjedstvo slaže se u zadovoljstvu obnovljenim stanovima i suradnjom sa svojim upraviteljima. Ta ulica odličan je primjer kako se uz dobru informiranost i suradnju mogu postići odlični rezultati.

Pritom se ne može zanemariti ni uloga Grada Rijeke i Županije kao predvodnika u provedbi takvih projekata, kao i u informiranju građana o energetskoj učinkovitosti. Zgrada riječke škole Nikola Tesla bila je jedna od prvih koje su obnovljene uz pomoć sredstava EU, a Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija do sad su povukli EU sredstva za energetsku obnovu četrdesetak svojih zgrada.

Iz Fonda poručuju kako organiziraju brojne savjetodavne radionice na kojima se upraviteljima tumači kako uspješno provesti cijeli projekt i savladati kompleksne procedure EU. Uz to, provedbu svih projekata kontrolira posredničko tijelo koje upraviteljima pruža konstruktivne savjete.

(izvor: “Fondzin” – magazin Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost)

Skip to content