Ova manifestacija krenula je da se pokaže građanima perivoje koji su često u privatnom vlasništvu i inače ih nemaju priliku vidjeti kao i arhitektonsku baštinu i tradiciju uređivanja vrtova kako bi građani posvetili više pažnje svojim okućnicama, ali i vidjeli nešto što vrijedi vidjeti, a nemaju za to priliku, čak ni saznanje da takvo nešto postoji u Rijeci
Krenuli smo iz malog parka na Plumbumu – to je lokalitet prvotnog imena Cirkul. Toponim Cirkul nastaje u 19 st. Kada se krećući iz centra grada – Fiumere preko Piramide cestom Via Dorothea danas Ulicom 13. divizije uz more dolazi do okretišta kočija i zaprega, javnog prometa i povratka u grad. Nastavljeno je to i danas okretištem autobusa linije 1 na istom mjestu. Toponim Plumbum nastaje s početkom 20. stoljeća kada se poviše Cirkula otvara ljevaonica olova Vulkan. Po nazivu kemijskog elementa olova Pb dolazi ime lokaliteta koje će potisnuti stari naziv. Do ovoga mjesta su osnutkom Planinarskog društva na Sušaku 1888.godine učinili planinarenje članovi društva posadivši ovdje nasade primorskog bora. Tu u obliku šiljastog trokuta na račvanju ulica Šetalište 13.divizije i nekadašnje Istarske ulice, a danas Ulice Janka Polića Kamova stražnjom stranom zatvoren secesijskom najamnom kućom Vulkan smjestio se mali park. Ozelenjen je zimzelenom florom autohtonih i već udomaćenih stabala i biljaka uz nešto egzota. Odabir je u prošlosti učinio “Pećinar” arhitekt Zdenko Sila uz gradskog vrtlara-pejsažista Josipa Kulfaneka. Puteljak i stepenište popločeni plosnatim prirodnim kamenom kojim su oivičene i zelene površine dominiraju malom zelenom oazom. Ovaj će park uskoro nestati predviđenom gradnjom rotora.
Najnoviji gradski perivoj učinjen građanskom inicijativom nalazi se pokraj Ville Hühn na adresi Pećine 1.
Na mjestu divljeg odlagališta smeća uz strmi brijeg prema prilaznom putu koji je desetljećima bio zanemarivan i prepušten stihiji daljnjeg zagađenja inicijativom i radom te materijalnim ulaganjem novih vlasnika na obližnjoj adresi uređuje se mali perivoj. Znalački, stručno uz puno truda i nebrojenih utrošenih sati uređen je stepenasti perivoj suhozidnim podzidima lokalnim prirodnim kamenom. Inspiriravši se lokalnom primorskom graditeljskom tradicijom ozelenjuje se padinu najrazličitijim biljem od lavandi, lovora, ružmarina do agava, sukulenata, kaktusa i palmi te zimzelena. Hvale vrijedan perivoj na užitak i uzor građanstvu .
Prošetali smo do Ville Ružić – villa suburbana – kuća za uživanje, smještena u mirnom okruženju pećinskog dijela, točnije ispod spominjanog Plumbuma. Izgrađena je 1938. prema projektu Davida Bunette, tada poznatog arhitekta stambenih kuća.
Sav kamen, dovratnike, doprozornike, izglačane podne i zidne kamene ploče i obloge te dekorativne elemente dao je ugraditi dr. Viktor Ružić u dogovoru sa suprugom Nadom u terase novog vrta. Podziđe i stepeništa nezaobilaznu čak i zakonom propisanu cisternu, kao i popločene terase, taj transponirani Kortil okružuje ograda od naizmjenično poslaganih opeka prema moru, visokih kamenih zidova po strani, prema susjedima Gatti i Ciotti te ograda sa velikim ulaznim vratima iz kovanog željeza srebrne boje.
Ta vrata smještena na adresi Pećine broj 5, vode u bujni primorski park, čija stabla i bilje su bili dopremljeni iz parka palača na Piramidi. Park su uredili sami supružnici dr. Viktor i Nada Ružić te gradski vrtlar-pejzažist Josip Kulfanek –  “parkovni virtuoz”.

Okoliš vile je iz praktičnih razloga uređivan usporedo s njezinom izgradnjom jer je teren izvorno bio teško prohodna i strma gromača na kojoj je valjalo formirati terase i nasuti zemlju kako bi se omogućio pristup s ceste na višoj koti. Istovremeno je sazidano i pristanište za brodice koje su dovozile potreban građevinski materijal tijekom trajanja radova.

Nakon zanimljivog izlaganja Theodora de Canziani, skrbnika Ville Ružić na terasi i u perivoju nastavilo se ugodno druženje uz šampanjac i hladne sokove.