Tijekom 60. gradonačelnikovog kolegija objavljeno je kako je usvojen Plan za zdravlje Grada Rijeke za razdoblje od 2019. do 2024. godine, koji je nastao u sklopu rada projekta „Rijeka – Zdravi grad“.

U izradi ovog strateškog dokumenta, koji određuje u kojem smjeru će Grad Rijeka sa svojim partnerima djelovati u narednom razdoblju, sudjelovali su predstavnici dionika iz područja zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi, urbanizma, uprave, politike, kao i građanskog, gospodarskog i nevladinog sektora, koji su okupljeni u okviru Tematskih grupa projekta „Rijeka – Zdravi grad“.

Sudionike konferencija pozdravio riječki gradonačelnik Obersnel

Konsenzus konferencija projekta “Rijeka – Zdravi grad”

Okosnica novog Plana za zdravlje je pet prioriteta rada projekta koje su tijekom Konsenzus konferencije održane 2017. godine definirali predstavnici relevantnih ustanova, udruga, komunalnih društava, gradskih poduzeća, odjela gradske uprave te skupina građana. Tijekom jednodnevne konferencije pod vodstvom predsjednice Hrvatske mreže zdravih gradova prof.dr.sc. Selme Šogorić, stotinjak sudionika usuglasilo se oko pet prioriteta i to: Otvorenost prema potrebama osoba s invaliditetom, Potpora obitelji i mladima, Zdravo starenje, Cjelovita skrb o mentalnom zdravlju te Unapređenje kulture življenja, čuvanje javnog prostora i zaštita okoliša.

Uslijedilo je otvaranje novog projektnog ciklusa, odnosno formiranje šireg Tima za zdravlje te njegovih Tematskih grupa koje će djeluju u okviru odabranih prioritetnih područja, kao i početak izrade Plana za zdravlje. Kako bi se lakše definirale tematske grupe i koordinirao njihov rad te izjednačila razina znanja svih sudionika procesa, pod vodstvom prof. Šogorić tijekom 2018. godine održane su tri radionice s članovima Tima za zdravlje.

Održana radionica projekta „Rijeka – zdravi grad“

radionice izrade plana za zdravlje

Nakon održanih radionica krenula je priprema Plana za zdravlje. Svaka od Tematskih grupa detektirala je glavni problem u okviru svojeg prioritetnog područja te zajednički definirala ciljeve i aktivnosti kojima će navedeni problem pokušati umanjiti tijekom mandatnog razdoblja. Upravo su ti ciljevi i aktivnosti okosnica novog Plana za zdravlje.  Tako će se u okviru prioriteta „Otvorenost prema potrebama osoba s invaliditetom“ nastojati utjecati na veću dostupnost usluga rane intervencije u Rijeci; u okviru prioriteta „Potpora obitelji i mladima“ radit će se na pružanju podrške urbanom obiteljskom životu i ranom razvoju djece; u okviru prioriteta „Zdravo starenje“ nastojat će se povećati razina društvene uključenosti osoba starije životne dobi s posebnim naglaskom na tzv. „nevidljive starije“, odnosno one osobe koje nisu uključene u neke od već dostupnih programa i aktivnosti; u okviru prioriteta „Cjelovita skrb o mentalnom zdravlju“ radit će se na smanjenju recidivizma i rehospitalizacije osoba s narušenim mentalnim zdravljem; u sklopu prioriteta „Unapređenje kulture življenja, čuvanje javnog prostora te zaštita okoliša“ nastojat će se utjecati na povećanje korištenja dostupnih resursa za rekreaciju i tjelesnu aktivnost za sve grupe građana te osigurati nove mogućnosti, kao i razvijati odgovornost građana za vlastito zdravlje i javnu imovinu.

Održana radionica projekta „Rijeka – zdravi grad“

Uručenje zahvalnica voditeljima tematskih grupa

S ciljem što uspješnijeg ostvarenja Plana, Gradonačelnik je imenovao članove Upravljačkog odbora projekta „Rijeka – Zdravi grad“, koji su ujedno imenovani i kao voditelji Tematskih grupa projekata i to kako slijedi: dr.sc. Darko Roviš, prof. (Potpora obitelji i mladima), prim. Helena Glibotić Kresina, dr.med. (Zdravo starenje), doc.dr.sc. Lovorka Bilajac, dipl.san.ing. (Unapređenje kulture življenja, čuvanje javnog prostora te zaštita okoliša), Jasna Lulić Drenjak, prof.kinez. (Otvorenost prema potrebama osoba s invaliditetom) te Martina Baiocco, dipl.soc. radnik (Cjelovita skrb o mentalnom zdravlju). Navedeni stručnjaci odgovorni su za koordiniranje rada Tematskih grupa, planiranje aktivnosti unutar odabranih prioriteta, praćenje razvoja projekta i provođenja projektnih aktivnosti te zagovaranje participacije što šireg spektra dionika u projektu te promicanje načela Zdravih gradova u zajednici.

Važno je napomenuti kako Grad Rijeka principe projekta „Zdravi grad“ Svjetske zdravstvene organizacije slijedi još od 1990. godine, jedan je od osnivača Hrvatske mreže zdravih gradova, a 1998. godine Rijeka je pristupila Europskoj mreži zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije, čiji je član sve do danas. Iz tog razloga posebno se vodilo računa da projektno razdoblje definirano Planom za zdravlje Grada Rijeke 2019. – 2024., kao i odabrani prioriteti i aktivnosti, budu usklađeni s trajanjem i ključnim temama sedme faze Europske mreže zdravih gradova koja je također započela 2019. godine.

Materijal sa 60. gradonačelnikovog kolegija vezan uz Plan za zdravlje Grada Rijeke za razdoblje od 2019. do 2024. godine