U organizaciji Udruge Slobodna država Rijeka i Muzeja grada Rijeke u Gradskoj vijećnici održan je znanstveni skup „300 godina proglašenja Rijeke slobodnom lukom“.

Vijećnik Gradskog vijeća Danko Švorinić koji je na skupu govorio u ime Gradskog vijeća kao predsjednik Odbora za obrazovanje istaknuo je kako je ovim znanstvenim skupom koji je okupio eminentne stručnjake, ali i nizom događaja u organizaciji Grada Rijeke i brojnih suradnika, obilježava tristota obljetnica proglašenja Rijeke slobodnom kraljevskom lukom. Istaknuvši kako se radi o jednom od najvažnijih datuma u riječkoj povijesti, kazao je kako smatra da bi zbog svoje važnost taj datum trebao postati dio gradskog protokola.
„Radio se o događaju nakon kojeg se jedna relativno mala sredina vremenom izdigla u jednu veliku sredinu, objektivno i značajniju od današnjeg grada, a to su naši prethodnici uspjeli napraviti ne samo koristeći naš bogomdani geostrateški i geopolitički položaj, nego i godinama gradeći jedno slobodno, multikulturalno i izrazito napredno društvo koje je privlačilo najkreativnije umove tadašnje Europe,“ kazao je Švorinić, izrazivši nadu da će ovaj skup postati tradicionalan.

Po prvi put održan znanstveni skup posvećen događaju koji je obilježio razvoj riječke luke - privilegiju kojim je Rijeka proglašena slobodnom lukom

Po prvi put održan znanstveni skup posvećen događaju koji je obilježio razvoj riječke luke – privilegiju kojim je Rijeka proglašena slobodnom lukom

Zamjenik gradonačelnika Rijeke Marko Filipović kazao je kako je tijekom cijele povijesti neraskidiva veza luke i Rijeke.
„U tih tristo godina riječka je luka bilježila svoje uspone i padove, mnoge su politike i države prošle, no ovaj ključni moment obilježio je razvoj Rijeke i promijenio njeno lice. U toj impresivnoj i turbulentnoj povijesti Rijeka je izrasla u ono što danas jest – kozmopolitska sredina, otvorenog pogleda i tolerancije prema bogatstvu različitih nacija, religija i kulture,“ kazao je zamjenik gradonačelnika Rijeke, dodajući kako nije nimalo slučajno što je za projekt Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture izabran upravo slogan „Luka različitosti“.

Prije početka samih predavanja povjesničarka Ljubinka Toševa Karpowicz, jedna od organizatorica znanstvenog skupa, predstavila je dokument iz vremena početaka slobodne luke Rijeka, koji je šira javnost danas mogla vidjeti po prvi put. Radi se o pravilniku iz 1725. godine koji se odnosi na slobodne luke Rijeku i Trst, koji regulira pravila trgovine, ali i ponašanje trgovaca i posjetitelja tih dvaju gradova koje je car Karlo VI. istog dana, 18. ožujka 1719. godine proglasio slobodnim kraljevskim lukama.
„Dokument koji je trebao služiti za reguliranje trgovine, ali i društvenog života grada, dat je pravoslavnim Grcima, koji su bili prvi došljaci u riječkoj luci. Ovaj dokument na najbolji način pokazuje duh ovog grada, u kojem je tristo godina, prelazeći iz ruke u ruku, sačuvan dokument, u kojem se na srednjoeuropski način propisuju obvezni odnosi u gospodarskom i društvenom životu,“ kazala je Toševa Karpowicz, predloživši da se povodom 2020. godine, kada će Rijeka ponijeti prestižnu titulu Europske prijestolnice kulture, ovaj dokument, koji se čuva u Srpskoj pravoslavnoj opštini, tiska i postane svojevrsni poklon za posjetitelje.

Nana Palinić predstavila je povijest izgradnje riječke Luke, Nenad Labus govorio je artefaktima preostalima u gradu iz doba cara Karla VI. i početaka slobodne luke Rijeka, a Toševa Karpowicz o argumentima zašto bi Rijeka trebala biti Porto franco (slobodno luka) koje je iznio Andrea Ossoinack, posljednji predstavnik Rijeke u parlamentu u Budimpešti.

Velid Đekić govorio je o preko 120 godina rada Petrolejske luke Rijeka, Ervin Dubrović predstavio je sve projekte kroz koje je posljednjih dvadeset godina Muzej grada Rijeke obradio temu riječke luke i s njim vezanog života u gradu, a Ivan Jeličić predavao je o konceptima slobodne luke nakon 1918. godine na riječkoj političkoj sceni.

Daina Glavočić predstavila je ronilačko izviđanje Riječke luke 1946., tijekom kojeg je njezin otac Karlo Bauman označio 26 plovila potopljenih u savezničkom bombardiranju riječke luke dvije godine ranije. Jakov Karmelić govorio je o razvoju riječke luke sa aspekta današnjice sa pogledom na budućnost.

Znanstveni skup, čija se snimka može pogledati putem youtube kanala, održao se  pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije i Centra Maurits Coppietes.