Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Dinko Tamarut kazao je kako su Pariški mirovni ugovori bili početak mirnog rješavanja ratnih sukoba i definitivnog pripojenja svih otuđenih dijelova matici domovini, budući da je razgraničenje između Jugoslavije i Italije konačno riješeno tek Osimskim sporazum iz 1975. godine.
„Danas, u vrijeme kad se prekrajaju granice, želimo naglasiti – jedino mirnim putem i velikim zalaganjem svih nas, mogu se riješiti sukobi. Jer, vojničkom pobjedom ništa nije riješeno, tek onda nastupaju diplomacija i mirovni pregovori,“ poručio je Tamarut.

Bez Pariškog mirovnog ugovora današnje granice Hrvatske i Slovenije izgledale bi drugačije

Sudionike skupa pozdravio je gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, istaknuvši kako je vrlo važno prisjećati se ovih povijesnih događaja, pogotovo u vrijeme kad neki ne žele prihvatiti povijesne činjenice i povijest žele prekrajati prema dnevno-političkim potrebama. Istaknuo je kako je Pariškim ugovorima, pod pritiskom zapadnih sila, dio Slovenaca i Hrvata ipak ostao izvan granica koje su određene, na što je tadašnja Vlada FNRJ istaknula kako je stavljena u položaj da mora potpisati Mirovni ugovor s Italijom, koji narušava elementarne nacionalne interese njezinih naroda.
„Važno je govoriti o događajima od prije 70 godina, jer bez tih događaja, bez tadašnje odlučnosti i političke mudrosti vlade FNRJ, danas bi granice Hrvatske i Slovenije izgledale drugačije,“ kazao je gradonačelnik Obersnel.

Pročelnik Ureda Županije Primorsko-goranske Goran Petrc istaknuo je kako je važno da se održava ovaj skup, jer će sa znanstvenog aspekta baciti novo svjetlo na povijesne činjenice, što je izuzetno bitno u vrijeme kad se ne želi priznati doprinos antifašista za stvaranje Hrvatske u danas poznatim granicama.

Željko Bartulović, Maja Polić i Dinko Tamarut

Govoreći o Ustavu iz 1947. i njegovom značaju za hrvatsku i riječku povijest, prof. dr. sc. Željko Bartulović istaknuo je kako mnogi ne znaju da je prvi hrvatski ustav donesen prije 70 godina.
„Ono je što važno za našu hrvatsku državnost jest da taj ustav kaže da je Hrvatska država i potvrđuje postojanje elemenata hrvatske državnosti, što znači hrvatskog teritorija, stanovništva, posebnog državljanstva i suverene hrvatske vlasti koja je svojom voljom prenijela dio državnih nadležnosti na savezne organe federacije. Prema tome, nije točno samo da ustav iz 1974. godine govori o pravu na samoodređenje, već o tome govori i ustav iz 1947. godine,“ kazao je prof. Bartulović.

Skup organiziraju Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Riječka nadbiskupija, Muzej grada Rijeke, Savez antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije, Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke, Povijesno društvo Rijeka, Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka, Državni arhiv u Rijeci, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskoga primorja i Institut za narodnostna vprašanja u Ljubljani – jedinica Rijeka.

Grad Rijeka, Savez antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije te Muzej grada Rijeke obilježili su 70 godina od potpisivanja Pariškoga mirovnog ugovora i izložbom koja je na Korzu bila postavljena početkom rujna.

Program skupa:

• Prof. dr. sc. Željko Bartulović: Ustav NRH 1947. i njegov značaj za hrvatsku i riječku povijest
• Prof. dr. sc. Nebojša Ranđelović: Grad Rijeka u ugovorima Kraljevine Italije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca
• Akademik Petar Strčić i doc. dr. sc. Maja Polić: Jadranski institut Federalne Hrvatske u Sušaku (današnji Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli) i Pariška mirovna konferencija
• Prof. dr. sc. Stipan Trogrlić: Božo Milanović i diplomatsko-politička borba za sjedinjenje Istre s maticom Hrvatskom 1945.-1947.
• Prof. dr. sc. Neda Engelsfeld: Od federacije i Ustava NRH 1947. do hrvatske države
• Doc. dr. sc. Maja Polić: Zapadna Hrvatska u korespondenciji namjesnika dr. Ante Mandića
• Doc dr. sc. Marko Medved: Crkvene prilike u Rijeci 1947. godine
• Doc. dr. sc. Andrea Roknić Bežanić: Razvoj gospodarstva u poslijeratnoj Rijeci (1945.-1947.)
• Mr. sc. Tatjana Tomaić: Analiza hrvatsko-slovenskih odnosa u Istri i pitanje granice od 1943. do 1947. godine
• Sara Mitić: Dragoljub Jovanović i ustavotvorni proces 1946. i 1947. godine
• Dr. sc. Neven Šimac: Zašto i kako europskih integracija
• Prof. dr. sc. Budislav Vukas ml.: Ugovor o miru 1947. danas