Mariju Šegota-Novak ponovno imenovana za ravnateljicu Gradske knjižnice Rijeka

Gradsko vijeće imenovalo je Mariju Šegota-Novak za ravnateljicu Gradske knjižnice Rijeka, koja je na to mjesto imenovana četvrti puta za redom. Zahvalivši se na ukazanom povjerenju, Šegota-Novak je napomenula da će se nastaviti zalagati za profesionalizam rada Gradske knjižnice i u buduće, u čemu potrebnu podršku očekuje od Gradskog vijeća, Poglavarstva Grada Rijeke i šire zajednice.

Veljko Karabaić, Ervin Dubrović i Branko Franceschi

Prijedlog javnih potreba u kulturi

Iako je najviše prigovora bilo zbog smanjenja sredstava namijenjenih programima kulture i sporta, s obrazloženjem da to ruši standarde i ne donosi ništa dobro u budućnosti, gradonačelnik Vojko Obersnel iznio je podatke koji govore u prilog tome da su posljednjih pet godina izdvajanja za programe u kulturi povećana za 80%, dok je izdavanje sredstava za kapitalne objekte u sportu s 1,4 milijuna poraslo na 57,9 milijuna kuna.

Prema mišljenju kluba vijećnika PGS-HSLS-a koje je iznio Stevan Pejnović zatiranje programa u kulturi neće donijeti dobro u bližoj budućnosti grada, zbog toga što bi alternativna scena time mogla propasti, a rad udruga mogao ugasiti, izrazivši nadu da će se pronaći dodatna sredstava za njihovo financiranje. Na to je reagirao gradonačelnik Vojko Obersnel iznijevši podatke koje, kako je istaknuo, predstavljaju pokušaj demistificiranja stava Poglavarstva prema kulturi i vođenju kulture u Gradu. Prikazom kretanja rashoda Odjela gradske uprave za kulturu ,u razdoblju 2000. do 2006., Obersnel je pokazao da su ukupni rashodi, sa samo 35,8 milijuna kuna u 2000., narasli na preko 100 milijuna kuna, koliko se za kulturu izdvojilo u 2005.
U 2006. proračun Odjela za kulturu smanjen je na 82 milijuna kuna, ali je to u usporedbi s 2000. još uvijek povećanje od 135%. Financiranje programa javnih potreba u kulturi se sa 5,3 milijuna u 2000., u 2005. povećalo na 12,9 milijuna kuna, da bi se u 2006. smanjilo na proračunski realnijih 9,6 milijuna kuna, što predstavlja 81,3% više u odnosu na situaciju iz 2000. godine. Pridodajući tim činjeničnim podacima i ostvareno povećanje dohodaka zaposlenika u kulturnim ustanovama, Obersnel je naglasio da Grad itekako stoji iza razvoja kulture kao bitnog segmenta razvoja identiteta Rijeke i budućeg razvoja u kontekstu poveznice kulture s urbanim i gradskim turizmom. Obersnel je dodao da će svakim ostvarenim viškom prihoda povećati sredstva u segmentu javnih potreba u kulturi.

Ispred kluba vijećnika HDZ-a Bojan Šober je prigovorio što se više ulaže u zgrade, a ne u programe, koji po njihovu mišljenju daju smisao, dodavši da se ne bi trebali zadovoljiti samo kupnjom npr. novog tepiha, već i ulaganjem u program koji će prostor ispuniti. Procijenivši da se to vjerojatno odnosi na planirano uređenje dotrajalog interijera HNK Ivana pl. Zajca u 2006. gradonačelnik je odgovorio da riječko Kazalište nažalost ne financira nitko drugi više nego Grad Rijeka, iako je ono nacionalno i trebalo bi većinom biti financirano iz državnog proračuna. „Bitni su i ljudi i zidovi. Između izdavanja u zgrade i programe potrebo je naći balans. Mislim da smo u tome uspjeli“, kazao je Obersnel.

Prijedlog programa javnih potreba u sportu

Sport je zadnja rupa na svirali i Rijeka stoji na margini sportskih rezultata”, komentar je koji je uputio Darko Franić ispred kluba vijećnika HDZ-a, govoreći o Prijedlogu programa javnih potreba u sportu. Po njegovim riječima, Rijeka najlošije stoji po pitanju sportskih objekata, a građani su zakidani i u sportskim manifestacijama. Bitno ne odudara stav vijećnika PGS-a, koji smatraju da će se smanjenje sredstava za programe, koje iznosi 13% u odnosu na 2005., negativno odraziti na bavljenje sportom kod mladih, dodajući da bi trebalo preispitati kriterije dodjeljivanja sredstava po sportovima, s čime se složio i Alan Šustić (HDZ).
Povećanje ulaganja u kulturu u posljednjih su pet godina pratila i povećanja sredstava za sport, što je gradonačelnik Vojko Obersnel potvrdio tabličnim prikazom na kojem je bilo vidljivo da su tekući rashodi narasli za 60%, dok su izdaci za kapitalne objekte s 1,4 skočili na 57,9 milijuna kuna. „Volim činjenice jer one govore više od svih dosad i u buduće izgovorenih riječi“, zaključio je Obersnel, dodavši da su učinjeni ogromni napori i uložena velika sredstva i u kulturi i u sport, te da će se uložiti maksimalni trud da se u buduće učini još i više.

Nakon poduže rasprave Gradsko vijeće je usvojilo Prijedloge programa javnih potreba u kulturi, Prijedlog programa javnih potreba u sportu Grada Rijeke te Prijedlog programa javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Rijeke za 2006. godinu.

U nastavku sjednice  jednoglasno su usvojeni Prijedlog plana raspodjele sredstava za komunalne prioritete na području mjesnih odbora u 2006. godini, Prijedlog programa održavanja komunalne infrastrukture te Prijedlog programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2006.

Gradsko Poglavarstvo predložilo proračun težak 837 milijuna kuna

Prijedlog Proračuna Grada Rijeke za 2006.

Pojašnjavajući stavke Proračuna za 2006. gradonačelnik Obersnel je istaknuo da je od 837 milijuna kuna koliko on iznosi, a što predstavlja povećanje od 3,1% u odnosu na prethodnu godinu, 499,5 milijuna kuna usmjereno na tekuću potrošnju, dok je 337 milijuna odnosno 40% usmjereno na kapitalne, razvojne projekte, što znači stvaranje novih vrijednosti. Ukupni primici i prihodi za 2006. godinu planirani su s povećanjem od 3,1% što je rezultat očekivanog povećanja prihoda od prodaje nefinancijske imovine za 49,9 milijuna kuna, povećanje primitka od financijske imovine i zaduživanja za 11,3 milijuna kuna. Svjesni činjenice da ćemo imati sve veće probleme od ostvarivanja prihoda od gospodarenja imovinom, jer je cjelokupno građevinsko zemljište već u funkciji, veća izdvajanja planirana su za odjele koji će omogućiti razvoj, a to su komunalni sustav i urbanizam. Ulaganje u ta dva odjela dugoročno bi trebala ostvariti povećanje prihoda. Premda se kapitalni projekti u 2006. godini planiraju dalje realizirati zaduživanjem putem gradskih obveznica, gradonačelnik je naglasio da će se odobrenje Ministarstva čekati najduže do ožujka 2006. U suprotnom, krenut će se na izdavanje korporativnih obveznica ili će se projekti financirati pomoću operativnog leasinga, što znači kroz privatno-javno partnerstvo.
Kritike na račun Prijedloga Proračuna u ime kluba vijećnika PGS-HSLS-a Nikola Ivaniš je sažeo kazavši da rast prihoda od prodaje nefinancijske imovine u 2006. predstavlja lošu karakteristiku, te da „spašavanje“ Proračuna takvim prihodima ne zaslužuje nikakvu pohvalu. Lošim smatra i uporište u očekivanju izdavanja municipalnih obveznica, a dodatne probleme vidi i u izdavanju korporativnih obveznica komunalnih poduzeća. Sličnog su stava i u HDZ-u, međutim, njihova je bojazan, kako je naveo Darko Franić, da će neizdavanjem obveznica biti zaustavljeni projekti, a HDZ proglašen krivcem. Stoga je, koliko god to možda parodijski zvuči, obećao da će svim „kanalima“ potruditi da Rijeka obveznice i dobije.

Govoreći kao koalicijski partner u korist prijedloga proračuna Ivan Farkaš je naglasio da se njime ne ide ispod dosegnute razine socijalnog standarda po kojem je Rijeka prepoznatljiva u Hrvatskoj, najavivši da su njime ujedno predviđena sredstva kojima će se u idućoj godini umirovljenicima sa najnižom mirovinom isplatiti i dodatak od 100 kuna.

HSP-ov vijećnik Ivan Kirin smatra da bi se u realizaciji proračuna, prema izračunima njegove stranke mogla postići ušteda između 15 i 20%, ukoliko bi se aktivirao model javno-privatnog partnerstva, kojeg je njegova stranka pripremila i može ponuditi Poglavarstvu .

Odgovarajući na brojne primjedbe na Proračun koje je iznijela oporba, gradonačelnik Obersnel je pojasnio da ne dvoji oko ostvarenja proračuna, ali da dijeli dvojbu Nikole Ivaniša, što se tiče davanja suglasnosti Vlade RH na gradske obveznice, o čemu ovisi realizacija nekoliko ključnih elemenata proračuna. Ukoliko ne dobijemo suglasnost, kazao je Obersnel, projekti će se realizirati na neki drugi način, što se tada neće vidjeti kao prihod Proračuna, nego samo kao rashod u vidu plaćanja kredita ili drugih troškova. Izdavanjem obveznica, smatra Obersnel, povećao bi se kreditni rejting Grada Rijeke, ali je Grad spreman ako ne bude išlo drugačije, kapitalne projekte predviđene Mandatnim smjernicama, financirati putem korporativnih obveznica komunalnih društava ili osnivanjem tvrtke koja bi izdala takve obveznice i vodila te projekte, dok bi plaćanje obveza preuzeo Grad. Obersnel je naglasio da usprkos svemu, Poglavarstvo nema namjeru povećavati prirez.
Odgovarajući na primjedbe vijećnika Darka Franića u vezi realizacije projekata izgradnje autobusnog kolodvora i Športske dvorane na Zametu, Obersnel je kazao da je Grad Rijeka samo u ovoj godini izdvojio oko 15 milijuna za kupnju zemljišta za realizaciju tih projekata, a u 2006. je predviđena kupnja zemljišta od Vlade RH za dvoranu na Zametu u iznosu 1 mil. eura, pozvavši Franića da putem svoje stranke apelira na Vladu da prepusti to zemljište Gradu bez naknade, čime bi Proračun znatno uštedio, a sredstva preusmjerila u druge projekte.

Proračun je na kraju usvojen sa 21 glasom za osam protiv i dva suzdržana, a vijećnici su prilično brzo usvojili preostale točke dnevnog reda, zadržavši se nešto duže samo na Prijedlogu raspodjele sredstava spomeničke rente, gdje je vijećnik Kirin ponukan člankom iz novina tražio pojašnjenje, da li je spomenička renta u Rijeci među najvećima u hrvatskoj i da li se troši namjenski. Odgovarajući da ne treba vjerovati svemu što pišu novine, gradonačelnik je pojasnio da je spomenička renta u Rijeci jedinstvena za sve dijelove grada i iznosi 3 kn po m², osim za područje Korza i Trsata gdje ona iznosi 5 kuna, a prikupljena se sredstva, od kojih jedan dio ide državi, troše namjenski isključivo za obnovu spomeničke baštine.