Vijećnik Marin Račić je u ime Kluba vijećnika AM-UNIJA-CENTAR-HSU-FOKUS-ALTERNATIVA postavio pitanje vezano uz upis djece u dječji vrtić Fiume, koji je trenutno u izgradnji:
„Prije nekoliko tjedana roditelje koji su djecu upisali u dječji vrtić ‘Fiume’ šokirala je vijest da im djeca neće krenuti u novi vrtić početkom nove pedagoške godine. Ne treba biti građevinski ekspert i s obzirom na stanje radova na vrijeme znati da navedeni vrtić neće biti gotov u planiranom roku. Djeca su, ako se ne varam, ‘upisana’ u svibnju i – sukladno mojih 20-ak godina prakse u arhitekturi i graditeljstvu – siguran sam da se onda jako dobro znalo da vrtić neće biti gotov na vrijeme. U medije je izašla i informacija da je raskinut ugovor sa stručnim nadzorom, a prema važećim zakonima i propisima zabranjeno je građenje bez imenovanog nadzora. Procedura javne nabave i odabira novog stručnog nadzora potrajala je oko dva mjeseca čime se još više produljio rok izvedbe. Zanima me zašto su djeca upisana u vrtić za koji se znalo da neće biti gotov na vrijeme i da li će netko za to snositi odgovornost?“

Gradonačelnica Iva Rinčić je istaknula kako je situacija koja se dogodila s vrtićem Fiume zaista neprihvatljiva.
„Podsjećam da smo ovaj problem naslijedili, budući da je upisni postupak proveden od 31. ožujka do 4. travnja. Tada su, prilikom donošenja plana upisa, očigledno bili svjesni činjenice da vrtić možda neće biti izgrađen na vrijeme, s obzirom na to da se razmatralo što sa smještajem djece koja već pohađaju dječje vrtiće u Rijeci, ali nije bilo govora o djeci koja će se tek upisati, a mislim da je negdje 20-ak novih. Došlo je do problema s izvođenjem radova te do raskida ugovora sa stručnim nadzorom, što je usporilo radove i utjecat će na njihov konačni završetak, no nadam se da ćemo, što je više moguće, skratiti taj rok, i početkom sljedeće godine upisati djecu u novi vrtić. Vjerujem da se sve to moglo spriječiti s više odgovornosti i boljeg planiranja. Ono što je u konačnici najvažnije da je za svu onu djecu koja nisu upisana, osiguran smještaj u drugim vrtićima (Zvonimir Cviić, Podmurvice, Potok, Turnić, Mlaka, Gardelin, Krnjevo), osim za djecu čiji roditelji su odlučili pričekati otvaranje vrtića Fiume“, kazala je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnik Renato Stanković (Politička platforma Možemo!) podsjetio je kako se u javnosti nedavno pojavila informacija da je jedan od najvećih europskih proizvođača oružja i najveća europska tvrtka u sektoru vojne industrije Rheinmetall preuzima Lürssenovu tvrtku za vojnu brodogradnju NVL. Izrazio je mišljenje kako je ova potencijalno opasna situacija zabrinjavajuća te zahtijeva barem ozbiljnu raspravu.
„Gradonačelnice Rinčić, i sami ste u medijima izjavili da dolazak subjekata povezanih s vojnom industrijom otvara niz pitanja sigurnosnih, pravnih, društvenih i etičkih. Molimo vas odgovor jeste li poduzeli ikakve korake u međuvremenu kako biste saznali više informacija o ovoj situaciji te jeste li o ovoj temi komunicirali s ključnim dionicima na lokalnoj i državnoj razini, poput ravnatelja Lučke uprave na čijem teritoriju se nalaze sve te lokacije, Vlade RH ili drugima“, upitao je Stanković.

Gradonačelnica Rinčić naglasila je kako je nakon informacija koje su izašle u javnost o potencijalnoj akviziciji tvrtke Rheinmetall Grad Rijeka zatražio je očitovanje predstavnika Lürssen grupe u Hrvatskoj.
„U njihovom očitovanju potvrđeno je da se poslovanje poslovanje tvrtki Lürssen grupe u Hrvatskoj nastavlja bez promjena, dakle fokusirano je i dalje na projektiranje i gradnju megajahti, kroz Lürssen Design Center Kvarner te na inovacije u području alternativnih pogona, s naglaskom na razvoj koncepata pametnih marina, kroz Maritime Center of Excellence. Bilo kakav potencijalni ulazak i promjena vezana uz vojnu industriju neće ovisiti samo o nama, no želimo biti aktivni sugovornici tih razgovora i biti spremni na ozbiljno promišljanje takve situacije. Svjesni smo globalnih okolnosti, kao i gospodarskih kretanja, no takve teme zahtijevaju naš još veći angažman u kojem ćemo biti prisutni i uključivati se u komunikaciju i s nadležnim tijelima i odgovarajućim institucijama, kako na lokalnoj tako i na višoj razini“, poručila je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnik Josip Ostrogović (Klub vijećnika HDZ-a) je uputio pitanje vezano uz podzakup poslovnih prostora u Centru Zamet, kojima upravlja Rijeka sport, zakupnik je tvrtka Almis, a podzakupnik je do sada bila drogerijska tvrtka. Pozivajući se na medijske natpise s početka rujna, u kojima stoji kako drogerija izlazi iz zakupa prostora, a tvrtka ostaje zakupnik te će Rijeka sport raspisati novi natječaj za zakup, vijećnik Ostrogović je uputio pitanje što Grad Rijeka planira poduzeti u konkretnom slučaju, ali i u drugim slučajevima koji uključuju podzakup na štetu građana Rijeke.

Gradonačelnica Rinčić naglasila je kako je nova vlast saznala za situaciju iz medija te zatražila uvid u evidencije ugovora.
„Uvidom u službene evidencije i razgovorima s Rijeka sportom, postalo je razvidno da je u tom slučaju g. Pavičić zarađivao na gradskoj imovini. Zakupnik Almis je godišnje plaćao Rijeka sportu zakup prostora nešto više od 33 tisuće eura, a podzakup su naplaćivali godišnje nešto više od 63 tisuće eura. I tako je to išlo 15 godina. Naravno da je time učinjena šteta Gradu, prema nekim procjenama preko 400 tisuća eura. Želim vas obavijestiti da je zakupnik nakon objave članka, u kojem je izjavio da i dalje ostaje zakupnik, i da traži novog podzakupnika, ali i nakon što sam zatražila navedene ugovore, odustao od zakupa tog prostora, što je isto dosta znakovito. Također smo tražili ugovore koje je Pavičićeva tvrtka imala s DM-om, no još uvijek ih nismo dobili – mislim da je to i ugovorna obaveza i mislim da je time zakupnik jasno odaslao poruku što misli o Gradu“, kazala je gradonačelnica Rinčić, dodajući:

„Nadzorni odbor i Uprava Rijeka sporta dobit će nalog da pokušaju mirnim putem naplatiti pretrpljenu štetu, a ukoliko se to ne postigne, štetu ćemo pokušati naplatiti u kaznenom postupku s imovinsko-pravnim zahtjevom. Također se ozbiljno razmatra sljedeći korak, a to je ukidanje prava građenja Rijeka sportu, odnosno da Grad Rijeka preuzme izravno upravljanje poslovnim prostorom. Provjerit će se postojanje nekih drugih ugovora i u drugim gradskim tvrtkama. Konačno, ono što bi dugoročno rješavalo cijelu tu problematiku, a što je nastavak našeg rada iz proteklog mandata, jest upućivanje Gradsku vijeću prijedloga Odluke o zakupu poslovnih prostora, čime bi se u budućnosti svakako onemogućilo takvo bogaćenje na gradskim poslovnim prostorima“, kazala je Rinčić.

Vijećnik Goran Palčevski (Klub SDP) postavio je pitanje vezano uz kvartovske garaže, istaknuvši kako je u predizbornom programu najavljena izgradnja niza kvartovskih garaža, od kojih dvije u prvoj godini mandata. Vijećnika Palčevskog zanimalo je koje su mikrolokacije tih deset garaža, koje su prve dvije i na koji će se način financirati?
„Obećali smo izgradnju pet kvartovskih garaža, a da bismo to napravili na odgovarajući način, prvo smo pristupili analizi potreba. Nakon razgovora s nadležnim pročelnicima i društvima shvatili smo da nemamo informaciju gdje i koliko parkirnih mjesta nedostaje i gdje su stvarne potrebe. Dapače, ono što je dolazilo do nas su neka rješenja koja po nama nisu optimalna za potrebe koje u Rijeci definitivno postoje. Uskoro ćemo izaći s planom, a nalazimo se i s građanskom inicijativom koja je prethodno imala prosvjed. Vjerujem da će to biti neke lokacije koje su u žiži interesa, poput Campetta, Kozale ili Rastočina, ali kada budemo imali konačnu informaciju komunicirat ćemo je i s gradskim vijećnicima i s javnošću“, kazala je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnicu Teu Mičić Badruina (Klub vijećnika PGS-IDS-RI) zanimao je status prostora Adamićevog gata, Gata Karoline Riječke i Rive:
„Naime, znamo da je taj prostor pod ingerencijom Lučke uprave i da je kroz DPU taj prostor predviđen za pješačku zonu, znamo da bi Grad Rijeka i Lučka uprava u suradnji trebali izmijeniti prostorno-plansku dokumentaciju, no isto tako znamo da taj prostor, kad se na njemu ne održavaju određene manifestacije, zjapi prazan, neuređen, zapravo sklon propadanju. U prvoj fazi smo imali izmicanje auta s rive, a sada u drugoj fazi nemamo ni parkinga a ni sadržaja. Zanima me konkretno koja je vaša vizija razvoja tog prostora i kratkoročni planovi, s obzirom na to da uskoro ističe koncesija za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Imate li saznanja, hoće li se ta koncesija produljiti te hoće li se izdavati i nova koncesija za Advent na tom prostoru?“

Gradonačelnica Rinčić naglasila je kako je Adamićev gat prostor pod upravljanjem Lučke uprave Rijeka, koja je nadležna i za odluke o postavljanju objekata, organizaciji manifestacija, dodjeli koncesija i sl.
„Grad Rijeka nije nadležan za izdavanje koncesija niti za planiranje sadržaja na Gatu, što smatram apsurdnim, ali može dati mišljenje i vjerujem da bi se trebao aktivnije uključiti u planiranje samih sadržaja i više komunicirati s Lučkom upravom. Što se tiče daljnje koncesije postojećeg koncesionara, ne znam kako će se to dalje razvijati, ali više ćemo se uključiti u komunikaciju s Lučkom upravu, prije svega kroz Upravno vijeće, u koji još uvijek nismo imenovali predstavnika Grada Rijeke. Naša je namjera da javni prostori, uključujući Adamićev gat, budu funkcionalni, sigurni i privlačni za sve, te da manifestacije koje se ondje održavaju i koje su dobrodošle, ne narušavaju kvalitetu života sugrađana. Nastojat ćemo i dalje, kroz razgovore s organizatorima, Lučkom upravom i ostalim relevantnim partnerima, pronaći rješenja koja omogućuju korištenje prostora koje će biti dostupnije i sadržajnije za građane“, poručila je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnik Stefan Mataija Mafrici (Klub nezavisnih vijećnika) podsjetio je kako je 10. rujna Rijeku je pogodila elementarna nepogoda te upitao koliko je gradska vlast zadovoljna rješavanjem posljedica odrona uzrokovanih jakim kišama te koji su koraci poduzeti za normalizaciju cijelog prometovanja u Rijeci.

Zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda izrazio je nezadovoljstvom pripremom za najavljene oborine te su zatraženi izvještaji stručnih službi o poduzetim pripremama.
„Već drugi dan smo imali sastanke na temu organiziranja Kriznog stožera, a već u sljedećem tjednu poduzeli niz aktivnosti. Jednu od najvažnijih aktivnosti proveo je Rijeka plus na čelu s direktorom Vladom Mezakom. Rijeka plus je napravio interaktivnu kartu koju ćemo uskoro prezentirati i na koju su upisani svi glavni i sporedni koridori urbane poplave, kao i kritična plavna mjesta“, kazao je zamjenik Vivoda, istaknuvši i kako su, na zahtjev gradske vlasti, mjesni odbori poslali niz kritičnih točaka koje su zamijećene na terenu, što je također uneseno u interaktivnu kartu.

Također, održan je sastanak sa svim relevantnim dionicima, od predstavnika vatrogasaca, Građevinskog fakulteta, civilne zaštite do predstavnika DHMZ-a, Hrvatskih voda i Hrvatskih cesta, s kojima se razgovaralo o formiranju Operativnog tima za krizne situacije. Na početku, rad Operativnog tima bit će ograničen na problem urbanih poplava te će se izraditi i prometni elaborati kao podloga za eventualna preventivna zatvaranja prometnica na kritičnim lokacijama u slučaju upućivanja obavijesti o crvenom alarmu od strane DHMZ-a. Kroz mjesec dana trebali bi biti poznati prvi nacrte budućeg Operativnog tima.
„Do tada smo formirali manji tim koji bi trebao prevenirati urbane poplave, gdje bi djelatnici KD ViK-a, Čistoće i Rijeka plusa u koordinaciji s Gradom Rijekom preventivno krenuli u čišćenje slivnika i šahti te bili pripravni za eventualno zatvaranje određenih prometnica“, kazao je zamjenik Vivoda.

Vijećnik Zdravko Ivanković (Lista za Rijeku) postavio je pitanje vezano uz Pallazzo Modello.
„Osim što zgrada ima povijesnu i estetsku vrijednost, postoje barem dva prijepora vezana uz nju. Prvo, onaj prostor koji je koristila Gradska knjižnica prazan već tri godine i svakom razumnom je nejasno kako više od tisuću dana nije iznjedreno neko racionalno rješenje za ovaj reprezentativni prostor. Isto tako, na drugom katu imamo prostor Zajednice Talijana, koja taj prostor koristi 79 godina, koja je pokazala interes za otkup. Mišljenja smo da u interesu i tradicionalnih i ekonomskih vrijednosti grada jedna organizacija koja reprezentira autohtonu manjinu u gradu, koja toliki niz godina koristi neki prostor i želi ga otkupiti, daje garancije da će ga urediti kako spada, zaslužuje barem pravo prvenstva u rješenjima“, kazao je vijećnik Ivanković.

Gradonačelnica Rinčić složila se kako se radi o zgradi koji zaslužuje pažnju, no upravo zbog toga što se radi o povijesno ali i danas važnim prostorom za grad, ne smiju se donijeti brzoplete odluke bez prave analize.
„Po mojim saznanjima, do sada do nas nije došao pisani iskaz interesa od strane potencijalnog kupca. Postoje neki interesi za korištenje tog prostora, neovisno o Zajednici Talijana, a ono što svakako mogu reći, to neće biti brzopleta odluka i svakako ćemo promišljati o tome da ostane javnog sadržaja u vlasništvu grada. Radi se o palači koja se nalazi na zanimljivom položaju, budući da se promišlja da Ulica Matije Gupca postane pješačka zona pa bi to dodatno utjecalo na cijeli taj prostor“, kazala je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnik Andro Amančić (Fokus) upitao je koje su posljednje informacije o projektu Porto Baroš, a u prvom redu ga je zanimalo najavio vrijeme početka radova na uređenju nautičke marine.

„Neke smo sastanke s investitorom obavili, obišli skladišta koja se nalaze na lokaciji, a za idući je tjedan najavljena prezentacija projekta. Također, u kontekstu same Marine i stanja projekta, koncem kolovoza 2024. godine, građevinska dozvola za Etapu 1. koja uključuje morski dio i zgradu na Ružićevom gatu postala je pravomoćna. U listopadu 2024. godine, programsko rješenje Etape 2. koje obuhvaća uređenje skladišta 40 te izgradnju novog skladišta 41. dobilo je suglasnost Konzervatorskog odjela u Rijeci te je skladište srušeno. U srpnju 2025., započelo je čišćenje morskog dna Porto Baroša u sklopu kojeg je izvučeno s dna oko 170 m3 otpada. Čeka se suglasnost vlasnika kako bi temeljem važeće građevinske dozvole započeli s procedurom odabira izvođača te početku samih radova. O početku radova ovisi i sam završetak te stavljanje marine u funkciju. Trajanje radova planirano je u periodu oko 18 do 24 mjeseci. Prema informacijama s kojima raspolažemo, s radovima bi se moglo započeti u prvom kvartalu 2026. godine“, informirala je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnik Sanjin Matijević (Alternativa) istaknuo je kako je poznata je činjenica da Grad Rijeka provodi projekt “Teatrino – revitalizacija kulturnog dobra u svrhu stvaranja modernog centra umjetnosti”, koji je uvršten i u Strategiju riječke aglomeracije kako bi se za isti osigurala nepovratna EU sredstva.
„Projekt se provodi s ciljem revitalizacije trenutno derutnog objekta u art kvartu Benčić koji bi bio dodatni prostor za razvoj kulturnih aktivnosti u Gradu Rijeci. Krajem protekle godine izrađen i idejni projekt obnove Teatrina koji je bio preduvjet za ishodovanje potrebnih mišljenja nadležnih tijela kako bi se postupak projektiranja za izradu građevinske dozvole mogao nastaviti. Prije dva mjeseca, u javnosti se pojavila informacija s tiskovne konferencije gradonačelnice i njenih zamjenika da se projekt suočava s problemima radi konzervatorskih uvjeta koji znatno povećavaju troškove. O kojim se točno problemima radi i o koliko znatnom povećanju troškova je riječ?“, upitao je vijećnik Matijević.

Zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda naglasio je kako je Projekt Teatrino bio predviđen  za prijavu na otvoreni poziv „ITU – Obnova brownfield lokacije na području Urbane aglomeracije Rijeka“ nadležnog ministarstva, a prema sklopljenom  Sporazumu o provedbi integriranih teritorijalnih ulaganja i  potpisnika Odsjeka za provedbu integriranih teritorijalnih ulaganja Grada Rijeke u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. Očekivano raspisivanje poziva bilo je u veljači 2026. godine, s intenzitetom potpore 85 % te predviđenim bespovratnim sredstvima u iznosu od 1.130.500,00 eura.

U tu svrhu, prethodno su odrađene pripremne radnje: u studenom 2024. izrađena je snimka postojećeg stanja, a zatim i idejni projekt koncem 2024, usklađen s Konzervatorskim odjelom. Prema njihovim zahtjevima izrađeni su i dodatni elaborati, u ožujku 2025. je dovršena ocjena postojećeg stanja građevinske konstrukcije, dok je 25. lipnja 2025. izrađen konzervatorski elaborat zgrade.

„Međutim, u ožujku 2025., Konzervatorski odjel izdao je posebne uvjete za obnovu zgrade Teatrina. Uz obnovu samog objekta, uvjetovalo se i obuhvaćanje svođenog kanala ispod zgrade te izrada Projekta sanacije potoka – tehničkog rješenja otklanjanja plavljenja i regulacije Potoka i Škurinjskog potoka. Ti zahtjevi, kako je navedeno u posebnim uvjetima, nisu nužni samo radi buduće funkcionalnosti Teatrina, već i zbog zaštite cjelokupnog kompleksa Benčić, čime bi se znatno povećali troškovi projekta, ali i prolongirali rokovi dovršetka, što bi svakako dovelo u pitanje i daljnju penalizaciju po pitanju izvršenja. S obzirom na to da se moraju odraditi određene radnje, pitanje da li bi se uopće stigli prijaviti na taj otvoreni poziv u veljači 2026. godine.

Iz tog razloga, počeli smo razmišljati o realokaciji sredstava u druge projekte, u okviru ITU mehanizma. Bez obzira na navedeno, početkom rujna potpisan je ugovor za izradu idejnog rješenja sanacije potoka, s rokom izvršenja 2. listopada 2025., kako bismo dobili okvirne financijske troškove pojedinih opcija za realizaciju ovog projekta u budućnosti, a istovremeno se provodi priprema za objavu javne nabave za izvođenje hitnih mjera zaštite zgrade Teatrina.

Na koncu je, na sjednici Koordinacijskog vijeća održanoj 16. rujna 2025. donesena odluka o realokaciji sredstava projekta u druge namjene, odnosno sredstva će se realocirati u već postojeći projekt na izgradnju Baze 2, Autotroleja u Ulici Milutina Barača, pa će se u ovoj fazi provesti isključivo hitne mjere zaštite kulturnog dobra. To ne znači da smo odustali od samog projekta, već ćemo sredstva za projekt tražiti kroz druge financijske mogućnosti“, pojasnio je zamjenik Vivoda.

Vijećnik Matijević apelirao je na Konzervatorski odjel u Rijeci da proba iznaći – u okviru pravila struke – neko kompromisno rješenje koje ne bi ugrozilo provedbu projekta Teatrina.

Vijećnica Anet Trope Ćavar (Akcija mladih) upitala je koja je trenutna faza u realizaciji projekta ExportDrva?

„U javnosti su se pojavile bojazni što će biti s projektom EXportDrva, s obzirom da je došlo do upita hoće li se zbog ulaska u sustav državne potpore doći do situacije da se projekt neće sufinancirati iz EU fondova s cjelokupnim planiranim iznosom, odnosno 11 milijuna eura predviđenih za alokaciju kroz ITU mehanizam. Kroz dva i pol mjeseca odradili smo niz radnji, zajedno s direktorom Rijeka sporta i stručnim službama Grada, da bi izbjegli takvu mogućnost i moram reći da sam prilično siguran da smo došli do faze da ćemo sigurno povući svih 11 milijuna eura. Što se tiče informacije o tome u kojoj smo sad fazi projekta – koncesija je konzumirana te je s 22. rujnom Rijeka sport je u posjedu objekta. Što se tiče planova, priprema se objava natječaja za izradu glavnog projekta te se očekuje početak radova između drugog i trećeg kvartala 2026. godine“, kazao je zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda.

Vijećnika Igora Vlajnića (Centar) zanimalo je u kojoj je fazi izrada Kulturne strategije Grada Rijeke, koja je naručena još u prošlom mandatu.

Gradonačelnica Rinčić podsjetila je kako je prije dvije godine donesena odluka Grada Rijeke o donošenju Strategije kulturnog razvoja Grada Rijeke. Institut za razvoj i međunarodne odnose je 20. lipnja ove godine isporučio dva dokumenta – Program razvoja kulture Grada Rijeke 2025.-2029. te Analizu stanja Grada Rijeke za Program razvoja kulture Grada Rijeke 2025.-2029. Odsjek za kulturu je pregledao Analizu stanja te je vraćena na doradu, nakon čega je konačna verzija predana 21. srpnja. Potrebno je oba dokumenta poslati na uvid Radnoj skupini za razvoj kulture Grada Rijeke koju je imenovao gradonačelnik 30.4.2024., a čija predsjednica je pročelnica odjela za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade, Erceg, a članovi Plamena Šarlija, Maša Magzan, Dubravka Vrgoč, Lilian Stošić, Davor Mišković, Nebojša Zelič i Niko Cvjetković, na očitovanje.
„Sad smo započeli s pripremom za proračun za 2026. godinu s ciljem da se ciljevi, mjere i aktivnosti Strategije povežu s Proračunom Grada Rijeke“, kazala je gradonačelnica Rinčić.

Marinko Koljanin, nezavisni vijećnik na listi MOST-a, postavio je pitanje o mogućnosti stavljanja u funkciju godinama praznog prostora bivše rafinerije na Mlaci.

„Slažem se da je radi o prevrijednoj lokaciji, koja se u predizbornim kampanjama vrlo često spominje, a onda sve ostane na tome. Stoga smo održavali sastanak sa članovima Uprave INA-e, na kojem smo naglasili važnost tog dijela grada za razvoj cijele Rijeke i njegov ekološki utjecaj te smo se dotakli teme mogućeg korištenja dijela zemljišta bivše rafinerije na Mlaci, u kontekstu potrebe za preseljenjem garaže Autotroleja sa sadašnje lokacije na Školjiću.

Potencijal lokacije je neizmjeran, ne samo zbog mogućeg preseljenja garaže Autotroleja, nego uopće vraćanja dijela prostora na korištenje gradu Rijeci. Razlog više zbog koje bi trebali imati razloga za optimizam – naišli smo na pozitivan stav, i razgovori se s predstavnicima INA-e sutra nastavljaju, te mislim da možemo reći da se mičemo s mrtve točke. Da će biti lako, neće, ali to bi bilo izuzetno važno, kako zbog stavljanja u funkciju prostora bivše rafinerije, već i zbog mogućnosti koje se otvaraju preseljenjem Autotrolejeve garaže sa Školjića i uređenju novog kvarta u samom centru grada“, kazala je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnik Robert Salečić (Unija Kvarnera) postavio je pitanje o organizaciji sajamskih aktivnosti na Korzu, podsjećajući kako je slično pitanje postavio u prošlom sazivu Vijeća, na sjednici u travnju 2024. godine.
„Tom prilikom napomenuo sam da nisam protiv takvih oblika sajamske ponude, nego sam protiv lokacije samoga Korza jer smatram da sporedne ulice uz samo Korzo (npr. Trg 111. brigade HV-a, Trg Riječke rezolucije, Koblerov Trg, Trg 128. brigade, …) zadovoljavaju sve potrebe da bi se takva sajamska prodaja izložila. Sad me zanima planira li se u dogledno vrijeme takva ponuda maknuti sa samoga Korza, budući da smo prije par tjedana imali sajam ‘100% zagorsko’ na samome Korzu, a protiv kojeg, ponavljam, nemam ništa, nego sam samo protiv lokacije na samome Korzu, osim za organizaciju Adventa“, upitao je vijećnik Salečić.

Gradonačelnica Rinčić istaknula je kako je gradska vlast želi pronaći ravnotežu između onoga što je privlačno građanima i onoga što je prihvatljivo organizatorima.
„Želimo da Korzo bude prostor u kojem se njeguje kvaliteta gradskog života – mjesto susreta, šetnje i identiteta Rijeke. Zato smo već u razgovorima s organizatorima, najavili mogućnost eventualnog izmještanja i traži se neka druga odgovarajuća lokacija koja bi se onda primijenila na sve manifestacije. Tako smo dobili ponude nekih organizatora za sajmove pa smo im ponudili lokacije ispred hotela Continental, čime smo osigurali i kontinuitet manifestacija i očuvali ravnotežu života u gradskom središtu. Vjerujem da ćemo u tom smjeru nastaviti i dalje, kako bi se našla neka druga lokacija u centru grada – da nije baš na Korzu, a da je opet blizu i dostupna građanima“, poručila je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnik Marino Mataija (Unija Kvarnera) podsjetio je kako je Vijeće Mjesnoga odbora Vojak u više navrata ukazivalo na opasnu prometnu situaciju u južnom dijelu Prilaza Vladimira Gortana:
„Nažalost, na tom istom mjestu imali smo više prometnih nesreća, od čega nažalost i jednu prometnu nezgodu sa smrtnim ishodom. S obzirom na to da je VMO Vojak prvi puta još 2023. godine tražio od Grada Rijeke i nadležnih službi prijedlog za rješavanje prometne situacije u Prilazu Vladimira Gortana, a nikada nismo dobili nikakav odgovor niti rješenje, moje je pitanje možemo li tu naći prometno i sigurno rješenje kako više ne bi imali prometnih nesreća i stradalih?“

„Svjesna sam rizika te lokacije, pogotovo što tamo prolaze školarci i brojni građani te je nužno provesti mjere kako bi se povećala sigurnost prometa. Iz tog je razloga Rijeka plus i predložio nadležnom Mjesnom odboru da uvrsti u komunalne Prioritete za 2026. godinu prijedlog uređenja pješačkog koridora, čime bi se utjecalo na povećanje sigurnosti pješaka u ogranku Marohnićeve ulice prema kućnom broju 7 postavom fleksibilnih stupića te obilježavanjem uzdužne razdjelne crte i oznaka pješaka na cesti, uz izvedbu horizontalne oznake ‘Djeca na cesti’ od trajnog materijala na kolniku“, kazala je gradonačelnica Rinčić.

Ukoliko Vijeće nadležnog mjesnog odbora prihvati prijedlog za uvrštenje u prioritete i nakon što Gradsko vijeće grada Rijeke donese Plan raspodjele sredstava za komunalne prioritete na području mjesnih odbora u 2026. godini, na prometni elaborat povećanja sigurnosti prometa, potrebno je ishoditi suglasnosti nadležnih tijela, odnosno MUP-a te će, nakon potrebnih suglasnosti, TD Rijeka Plus izvesti radove na povećanju sigurnosti na ovoj lokaciji.

Vijećnica Višnja Jelenčić (HSU) upitala je o osnivanju Zavoda za prostorno uređenje, koje se često spominjalo u predizbornoj kampanji.
„Svi smo svjedoci da se proteklih godina, a to još uvijek traje, radilo bez jasnih vizija prostora, odnosno kako bi naš grad trebao izgledati, a sa štetnim posljedicama za okoliš, a o problemima s prometom ne treba ni govoriti. Kao predsjednica VMO Kantrida mogu svjedočiti o stanju na području mojeg MO, gdje sve više ima betona i stakla, a sve manje zelenila i uvjeta za humano stanovanje. Ukratko, postavila bih pitanje kad možemo očekivati osnivanje Zavoda i krenuti u jedno promišljeno planiranje izgradnje i spriječiti daljnje devastiranje prostora u našem gradu?“, upitala je vijećnica Jelenčić.

Gradonačelnica Rinčić kazala je kako je osnivanje Zavoda za prostorno uređenje  je bila jedna od važnijih tema u predizbornom programu i od nje se neće odustati, no potrebno ju je kvalitetno pripremiti.
„Smatram da način na koji će se u budućnosti promišljati prostor nije samo tehničko pitanje, već i pitanje vizije razvoja grada i kvalitete života svih građana. Održali smo već par sastanaka s kolegama urbanistima i arhitektima te nadležnim odjelom, koji je dobio zadatak pripreme elaborata i akta o osnivanju. Naš je plan da s time krenemo već u studenom, odnosno da se na Gradsko vijeće upute spomenuti akti te da se i u proračunu predvide sredstva za rad nove gradske ustanove. Prema sadašnjem planu, Zavod bi trebao početi s radom u ožujku 2026. godine, naravno ako se u roku provedu sve planirane aktivnosti“, kazala je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnica Ivana Prica Matijaš (SDP) podsjetila je kako je u predizbornom programu vladajućih obećana izgradnja dva doma za starije i nemoćne te da se do kraja mandata planira početak projekata.
“Zanima me kada će se krenuti s tim projektima, odakle ćete alocirati sredstva i gdje će se graditi“, upitala je vijećnica Prica Matijaš.

„Svjesni smo činjenice – koje smo bili svjesni i kad smo najavljivali te projekte – da je riječ o projektima koje treba predvidjeti u suradnji sa Županijom, te naravno uzeti u obzir prostorno-plansku dokumentaciju, i upravo na tu temu radimo analizu s nadležnim odjelom. Ne mogu vam reći nešto više o rokovima, no svakako ćemo nastojati ispuniti svoje predizborno obećanje“, poručila je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnica Ana Trošelj (PGS) uputila je pitanje koje se odnosi na poslovanje KD Čistoće:
„Gradsko vijeće je u proteklom sazivu, u listopadu 2023. godine, donijelo zaključak, i to upravo na vaš prijedlog, vezano za detaljnu analizu prihoda i rashoda KD Čistoća i analizu o potrebi povećanja cijene javne usluge. Tim zaključkom predloženo je tadašnjem gradonačelniku, ali Gradonačelniku kao instituciji, da se sve te analize u što skorijem roku dostave članovima Gradskog vijeća. Zanima me, s obzirom na to da ste u javnosti puno komunicirali da se rade detaljne analize, a uskoro će četiri mjeseca od kada ste poslali gradonačelnica, hoće li i kada ovo Gradsko vijeće na uvid dobiti analize i hoćete li jasno vijećnicima i građanima reći hoće li tog poskupljenja biti i kada“.

Zamjenik gradonačelnice Vivoda istaknuo je kako je aktualna gradska vlast tražila još detaljnije analize od toga što piše u tom zaključku Gradskog vijeća, s kojima će Gradsko vijeće biti upoznato do kraja godine.
„Pokažu li te analize da je potrebno povećanje, onda ćete zajedno s analizama dobiti i prijedlog povećanja cijene Čistoće“, kazao je zamjenik Vivoda.

Vijećnica Petra Mandić (MOST) upitala je o izgradnji pristupnih stepenica i trga u blizini crkve i prostorija Caritasa na Škurinju. Radi se o zgradama izgrađenim prije 20 godina, dok je izgradnja pristupnih stepenica i trga u blizini crkve i prostorija Caritasa bila obveza Grada.
„Zanima me kako će se rješavati takve situacije, a vjerujem da Škurinje nisu jedino naselje gdje neki projekti čekaju dvadeset godina da se realiziraju i omogući normalan, dostojan život građana, na koji će se način evaluirati hitnosti i kada se može očekivati rješavanje tih starih projekata“, upitala je vijećnica Mandić.

Gradonačelnica Rinčić obećala je odgovor pisanim putem.

Vijećnik Srđan Srdoč (IDS) je aktualni sat iskoristio kako bi kao predsjednik MO Zamet pokrenuo inicijativu uređenja tržnice Zamet, koju je opisao kao derutnu i išaranu grafitima.
„Zamolio bih izradu plana hitne sanacije tržnice i da nam ga predstavite u MO. Vijeće Mjesnog odbora je 15. rujna službeno reagirao prema gradskim službama s problemom grafita na placi i nedoličnim ponašanjem mladeži i devastacijom gradske imovine. Odgovor je bio štur i neadekvatan, pa bi MO molio da se tržnica zatvara i postavi video nadzor, a u cilju zaštite gradske imovine. S obzirom na to da se danas obilježava Dan sjedinjenja Rijeke, Istre, Zadra i otoka s maticom Hrvatskom, ovdje tražim da se hitno uklone svi neonacistčki grafiti s tržnice Zamet, SRC Zamet, a naravno i sa svih ostalih gradskih površina, a da se to radi redovito i temeljito.”

Gradonačelnica Rinčić istaknula je kako do nje nisu stigle informacije vezane uz tržnicu.
„I sami ste istaknuli da je tržnica oronula, nažalost mnogo je takvih lokacija u gradu Rijeci, što je posljedica dosadašnje nebrige. Ne otklanjam odgovornost, ali molim za strpljenje. Što se tiče inicijative MO, ne znam je li išlo prema Odjelu ili Rijeka plusu, ali hvala vam na konstruktivnom prijedlogu da izradimo plan pa da vam ga iznesemo“, kazala je Rinčić, naglasivši kako su na drugim lokacijama, za koje je bilo poznato, već izdani nalozi za hitno uklanjanje neprimjerenih grafita, pa će to, dodala je, biti učinjeno i za prostor tržnice Zamet.

Vijećnik Nebojša Zelič (Politička platforma Možemo!) podsjetio je kako Rijeka od uvodi, prva u Hrvatskoj, zdravstveni odgoj u svoje osnovne škole, a jedna tematska cjelina programa odnosi se i na spolno i reproduktivno zdravlje.
„Budući da znamo da se partner koalicije na vlasti, Most, tome izrazito žestoko protivi, u svim sredinama u kojima se zdravstveni odgoj uvodi, a pogotovo se protivi tom modulu zdravstvenog odgoja, molio bih da nam date jasnu garanciju, odnosno odgovor na pitanje: hoćete li politički čvrsto i vrlo jasno stajati iza upravo ovakvog modula zdravstvenog odgoja, upravo s takvom tematskom cjelinom i sljedećim godinama, neovisno o protivljenjima vašeg partnera“, upitao je Zelič.

Gradonačelnica Rinčić je naglasila kako objektivne različitosti ne moraju nužno biti i nepremostive.
„To što sam bila u Hodu za slobodu, ne znači da ne mogu uvažiti i drugačije stavove, odnosno jasno mi je da se nećemo oko svega usuglasiti. Suradnja koja se događa nije nužno suradnja na ideološkim pitanjima, nego na komunalnim pitanjima i projektima. U Rijeci živi 109 tisuća stanovnika, koji različito razmišljaju, različito vide određene stvari i da treba percipirati različitost gledišta, konkretno na ovu temu, ali i na neke druge“, poručila je gradonačelnica Rinčić.

Vijećnica Hana Paleka (Politička platforma Možemo!) zamolila je za dopunu odgovora na svoje vijećničko pitanje, postavljeno pisanim putem.

„Stavila bih naglasak na komunikacijski aspekt situacije s Dječjim vrtićem Fiume. Dobila sam detaljni odgovor na vijećničko pitanje u vezi vrtića Fiume, ali nisam dobila odgovor na jedan dio pitanja – odnosno kada je točno nadležni gradski odjel saznao da taj objekt neće biti otvoren u rujnu2025. godine. U odgovoru, ali i iz medija smo vidjeli da se navodi da je došlo do neispunjenja obveza, raskinut je ugovor sa stručnim nadzorom i radovi su u tom momentu stajali, ali izostaje taj podatak kada je gradska uprava doznala da će doći do kašnjenja i tko je donio odluku kada i na koji način će roditelji biti obaviješteni o situaciji, tko je odgovoran za odluku da se roditelji obavijeste tek u kolovozu, točnije od 18.8. nadalje, pred sam početak pedagoške godine, i to nakon što su se roditelji obraćali odjelu i medijima nekoliko puta. Time je izostala pravovremena komunikacija s roditeljima, stavljeni su pred gotov čin. Ova kašnjenja u izvođenju radova jesu naša realnost, i taj dio razumijem i možemo ga u ovom slučaju staviti po strani, ali mislim da je u ovom slučaju komunikacijski aspekt zakazao. Zakašnjele i netransparentne komunikacije na ovaj su način neprihvatljive i bilo bi ih dobro mijenjati u budućim situacijama“, poručila je vijećnica Paleka.

Gradonačelnica Rinčić se složila s vijećnicom Palekom da je potrebno unaprijediti komunikaciju te dodala kako ovaj događaj ukazuje na nužnost promjena u sustavu.

Vijećnik Leonardo Matković (Lista nezavisnih vijećnika) upitao je o tome razmišlja li nova gradska vlast o dokidanje poreznih neravnoteža, ocijenivši to kao jedan od razloga stvarnog i fiktivnog iseljavanja stanovništva s područja grada.
„Grad Rijeka se suočava s ozbiljnom i dugotrajnom nepravdom u poreznoj politici i građani grada Rijeke defacto iz vlastitog džepa, a kroz porezna davanja, financiraju stanovnike okolnih jedinica lokalne samouprave, koji intenzivno koriste ključnu gradsku infrastrukturu i usluge, a bez adekvatnog doprinosa riječkom proračunu. Do kada će Grad Rijeka pogodovati stanovnicima riječkog prstena na uštrb građana grada Rijeke“, upitao je vijećnik Matković.

Zamjenik gradonačelnice Aleksandar-Saša Milaković istaknuo je kako se trenutno provodi dubinske analize trenutnog i budućeg financijskog stanja grada.
„Angažirali smo jedan tim ekonomskih stručnjaka, koji analiziraju izvršenje proračuna u proteklim godinama, razloge zbog kojih je došlo do određenih dizbalansa – svjesni smo da je porez na dohodak viši nego u okolnim jedinicama lokane samouprave. Rezultati te analize koja će biti gotova relativno uskoro će biti predstavljeni i na osnovu njih ćemo donijeti neke korake“, kazao je zamjenik gradonačelnice Milaković, istaknuvši kako je gradska vlasti zbog zakonskih rješenja ograničena u postupanju, no neke alate ima, npr. izmjene stope poreza na dohodak ili pak uvođenje kartice za građane Rijeke.

Predsjednik Gradskog vijeća Robert Kurelić (Akcija mladih) istaknuo je kako je Teatro Fenice je kulturno dobro nulte kategorije koje desetljećima propada te podsjetio da zakon predviđa imenovanje privremenog skrbnika, koji se imenuje i na račun vlasnika brine o svoj potrebnoj sanaciji. Upitao je koji su planovi za provedbu ove zakonske mjere sada kada je privremeni skrbnih imenovan.

Gradonačelnica Rinčić podsjetila je kako su 2021. godine su konzervatori naložili imenovanje privremenog skrbnika za Teatro Fenice.
„Odluka o imenovanju je donesena u utorak. Nismo je još komunicirali u javnosti iz razloga što će se unutar par dana realizirati i sljedeći korak, a to je imenovanje radne skupine sastavljene od ljudi koji dolaze iz same struke, i pokrenuli daljnje korake koji će prije svega ići u smjeru zaustavljanja daljnjeg propadanja i osiguravanje sigurnosti prolaznicima. Prema informacijama koje sam dobila, trenutno je otvoren natječaj ministarstva upravo za pokriće spomenutih troškova“, kazala je gradonačelnica Rinčić.