Zaključak o pokretanju postupka ocjene suglasnosti pokrenuli su vijećnici Kluba vijećnika Možemo!, Kluba vijećnika PGS-IDS-RI te Kluba vijećnika SDP-a, a na početku sjednice obrazložili su ga predsjednik Kluba vijećnika Možemo! Nebojša Zelič (Možemo!) i predsjednica Kluba vijećnika PGS-IDS-RI Ana Trošelj.

Kako stoji u prijedlogu zaključka, budući da je Gradsko vijeće grada Rijeke na protekloj sjednici prihvatilo Deklaraciju o hrvatskom prostoru Akademije arhitektonske znanosti i umjetnosti Hrvatske u kojoj se izričito traži da Ustavom treba zaštiti hrvatski prostor, predlagatelji smatraju da je vrijeme te da nema nikakve prepreke da Gradsko vijeće upravo ne učini prvi korak u tom pravcu – da  podnese, kao što su to učinili i neki drugi gradovi, Zahtjev za ocjenu suglasnosti određenih članaka Zakona o prostornom uređenju s Ustavom Republike Hrvatske.

Predlagači naglašavaju kako i u samom obrazloženju Zaključka kojim je prihvaćena Deklaracija o hrvatskom prostoru stoji da u očuvanju prostora ,,posebno važnu ulogu imaju jedinice lokalne samouprave, budući da se upravo na razini gradova donosi najveći broj odluka koje neposredno oblikuju izgrađeni okoliš.“ Nadalje, u obrazloženju se kaže kako se Rijeka nalazi u razdoblju značajnih razvojnih i prostornih promjena kada je „posebno važno osigurati da se razvoj grada temelji na jasnim načelima kvalitete prostora, odgovornog planiranja i javnog interesa.“ Također, sama Deklaracija koju je Gradsko vijeće Grada Rijeke prihvatilo ističe da je potrebno ojačati ulogu struke u procesima planiranja i projektiranja.

Nadalje naglašavaju kako su se brojna strukovna udruženja na čelu s Udruženjem hrvatskih arhitekata, Komorom arhitekata Hrvatske, Udrugom hrvatskih urbanista usprotivila javnim pismom Zakonu prostornom uređenju ističući netransparentnu proceduru i isključivanje struke iz izrade zakona. U pismu su upozorili da ovaj zakon ne ubrzava niti pojednostavljuje sustav prostornog uređenja, on ga dodatno degradira, razgrađuje te otvara mogućnost za stihijsku i netransparentnu gradnju te se značajno umanjuje uloga gradova, općina i županija u upravljanju prostorom. Napominju kako je sve u suprotnosti s Deklaracijom – od  važnosti struke do posebno važne uloge jedinica lokalne samouprave.

„Ustav Republike Hrvatske jamči lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu kao ustavnu kategoriju (članci 128. i 129.a), a poslovi prostornog i urbanističkog planiranja u ustavnom su tekstu izrijekom prepoznati kao poslovi od lokalnog značenja.

Iz toga proizlazi da zakonodavac ima pravo normativno uređivati sustav prostornog planiranja, ali ne i normativnim mehanizmima isprazniti njegov stvarni samoupravni sadržaj. Zakonsko uređenje mora jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ostaviti stvarni prostor za razvojno, plansko i provedbeno odlučivanje o sadržaju“, kažu predlagatelji u obrazloženju.

Navode kako se osporenim odredbama Zakona o prostornom uređenju uvode se instrumenti koji prelaze okvir klasičnog nadzora zakonitosti i zadiru u sadržajnu dimenziju planskog odlučivanja. To se osobito očituje u: mogućnosti nalaganja izmjena prostornih planova i obustave njihove primjene od strane središnjeg tijela, uvođenju krutih i univerzalnih rokova za izradu planova i komunalno opremanje prostora neovisno o kapacitetima i financijskim mogućnostima pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te posljedično prebacivanje samoupravne nadležnosti na privatne investitore, pokretanje i vođenje urbane komasacije bez suglasnosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, priuštivo stanovanje bez sudjelovanja i suglasnosti jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, sankcioniranju tih jedinica zbog nepostupanja po upravnim nalozima u području planskog odlučivanja te automatiziranom prestanku važenja prostornih planova po sili zakona.

„Birajući hoćemo li podržati ovaj zahtjev, biramo između toga hoćemo li stati iza prosudbe struke ili ćemo odmaknuti pogled od samovolje politike i dopustiti nekom drugome da se bori za našu nadležnost. Ja se nadam da ćemo podržati ovaj grad kao jedinicu lokalne samouprave koja želi upravljati svojim prostorom, koja ima namjeru baviti se svojim prostorom i koja će koristiti mehanizme koje ima da bi tu nadležnost očuvala“, poručio je vijećnik Zelič.

Većina vijećnika Gradskog vijeća protiv pokretanja postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o prostornom uređenju s Ustavom

Za pokretanje ocjene suglasnosti Zakona o prostornom uređenju s Ustavom glasovali su vijećnici Kluba vijećnika Možemo!, Kluba vijećnika PGS-IDS-RI, Kluba vijećnika SDP-a te nezavisni vijećnik Enea Dessardo, suzdržani su bili vijećnica Mosta Petra Mandić i nezavisni vijećnik Stefan Mataja Mafrici, a protiv vijećnici Kluba vijećnika AM-UNIJA-CENTAR-HSU-FOKUS-ALTERNATIVA, Kluba vijećnika HDZ-a, nezavisni vijećnici Leonardo Matković i Tanja Savić te nestranački vijećnik na listi Mosta Marinko Koljanin.

Glavne primjedbe vijećnika na prijedlog zaključka za pokretanje postupka ocjene suglasnosti Zakona o prostornom uređenju s Ustavom bile su da je politički, simboličan, pravno neučinkovit i nedovoljno potkrijepljen stručnom i provedbenom analizom.

Dio vijećnika osporio je sam smisao takve inicijative. Kao glavna primjedba istaknuto je da se radi o politički motiviranom prijedlogu, kojim se zagrebački sukob oko prostornog planiranja pokušava prenijeti na riječko Gradsko vijeće.

Vijećnici su upozorili i da zaključak ne bi imao stvarni pravni učinak jer je postupak pred Ustavnim sudom već pokrenut.

Dio rasprave odnosio se i na nedostatak stručne podloge, uz ocjenu da na sjednici nije bilo dovoljno predstavnika urbanističke i arhitektonske struke koji bi detaljnije obrazložili problematične odredbe zakona. Ujedno je ocijenjeno i da se umjesto simboličnog političkog zaključka trebalo ponuditi konkretnije rješenje, poput osnivanja radne skupine koja bi analizirala provedbene probleme zakona.

U raspravi je posebno osporena tvrdnja da zakon oduzima ovlasti jedinicama lokalne samouprave, uz argument da nitko osim gradova i općina ne može izrađivati i usvajati prostorne planove. Postoje tek odredbe kaje zahtijevaju odgovornost jedinice lokalne samouprave na promišljeno djelovanje.

Gradonačelnica Rinčić ocijenila kako je riječ o političkoj gesti, a ne konkretnom prijedlogu

Gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić istaknula je ovo već druga izvanredna sjednica, koja nema stvarni sadržaj koji se bavi interesima grada i građana Rijeke nego je riječ o potrebi za političkom vidljivosti, političkom egzibicionizmu.

„Na protekloj sjednici ste govorili da je predlaganje Deklaracije tek gesta i manifestno postupanje, a da želite poduzeti stvarne korake na zaštiti prostora – a to je upućivanje zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o prostornom uređenju. Tvrdili ste da nova vlast samo deklarativno brine ili želi štiti prostor time što predlaže usvajanje Deklaracije, a da je zahtjev o ocjeni ustavnosti konkretna akcija. A radi se o upravo obrnutoj situaciji. Mi djelujemo konkretno, a vi manifestno i krajnji doseg vam je tek prazna politička gesta. Prihvaćanje Deklaracije koju smo predložili na prošloj sjednici predstavlja izraz naše dosljednosti u shvaćanju prostora kao nacionalnog pa samim time i gradskog blaga. Naš odgovor na Deklaraciju smo dali unaprijed i prije njenog usvajanja – osnivanjem Zavoda za prostorno uređenje Grada Rijeke. Time želimo ispuniti ciljeve i upute Deklaracije, a to je ukratko društveno odgovorno upravljanje prostorom uz njegovu zaštitu od ljudskih slabosti – površnosti, sebičnosti i pohlepe,“ poručila je gradonačelnica Rinčić, dodavši:

„Vaš prijedlog upućivanja zahtjeva Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti Zakona o prostornom uređenju već je upućen Ustavnom sudu te predstavlja gestu i manifestno djelovanje – da se na izvanrednu sjednicu upućuje nešto što je već upućeno. I ne samo to, vaš prijedlog zaključka gotovo je od slova do slova identičan je zagrebačkom prijedlogu za ocjenu ustavnosti, koji je Ustavni sud već zaprimio. Kako mislim da je uvredljivo za Gradsko vijeće Grada Rijeke da raspravlja o materijalu koji je izradio jedan gradski ured Grada Zagreba, kako SDP i Možemo nisu više na vlasti u Rijeci, kako se suštinski radi o manifestnom djelovanju i praznim političkim gestama opozicije vjerujem da će Gradsko vijeće odbiti ovaj prijedlog. Ja ga kao gradonačelnica iz svih navedenih razloga ne mogu podržati. Ako želite poboljšati brigu o prostoru u gradu Rijeci, za početak vas pozivam i da podržite preustroj gradske uprave kako bismo bolje, odgovornije i planski upravljali gradskim prostorom“, zaključila je gradonačelnica Rinčić.

TZ će upravljati Kulturno-turističkim posjetiteljskim centrom u Filodrammatici

Prihvaćena je Odluka o davanju javne turističke infrastrukture, Kulturno-turističkog posjetiteljskog centra “Povežimo se baštinom” – na upravljanje Turističkoj zajednici grada Rijeke. Pravo upravljanja Posjetiteljskim centrom daje se na rok od 1. svibnja 2026. godine do 1. svibnja 2036. godine, a financijska sredstva za troškove upravljanja u 2026. godini iznosu od 60 tisuća eura osigurana su u proračunu Grada Rijeke.

Pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, kulturu i sport i mlade, Iva Erceg istaknula je kako je ugovorom o dodjeli bespovratnih EU sredstava za projekt „Povežimo se baštinom“ predviđeno da Turistička zajednica upravlja Posjetiteljskim centrom bez naknade za korištenje prostora.

Vijećnik Liste za Rijeku Predrag Miletić upitao je o aktivnostima koje će se u Kulturno-posjetiteljskom centru odvijati. Iznio je mišljenje kako je Filodrammatica previše vrijedna građevina za naš grad da bi stajala neiskorištena ili da se daje na korištenje nekoj instituciji koja će prostor koristiti povremeno ili biti otvorena za javnost također povremeno. Istaknuo je kako je vrijeme da gradska uprava ponovo oživi Filodrammaticu za ono za što je ona namjenski bila građena, a to je kultura. Dodatno je upitao koliko će druge općine i gradovi, partneri na projektu „Povežimo se s baštinom“, sudjelovati u troškovima upravljanja u 2026. godini.

Pročelnica Erceg je istaknula kako zgrada Filodrammatice jest kulturno dobro, ali u sklopu ovog projekta uređeno je isključivo prizemlje zgrade. U tom prostoru, uređen je interpretacijski centar u kojem će svi partneri, uključujući i grad Rijeku, izložiti ono što će posjetitelji u tim gradovima moći vidjeti. U prostoru su planirane različite aktivnosti, a u prostoru će djelovati i Turistička zajednica Grada Rijeke te je planirano da Kulturno-posjetiteljski centar bude kontinuirano otvoren za posjetitelje.